Teška dilema Andreja Plenkovića: Ili podrška Škori, ili povijesno loš rezultat HDZ-a na lokalnim izborima
HDZ je na razini cijele zemlje dobio čak deset posto manje glasova nego 2017. godine
Sad više nema ni najmanje sumnje – veliki “plavi val” koji je zapljusnuo Hrvatsku u srpnju prošle godine, kad je HDZ izdominirao parlamentarnim izborima bio je ipak samo iznimka, kratkotrajni poremećaj u ukupnom odnosu političkih snaga u zemlji.
Radilo se o svojevrsnom korona blipu, gdje je strah od pandemije smanjio izlaznost i povećao podršku stabilnosti koju je nudila postojeća vlast. HDZ-ova potpuna dominacija tako je nestala s ljetom. Proljeće 2021. godine pokazalo je već u prvom krugu lokalnih izbora da “plavi val”, jednostavno, nije “novo normalno” u Hrvatskoj.
Prije sedam mjeseci 16, sad samo devet gradova
Dosta jasno se to vidi, primjerice, na rezultatima iz županijskih centara, u gradovima u kojima je HDZ na parlamentarnim izborima 2020. ostvario dosad neviđen trijumf. Prije samo deset mjeseci, HDZ je dobio najviše glasova u njih čak 16. Sad je to uspio u – devet.
Naravno, parlamentarni i lokalni izbori nisu baš usporedivi, no u HDZ-u su se sigurno ponadali da je rezultat na srpanjskim izborima naznaka njihovog ozbiljnog prodora u urbane sredine u Hrvatskoj. Međutim, čini se da će, što se tiče većine u županijskim centrima ostati otprilike na istom, kao i prije četiri godine, kad su imali većinu u njih deset.
Ruševine nakon povlačenja plavog vala
No, “plavi val” nije samo zastao i vratio se otprilike na početne postavke HDZ-a s lokalnih iz 2017. godine. On se – u odnosu na rezultate otprije četiri godine ozbiljno povukao i stranačkom vodstvu ostavio cijeli niz ozbiljnih glavobolja.
Naime, kad se računaju ukupni rezultati lokalnih izbora, najprecizniji pokazatelj nacionalne uspješnosti neke stranke su rezultati za županijske skupštine. HDZ je 2017. za sve županijske skupštine u Hrvatskoj dobio ukupno 535.952 glasa, što je bio solidan rast u odnosu na 2013. godinu kad su osvojili tridesetak tisuća glasova manje.
Jučer je HDZ, međutim, dobio tek 482.881 glasova , što znači da je stranka Andreja Plenkovića u četiri godine izgubila čak deset postotnih bodova (precizno – povjerenje 53.071 birača). A pad povjerenja, jasno, stvara probleme u zadržavanju vlasti, stoga će u HDZ-u s dosta zebnje čekati rasplet drugog kruga izbora.
Prijetnja bolnih poraza u drugom krugu
Naime, dosta je izvjesno da će ova stranka pretrpjeti neke vrlo bolne poraze. Jako loše stoje pred drugi krug u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj su vladali desetljećima. Vukovar je gotovo već izgubljen. U Ličko-senjskoj županiji je kandidat HDZ-a iza Darka Milinovića, izbačenog iz stranke 2018. godine. HDZ će se tresti i zbog rezultata iz Zadra, Dubrovnika, možda i Vukovarsko-srijemske, te Koprivničko-križevačke županije.
Svaki od poraza u ovim sredinama odjeknut će posebno bolno, jer je HDZ ostao bez sudjelovanja u vlasti u najvećem hrvatskom gradu, Zagrebu, a lako bi mogao ostati bez vlast i u drugom najvećem gradu, Splitu. Izgledna pobjeda u Osijeku (četvrti grad po veličini u Hrvatskoj) neće biti ni izbliza dovoljna da se zakrpaju gubici na drugim frontovima.
Koliko će točno tih poraza biti, to će odrediti definitivan okus gorčine ove HDZ-ove pobjede (koja je neupitna kad se gleda ukupan broj jedinica lokalne samouprave). Sasvim je moguće, čak možda i izgledno da će ovo biti povijesno najlošiji rezultat ove stranke na lokalnim izborima.
Sanitarni kordon – prema HDZ-u?
Pogotovo ako se 30. svibnja, kako se već neko vrijeme moglo i pretpostaviti, pretvori manje u drugi krug lokalnih izbora, a više u referendum o Andreju Plenkoviću. Premijer se naime proteklih godina i mjeseci gadno i na osobnoj posvađao praktički sa cijelom oporbom – pogotovo s onima s desnice čija će podrška HDZ-u biti nužna u desecima drugih krugova po cijeloj Hrvatskoj.
A Plenković je Mostovce vrijeđao, nazivao ih je panjevima, a njegov šef Sabora smećem, htio se u Saboru tući s Nikolom Grmojom (dok pred njega nije stao vjerojatni budući gradonačelnik Sinja Miro Bulj). Prema Domovinskom pokretu, koji se definitivno isprofilirao u najjaču opciju na desnici, Plenković je najavljivao gradnju sanitarnog kordona, a Miroslava Škoru je serijski optuživao ne samo da je doveo Zorana Milanovića na vlast, nego i da u Zagrebu radi za krajnju ljevicu.
Pitanje Škore
Ironija izborne sudbine je u tome da politička pragma sad nalaže vrlo jasan raspored koraka – Plenković bi morao podržati Miroslava Škoru u drugom krugu izbora u Zagrebu, ukoliko ozbiljno očekuje podršku birača Domovinskog pokreta HDZ-ovim kandidatima po cijeloj Hrvatskoj.
“Taj luksuz da HDZ bude sam protiv sviju više se ne može dopustiti”, uvjeravao nas je danas sugovornik iz vrha stranke, dodajući kako pritisak na Plenkovića raste. Istom izvoru je savršeno jasno kako HDZ mora dati podršku Škori u drugom krugu, kako zbog očekivane uzvratne podrške Domovinskog pokreta HDZ-ovim kandidatima, tako i zbog – svjetonazora. “Ostaje vidjeti kako ćemo to operativno izvesti”, kaže naš sugovornik, svjestan da su u igri i velika politička ega.
Ne pregrize li, međutim, Plenković svoj ego do 30. svibnja i ako HDZ ostane tih oko opredjeljivanja u Zagrebu, značajno rastu šanse da će taj datum osim Dana državnosti i drugog kruga lokalnih izbora označavati i dan svojevrsnog referenduma o Plenkoviću. A onda je pretvaranje “plavog vala” u povijesno najlošiji rezultat HDZ-a na lokalnim izborima – sasvim realna opcija.