Teška posljedica godine koju je ukrao COVID: raste broj mladih koji ne rade i ne obrazuju se
Podaci o porastu udjela NEET-ovaca zabilježeni su prvi puta nakon 2013. godine
Kako je pandemijska 2020. godina utjecala na mlade ljude diljem Europske unije, govore novi podaci Eurostata o tzv. skupini NEET (not in education, employment or training). NEET su mladi koji su, pojednostavljeno, nigdje; nalaze se izvan obrazovnog sustava i izvan tržišta rada, a njihov brojčani porast uvijek jasno zrcali ekonomska kretanja. Podaci o NEET mladima u dobi od 20. do 34. godine za 2020. govore kako ih je u Europskoj uniji 17,6 posto. Znakovito je da se, u odnosu na pretpandemijsku 2019., radi o porastu zabilježenom prvi put nakon 2013. godine.
Eurostatovi podaci za Hrvatsku pokazuju da smo nešto iznad europskog prosjeka, na 18,2 posto NEET-ovaca, što je u odnosu na 2019. godinu porast za 1,2 postotna boda. Zabilježeni porast u 2020. godini znakovit je s obzirom na to da je od 2013. godine udio NEET-ovaca padao. Slično se dogodilo i 2009., nakon početka globalne financijske i ekonomske krize, kada udio NEET mladih skače sa 16,6 posto 2008. na 18,7 posto. Od 2009. njihov je broj dalje rastao sve do 2013., od kada kontinuirano pada. Do 2020. i nove krize.
Kriza rađa nove bojazni za NEET-ovce
Ekonomski pad uslijed pandemije koronavirusa rađa slične zabrinutosti oko NEET-ovaca poput onih koje su se javile krajem 2000.-ih; bojazni da će cijela generacija mladih ostati izvan tržišta rada u narednim godinama. “Implikacije toga su dvojake. Na osobnoj razini, te su osobe sklonije problemima uzrokovanim siromaštvom i socijalnom isključenošću. Na makro-ekonomskoj razini, oni predstavljaju znatan gubitak u smislu neiskorištenog proizvodnog kapaciteta i znatan trošak u smislu socijalnih davanja”, ocrtava Eurostat u izvješću za 2020.
👔 📈 📓 The share of young people aged 20 to 34 neither in employment nor education and training followed a falling trend since 2013. However, in 2020, it increased by 1.2 percentage points to 17.6% compared with 2019.
👉 https://t.co/ztiaFBcEXV #WYSD2021 #WYSD pic.twitter.com/VCV0GGLxQZ
— EU_Eurostat (@EU_Eurostat) July 14, 2021
Neslavni europski NEET rekorderi u 2020. godini su Talijani (29,4 posto) i Grci (25,9 posto). S druge strane, najniži udio NEET mladih bilježe Nizozemska (8,2 posto) i Švedska (8,8 posto), a važno je istaknuti i kako je udio NEET mladih žena u svakoj zemlji članici EU viši u usporedbi s udjelom NEET muškaraca. Osobna karta NEET-ovaca u EU kaže i kako ih čak 40 posto ima niži stupanj obrazovanja, kao i da uglavnom žive u predgrađima i ruralnim područjima.
Kovačić: Odgovor bi trebala pružiti država
Marko Kovačić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji izučava mlade, za Telegram pojašnjava kako se radi o najranjivijem dijelu populacije mladih. “Oni s jedne strane nemaju ekonomskog, ali ni društvenog kapitala uz pomoć kojeg bi se eventualno zaposlili ili nastavili školovanje”, kaže. Mlade nakon izlaska iz alternativne skrbi navodi kao vjerojatno najistaknutiji primjer NEET-a.
“Riječ je o mladima koji nakon punoljetnosti i završetka srednje škole izlaze iz domova za nezbrinutu djecu i nakon toga su – nigdje. Nemaju obitelj, nemaju gdje živjeti, nemaju novaca da idu dalje na faks, teško im je zaposliti se…”, navodi Kovačić. Podatke Eurostata za 2020. ocjenjuje očekivanima; COVID je, ističe, poput krize 2008./09. udario u najranjiviji dio društva. Odgovor bi trebala pružiti država, smatra znanstvenik, s obzirom na to da NEET status mladih u pravilu proizlazi iz strukturnih problema koje država nije ranije riješila.
Pa bi za NEET-ovce, navodi Kovačić dalje, država trebala preuzeti odgovornost i kreirati javne politike usmjerene njihovom zapošljavanju, daljnjem obrazovanju ili usavršavanju. “Nužno ih je, kroz javne politike, osnažiti. Primjerice, poticati poslodavce da zapošljavaju NEET-ovce, rješavati njihovo stambeno pitanje – koje je često gorući problem – povlaštenim stanarinama ili povoljnijim gradskim stanovima, stipendijama za daljnje školovanje i slično”, nabraja Kovačić.
A država se nije baš snašla 2020.
Što se tiče odgovora na potrebe mladih u COVID krizi, kojima se cilja i na one u NEET skupini, znanstvenik ističe kako se država prošle godine nije baš snašla. “Središnji državni ured za mlade nije raspisao natječaj za udruge mladih i za mlade, koje rade najveći dio posla s mladima. Isto tako, EU projekt za mlade administriran je izrazito kruto i provedba je bila izazovna, odnosno aktivnosti projekta su se teško prilagođavale COVID-u jer administracija nije pratila realne uvjete”, zaključuje Kovačić.
Spomenimo kako istraživanja o ionako problemima opterećenim mladima u Hrvatskoj, uvijek ističu NEET-ovce kao najranjivije. U jednom od recentnijih, u suradnji Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja, navodi se i kako nemogućnost dugoročnog financijskog planiranja i osamostaljenja “utječu na kvalitetu života i potencijalno vode mlade u ‘začarani’ krug siromaštva i marginaliziranosti”. To su, pritom, nalazi iz pretpandemijskih godina; sve je to sada dodatno potencirano novom globalnom krizom.