Theresa May je pred ostavkom. Tko dolazi iza nje? I što sad s Brexitom?

Lekcija za nasljednika Therese May

Tkogod je bude naslijedio, suočit će se s nezamislivo teškim zadatkom. Treba voditi stranku koja će, prema prognozama, na biralištima doživjeti totalni potop. I onda još naći verziju Brexita oko koje može okupiti većinu u parlamentu. Theresi May to nije pošlo za rukom. U tome nije uspio ni sam parlament: britanski zastupnici su krajem ožujka odbili ne samo sporazum s EU-om, nego i nevjerojatnih osam alternativnih prijedloga za Brexit.

Mogla bi to biti dobra lekcija za nasljednika Therese May: problem s Brexitom nije (samo) u osobi koja vodi stranku u vladu. Problem s Brexitom je prvenstveno u tome što se u Londonu ne mogu dogovoriti što zapravo žele.

Favorit je živopisni Boris Johnson

Unatoč tome, pretendenata na poziciju gospođe May ne nedostaje. U igri je već sad desetak imena. Kandidaturu je otvoreno najavio Boris Johnson. “Naravno da ću se kandidirati”, kazao je prije desetak dana novinarima živopisni bivši ministar vanjskih poslova, veliki zagovornik Brexita kojeg mediji smatraju favoritom.

Johnsonove šanse mogao bi povećati Nigel Farage. Kada je postalo jasno da će Britanija morati održati izbore za Europski parlament, Farage je osnovao Stranku Brexit kojoj je naziv ujedno i program – osigurati da se Brexit dogodi. Iako postoji nepuna dva mjeseca, Farageova stranka visoko kotira u anketama, s trostruko većom potporom od konzervativaca.

Torijevci u strahu od Faragea

Torijevci, naravno, strahuju da će ih Farageove trupe pregaziti, ne samo na europskim, nego i na nekim budućim općim izborima. Parlamentarni izbori, pogotovo u Britaniji s većinskim izbornim sustavom, nisu isto što i europski. Ali kako su u strahu velike oči, Farageov izborni uspjeh mogao bi značajno pomoći Borisu Johnsonu, koji figurira kao ‘hard Brexiteer”, da preuzme kormilo stranke, a onda i vlade.

Ustvrdivši da “san o Brexitu umire”, Johnson je lani dao ostavku na ministarsku dužnost, nezadovoljan premijerkinim planom za izlazak iz EU-a. Za razliku od većine u parlamentu, u poslovnim krugovima i Europskoj uniji, bivši ministar vanjskih poslova ne smatra da bi Brexit bez sporazuma bio katastrofa. Britanija bi, podsjetimo, iz EU-a trebala izaći do 31. listopada, to je novi krajnji rok, dogovoren nakon što je London zatražio odgodu Brexita (prvotno planiranog za 29. ožujka).

Tko sve želi naslijediti May

Konzervativna stranka ima složeniji sustav biranja vodstva, pa bi se Johnson najprije trebao probiti u drugu fazu, u kojoj se sučeljavaju samo dva kandidata. U prvoj fazi stranačkih izbora mogla bi, pak, vladati velika gužva. Kao pretendenti na poziciju Therese May spominje se i ministar okoliša Michael Gove, euroskeptik koji je u referendumskoj kampanji podupirao izlazak iz EU-a. Gove se za mjesto stranačkog šefa natjecao i 2016. godine kada su konzervativci izabrali May.

U igri je, prema tvrdnjama britanskih medija, i Andrea Leadsom, koja je za tu poziciju bila zainteresirana i prije tri godine. Leadsom je ovoga tjedna podnijela ostavku na dužnost u vladi poručivši da više ne podržava vladin pristup Brexitu. Za nasljednika Therese May mogao bi se kandidirati i Dominic Raab, bivši ministar za Brexit koji je iz vlade otišao jer, tvrdio je, nije mogao podržati sporazum koji je May dogovorila s EU-om. Kao potencijalne kandidate mediji još navode ministre Jeremyja Hunta, Sajida Javida, Matta Hancocka, ali to sasvim sigurno nije kraj liste.

Europskoj uniji dosta je Brexita

Tkogod preuzeo dužnost, imat će, dakle, pred sobom gotovo nemoguću misiju. Do planiranog novog datuma za izlazak Britanije iz EU-a ostalo je nešto više od pet mjeseci. Sporazum koji je May dogovorila s EU-om bio je, zapravo, mrtav već u siječnju, kada ga je britanski parlament prvi puta odbio. Sve nakon toga bilo je besmisleno kupovanje vremena koje nije rezultiralo nikakvim konkretnim pomacima.

Nasljednik ili nasljednica Therese May mogli bi pokušati iskoristiti vrijeme da s EU-om postignu novi dogovor, barem neke dodatne ustupke koji bi bili prihvatljivi britanskom parlamentu i javnosti. No, Europska unija je usred izbornog ciklusa, bira se novi Europski parlament, a potom i čelnici europskih institucija, od Europske komisije do Europskog vijeća. EU se, znači, bavi sama sobom i neće biti previše raspoložena ponovno se baviti Brexitom.

Europskoj uniji se kaos oko Brexita u Britaniji popeo na vrh glave. Evo što je na tu temu u intervjuu CNN-u kazao Jean-Claude Juncker, šef EK na odlasku: “Nadam se da će se dogovoriti i da će napustiti (EU) do kraja listopada… Smatram da je njihova patriotska dužnost da dogovore sporazum”. CNN je s Junckerom razgovarao ove srijede, u trenutku kada se u Britaniji već počelo naveliko raspravljati o mogućem odlasku Therese May.

Drama oko Brexita ide dalje

Juncker očito smatra da njezin odlazak neće ništa suštinski promijeniti. “Ono što mi se ne sviđa u raspravama u Britaniji je to što se čini da je važnije zamijeniti premijerku nego se međusobno dogovoriti”, kazao je predsjednik Komisije koji, čini se, predviđa novi zaplet u drami o Brexitu. “Dosta mi je jer samo čekamo sljedeću odgodu”, izjavio je Juncker. Predsjednik Komisije, dakle, sugerira da je moguće da izlazak Britanije iz EU-a ponovno bude odgođen.

Gotovo tri godine nakon referenduma na kojem su odlučili napustiti EU, nakon niza ostavki (od bivšeg premijera Davida Camerona do jučerašnjeg odlaska bliske suradnice aktualne premijerke), nekoliko neuspješnih pokušaja da se rješenje nađe kroz parlament, jednako neuspješnih pokušaja da se sruši Theresa May i njezina vlada, oko Brexita se u ovom trenutku može prognozirati samo jedno: kaos uspješno ide dalje.