Theresa May je upravo postala nova britanska premijerka, a ovo je 6 stvari na koje se mora baciti odmah

Kada toj cijeloj, već dovoljno kompleksnoj situaciji, pridodamo činjenicu da Škoti žele samostalnost (sada nakon izlaska iz EU još više nego prije), liječničke prosvjede i financijsku krizu, još je jasnije da je pred May ozbiljno težak posao. Ovo je nekoliko gorućih problema koji su pred Theresom May.

1. Proces izlaska iz EU

Velika Britanija je prva država koja je referendumom odlučila da želi napustiti Europsku uniju. Sve to zvuči puno jednostavnije nego što uistinu jest, jer je pred zom zemljom puno relevantnih pitanja bez odgovora. Angela Merkel već je stavila pitanje pred EU da se izjasni što i kako misli dalje, te hoće li Velika Britanija odustati od predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici iduće godine.

May je već najavila kako će osnovati ured koji će se baviti pitanjima Brexita, prenosi Guardian, a imenovat će i ‘ministra Brexita’ u svom kabinetu. To bi mogao biti njezin suradnik Chris Grayling koji se istaknuo tijekom njene kratke kampanje. Više puta je i prethodno naglašavala da će poštovati volju svoga naroda. Isto tako, May je opovrgnula glasine da će biti održan drugi referendum o Brexitu.

Britanska premijerka morat će, što se očekuje kasnije ove godine, pokrenuti članak 50, što označava početak formalnog razdoblja od dvije godine u kojem Velika Britanija mora izaći iz EU.

2. Gospodarski problemi

Tržišta dionica žude za političkom sigurnošću i jeftinim novcem kako bi mogli investirati. Središnja britanska banka u četvrtak bi trebala odlučiti o sljedećim koracima monetarne politike. Obzirom na ekonomski kaos koji je izazvala odluka o Brexitu, vrlo je vjerojatno da će se donijeti odluka i o dodatnom spuštanju kamatne stope za 0,5 posto.

Spuštanje kamatnih stopa u pravilu dovodi do pada vrijednosti valute, jer zbog nižeg prinosa kapital masovno napušta zemlju pri čemu dolazi do rasprodaje valute (u ovom slučaju funte). Osim toga, britanski analitičari predviđaju da će doći i do tzv. upumpavanja novca u financijski sustav.

3. Odnosi s drugim državama

Britansko ministarstvo vanjskih poslova nakon odluke o izlasku iz EU očajnički želi poslati poruku da to ne znači da se Velika Britanija izolira od ostatka svijeta.

Sljedeći korak na vanjskom planu koji očekuje Veliku Britaniju je konferencija o Jemenu koju upravo Brtianija sponzorira, a na kojoj će biti prisutan i američki državni tajnik John Kerry. U rujnu, točnije 4. rujna, u Kini je samit G20 na kojoj će prisustvovati i Velika Britanija.

Nezanemariv je i pritisak torijevaca kojem će May sigurno biti izložena. Naime, oštre kritike Cameronu su dolazile zbog nezadovoljstva jer 0,7 posto BDP-a odlazi na inozemnu pomoć.

4. Želja Škotske za neovisnošću i problemi sa Sjevernom Irskom

Nicola Sturgeon, škotska premijerka i predsjednica Škotske nacionalne stranke, već je najavila kako će učniti sve da osigura Škotskoj mjesto u Europskoj Uniji.

Vrlo je lako moguće da se održi i još jedan referendum o izlasku Škotske iz Ujedinjenog kraljevstva. Iako je Ruth Davidson, predsjednica škotskih konzervativaca i osoba koja podržava May, rekla da bi takav potez bio neodgovoran, naglasila je i kako vlada ne bi smjela blokirati mogućnost održavanja referenduma, s obzirom na novonastale okolnosti.

May, koja se zalagala za jedinstvo države tijekom kampanje za prvi održani referendum o nezavisnosti Škotske, sada će se morati suočiti s tim teškim pitanjem. Potencijalni raspad države, nakon odluke o izlasku iz EU, nikad nije bio vjerojatniji.

I Građani Sjeverne Irske u velikoj su većini na Brexitu glasali za ostanak u EU, zbog čega se sad sve češće spominje želja za pripajanjem Sjeverne Irske – Irskoj. Tu je i problem popunjavanja ogromne financijske rupe koju će Sjeverna Irska imati nakon što joj se ukinu EU subvencije.

5. Veliki broj useljenika

Jedan od velikih problema s kojim se suočava Velika Britanija je velik broj migranata koji dolaze. May taj gorući problem nije uspjela riješiti kao ministrica unutarnjih poslova kada je jedan od ciljeva Vlade bio smanjivanje broja ljudi koji useljavaju u Veliku Britaniju. To je velikim dijelom moguće zbog politike EU o slobodnom kretanju ljudi.

Ako May sada, kada je Britanija odlučila izaći iz EU, ne smanji broj useljenika, to bi moglo još ojačati ultradesni UKIP, analizira CNN.

Postavlja se i pitanje što će biti s tri milijuna državljana EU koji već rade i žive u Velikoj Britaniji. May je prvo rekla da im ne može garantirati stalno mjesto, te da će njihov status biti predmet pregovora. Istovremeno je rekla da bi htjela da oni i ostanu u Britaniji.

Nakon te prve, pomalo zabrinjavajuće izjave, rekla je kako će pravo tih ljudi da žive u Velikoj Britaniji biti zajamčeno sve dok druge države to jamče Britancima koji žive u njihovim državama.

6. Odluka o nuklearnom programu

Već u ponedjeljak se očekuje rasprava o budućnosti britanskog nuklearnog programa Trident. May je već javno rekla da, kao i Cameron te gotovo svi konzervativni zastupnici, u potpunosti podržava ovaj program. Postoje argumenti da bi Velika Britanija mogla smanjiti nuklearnu flotu od četiri podmornice na tri, no sudeći po May, od toga neće biti ništa.

May je naglasila da je predana tome da Velika Britanija ostane članica NATO-a te cilju da 2 posto godišnjeg BDP-a bude potrošeno na obranu.