Theresa May, žena koju je iznerviralo kad je Thatcher postala premijerka. Ona je htjela biti prva

Najteži dani britanske premijerke

Dvije i pol godine nakon što je uselila u Downing Street i manje od deset tjedana prije planiranog izlaska Velike Britanije iz EU-a (29. ožujka ove godine), Theresa May proživljava najteže dane na premijerskoj poziciji. U stisci s vremenom, bez potrebne većine u parlamentu, May pokušava postići konsenzus među političkim strankama o brexitu, kako bi zastupnicima u ponedjeljak predstavila plan B, plan koji treba zamijeniti njezin sporazum o brexitu, neslavno potopljen u parlamentu ovoga tjedna.

S velikom većinom, zastupnici Donjeg doma parlamenta hladno su odbili sporazum koji je May mjesecima mukotrpno dogovarala s Bruxellesom, nanijevši joj težak poraz zbog kojeg su se neki možda i ponadali da će je natjerati da odstupi s dužnosti. Svakako se tome nadao šef oporbe Jeremy Corbyn. Čelnik Laburističke stranke pokrenuo je i izglasavanje nepovjerenja vladi, ali mu je pokušaj, očekivano, propao. Theresa May ostala je u Downing Streetu.

Ne predaje se lako

U posljednjih godinu dana preživjela je cijeli niz političkih drama. Zbog brexita su u njezinoj vladi pljuštale ostavke, napustio ju je, među ostalima, i istaknuti zagovornik izlaska Britanije iz EU-a Boris Johnson koji je postao i najglasniji kritičar premijerkinog pristupa brexitu. Iz vlade su otišla i dvojica ministara zadužena za brexit, pa je aktualni Stephen Barclay već treći na toj dužnosti od srpnja prošle godine. Prije mjesec dana May je preživjela i pokušaj unutarstranačkog rušenja. No, ništa od toga je, zasad, nije natjeralo da odstupi – niti s dužnosti, niti od zacrtanog plana da će provesti brexit, u skladu s referendumskom odlukom britanskih građana iz lipnja 2016. godine.

Upravo je ta odluka Theresi May omogućila da ostvari svoju navodno dugogodišnju ambiciju i postane britanska premijerka. U srpnju 2016. godine BBC je, predstavljajući nasljednicu Davida Camerona, pisao kako se njezini prijatelji sjećaju da je već vrlo rano imala ambiciju postati prva britanska premijerka. U tome, doduše, nije uspjela, pretekla ju je Margaret Thatcher. Njezini prijatelji iz studentskih dana, pisao je tada BBC, prisjetili su se da ju je to prilično uzrujavalo.

Žena koja je bila protiv brexita mora ga provesti

Theresa May morat će pričekati još nekoliko desetljeća da ostvari svoju ambiciju i zasjedne na čelo britanske vlade. Karte su joj se posložile nakon što se njezin prethodnik David Cameron kockao s referendumom koji je na kraju izgubio. U kampanji uoči referenduma o članstvu Britanije u EU May je stajala uz Camerona i zagovarala ostanak zemlje u Uniji. Budući da njihovo mišljenje nije dijelila većina Britanaca koji su tog dana izašli na birališta, Cameron je odstupio i time otvorio put Theresi May da ostvari svoje političke ambicije. Ženi koja je smatrala da Britanija treba ostati članica Europske unije uskoro je pripala teška zadaća da zemlju izvede iz Europske unije.

Pobjedu dotadašnje ministrice unutarnjih poslova u utrci s još četvero kandidata za vođu konzervativaca pripisivalo se tada činjenici da su mnogi smatrali da neće izazvati nove podjele u redovima torijevaca, dapače da će moći ujediniti stranku (pokazat će se, međutim, da je brexit prekrupna politička tema koja i dalje izaziva podjele u stranačkim redovima; uostalom, ista je situacija trenutno i u Laburističkoj stranci). Osim toga, za nju se već tada pisalo da je čvrsta, ponekad i nefleksibilna, da je teška pregovaračica – mnoge od tih osobina dobrodošle su kada se pregovara o tako teškom pitanju kao što je politički razvod nakon više od 40 godina.

Instinkt za preživljavanje

Za razliku od “čelične lady”, na premijersku dužnost Theresa May (prvi put) nije došla na općim izborima, nego nakon ostavke Camerona i njegove vlade. Iako je tvrdila da neće raspisivati prijevremene izbore, nakon manje od godinu dana mandata predomislila se i iznenadila Britance najavom da će se izvanredni izbori održati u lipnju 2017. godine. Kao i njezin prethodnik, i May se kockala i – izgubila. Računala je da njezina stranka toliko dobro stoji među biračima, da će uspjeti podebljati većinu u parlamentu i tako lakše broditi kroz pregovore o brexitu. To se, međutim, nije dogodilo.

Dapače, torijevci su izgubili apsolutnu većinu u parlamentu koju su dotad imali, pa su već tada pojedinci pozivali May na ostavku. Pogađate, nije joj to palo na pamet – odlučila je ostati i (iz)boriti se za vlast. Tada je sklopila dogovor s malom sjevernoirskom Demokratskom unionističkom strankom (DUP) čijih deset zastupnika podržava vladu u parlamentu, ali se, isto tako, protive onoj verziji sporazuma o brexitu za koji je neki dan ta vlada pokušala pridobiti parlamentarnu većinu.

Novu verziju vladinog plana za brexit, Theresa May trebala bi parlamentu predstaviti u ponedjeljak. Zbog toga je britanska premijerka otkazala i put na Svjetski gospodarski forum u Davos. Plan B, kako ga nazivaju mediji, zastupnici Donjeg doma imaju namjeru nadopuniti svojim amandmanima. Glasovanje je, pak, predviđeno za 29. siječnja, točna dva mjeseca prije planiranog izlaska iz EU-a. Do kraja siječnja tako bi se trebalo znati je li britanska premijerka, koja je već u više navrata dokazala politički instinkt za preživljavanje, sposobna izvući se iz još jedne bitke. Ili je to ipak prokleto preteško.