Nekad je nužno odabrati stranu

Think tank Atlantic Council misli da se Amerika mora jače angažirati na Zapadnom Balkanu. Proučili smo njihovo izvješće

U vakumu koji se stvorio, neke druge sile poput Rusije, pokušavaju ostvariti svoj utjecaj, pišu. SAD mora odgovoriti i za to nude 4 koraka

Donald Trump announces that Gov. Mike Pence of Indiana will be his pick for Vice President, in New York, NY, July 16, 2016., Image: 303224930, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Redux
FOTO: Profimedia, Redux

Američki think tank Atlantic Council, ovog je utorka objavio izvješće u kojem zagovara novu američku strategiju za Zapadni Balkan. U izvješću “Balkans Forward”, pišu kako američki fokus posljednjih godina nije bio na ovoj regiji te se zalažu promjenu takvog stanja i snažniji angažman Sjedinjenih Država u ovoj regiji

Iz spomenutog je think tanka zapravo i krenula ideja koja se kasnije uobličila kao inicijativa Tri mora, čija je jedna od glavnih zagovornica hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Atlantic Council je u studenom 2014. objavio dokument u kojem je pozvao političke lidere s obje strane Atlantika da stvore politički i financijski kapital nužan za ostvarivanje energetske, transportne i telekomunikacijske unije na europskom koridoru Sjever- Jug. Mediji su pisali i kako je Grabar Kitarović razmišljala da karijeru nakon NATO-a nastavi upravo u Altantic Councilu.

Promjena geopolitičkog pejsaža na Balkanu

U novom izvješću, Altantic Council piše kako, sa Sjedinjenim Državama i Europom fokusiranima na interne probleme, Rusija i druge zemlje mijenjaju geopolitički pejsaž na Balkanu. Smatraju kako bi se SAD trebao snažnije angažirati da zemlje regije čvršće veže uz Zapad. Ako to ne naprave, u budućnosti će možda biti potreban i veći angažman za rješavanje krize koja je mogla biti izbjegnuta.

Navode četiri konkretna koraka koje bi Sjedinjene Države mogle napraviti kako bi stabilizirali ovu regiju. Prvo, pišu, potrebno je uspostaviti stalnu američku vojnu prisutnost u Jugoistočnoj Europi. Baza Bondsteel na Kosovu bila bi idealna za tu svrhu. Drugo, potrebno je provesti “povijesno zbližavanje sa Srbijom”. Ovdje nije riječ o striktno novom pristupu, no potrebni su snažniji pokušaji bližeg partnerstva s Beogradom i distanciranje Srbije od Rusije. Oko toga SAD i EU ne bi trebali raditi kompromise.

Četiri koraka SAD-a

Treće, Sjedinje Države trebale bi vratiti reputaciju iskrenog posrednika. Ignoriranjem autoritarizma lidera u regiji činilo isplativim na kraći rok. No, isključivo traženje stabilnostosti na uštrb demokratskog društva nije održivo. Četvrto, SAD bi trebao ulagati u poduzetnike i mlade u regiji, što je najveća garancija prosperiteta. Naglašavaju ulaganje u digitalnu arenu i novu generaciju poduzetnika koji mogu pomoći u ostvarivanju ljudskih potencijala.

Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo i Makedonija zauzele su znatno više prostora u ovoj analizi od Hrvatske. Navode kako su Slovenija i u nešto manjoj mjeri Hrvatska uspjele uspostaviti održive, moderne države okrenute prema Zapadu. Pišu i o iseljavanju mladih ljudi iz zemalja Zapadnih Balkana, pa tako i Hrvatske, iz koje su, navode, nakon pridruženja EU 2013. godini, ljudi počeli odlaziti u Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo tražeći bolje prilike.

Neodlučnost EU i SAD

“Zapadni Balkan trebao je biti rješen problem”, pišu, navodeći kako je nakon ratova u 1990-ima ostvaren mjerljiv progres u regiji. Činilo se kako su zemlje regije na putu prema EU i NATO-u, no dva važna događaja 2016. preokrenuli su status quo i potpkopali povjerenje dobrog dijela zemalja Balkana u njihovu brzu budućnost u EU i NATO-u. Odbijanjem Sporazuma o udruživanju EU i Ukrajine na nizozemskom referendumu, zemljama Zapadnog Balkana poslan je jasan signal kako Unija nema interesa za proširenje u bliskoj budućnosti.

Retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa dovela je u pitanje predanost Sjedinjenih Država NATO-u. Mnogi lideri u regiji pitali su se mogu li SAD i NATO štiti trenutne post-Jugoslavenske granice, piše Atlantic Council.

Zapadni Balkan je ponovno postao opasno mjesto

Odjednom, Zapadni Balkan ponovno se našao u središtu svjetskih medija. Propali državni udar u Crnoj Gori u koji su umiješani Rusi, vlak dekoriran srpskim nacionalističkim porukama zaustavljen na kosovskoj granici, serija prosvjeda protiv korupcije nakon pobjede Aleksandra Vučića u prvom krugu predsjednikčkih izbora u Srbiji i kontinuirane tenzije i ustavna kriza u Makeodoniji. Zapadni je Balkan odjednom ponovno postao opasno mjesto.

Vanjski igrači spremno su uskočili u prazninu koja je nastala. Turska surađuje sa svojim saveznicima, prije svega u BiH, ali i u Albaniji i Makedoniji. “Rusija, s druge strane, djeluje znatno ciničnije, potičući etničke tenzije u cilju destabilizacije regije i uzrokovanja glavobolje Zapadu”, pišu.

Kao odgovor na rastući euroskepticizam i petogodišnji moratorij na proširenje, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u 2014. pokrenuo je tzv. Berlinski proces, pomoću kojeg je EU ostala angažirana na Balkanu. U svibnju ove godine, Njemačka je predstavila svoj plan “Berlin plus”, koji bi trebao od Zapadnog Balkana napraviti ekonomski atraktivan prostor i ubrzati put zemalja u hrvatskom susjedstvu prema EU.

Rusi su uskočili u prazninu

Za to vrijeme, Amerikanci su stvari uglavnom promatrali izvana, vjerujući kako Europljani sve drže u svojim rukama. No, sve je to bilo premalo i Rusi su tu vidjeli priliku. Podržavali su Milorada Dodika u Republici Srpskoj i njegove separatističke težnje, naglašavali “povijesne” veze sa Srbijom, u Makedoniji otvoreno podržavali nacionalističku stranku VMRO-DPMNE koja se grčevito borila za vlast, a u Crnoj Gori su ljudi iz ruskih tajnih službi optuženi za pokušaj državnog udara.

Rusija na Zapadnom Balkanu, piše Atlantic Council, želi tri stvari. Prvo, Moskva smatra da će diplomatski resursi i energija Zapada posvećene rješavanju bilo koje političke krize na Balkanu, dovesti do odvraćanja pozornosti s njihovih vlastitih interesa u svom neposrednom susjedstvu, posebice Ukrajini. Drugo, eskalacija bilo koje političke krize ubrzalo bi slabljenje ionako krhkih država poput Makedonije i Kosova, a njihova bi destabilizacija mogla i opasnost europskoj sigurnosti, što bi za Kremlj predstavljalo pozitivan ishod.

Rasprava o novim granicama sa Zapadom

I treće, dovođenjem u pitanje legitimnosti BiH i postojećih granica Kosova, Rusija bi mogla stvoriti priliku za raspravu o granicama sa Zapadom. U tom kontekstu, Moskva bi mogla dovesti u pitanje ne samo status Krima i Donbasa, nego i Baltika, navodi Atlantic Council.

“Recimo to jednostavnije, konačni cilj je učiniti što je moguće veći kaos u regiji koji bi trebao rusku pomoć za rješavanje. Rusija traži utjecaj”, pišu. U posljednjih nekoliko godina, lokalni lideri, osjećajući vakum počeli su se laktariti kako bi povećali svoju moć. Rusija, osjetivši da ima još jednu priliku da izazove nevolje za Zapad, povećava napetosti.

Prioritet za Sjedinjene Države, zaključuje Atlantic Council, jest čvrsto stati na kraj takvim skretanjima. “Lokalno stanovništvo trebalo bi uvjeriti da nova etnička neprijateljstva nisu iza ugla, i da se granice neće ponovno crtati pod njihovim nogama. Rusima bi trebalo jasno objasniti da uzalud troše svoje vrijeme i svoj novac pokušavajući sijati kaos u regiji”.