Protekli tjedan, s velikim brojem politički bitnih tema, kako u zemlji, tako i u susjedstvu, kao da je definitivno odjavio ljetne teme. Počelo je sa skandaloznim bilježnicama za osnovnoškolce u Dardi, nastavilo se priznanjem da je obnova nakon potresa doživjela debakl, potom temom uhljebljivanja na lokalnoj razini i uhićenjem Matije Posavca. Stvari u regiji polako izmiču kontroli, bavili smo se i nezaobilaznim pitanjem upotrebe Covid-potvrda, no zapravo je vijest tjedna primanje Tonija Kukoča u Kuću slavnih.
Schmidtovo upoznavanje s Bosnom i Hercegovinom
Da problem nemogućnosti mentalnog izlaska iz rata i izgradnje normalnog društva nije izoliran, svjedoči i vječno zamrznuta politička situacija u Bosni i Hercegovini, koju je novi visoki predstavnik ispravno detektirao, gotovo rezignirano zaključujući da bilo koji pomak donosi novi problem. Što ga je, naravno, izložilo brojnim kritikama u BiH. Unutrašnjeg dogovora koji bi riješio sve probleme nema, jer su pozicije radikalno suprotstavljene, međunarodna zajednica očito želi napraviti neki pomak konačno, ali ni sama ne zna kako, a Zoran Milanović se sastaje s Draganom Čovićem na novom ciklusu uzaludnih razgovora, što isto vrijedi i za prepucavanja Željka Komšića i Gorana Grlić-Radmana. Ukratko, ništa novo, ni ohrabrujuće.
Nemirna Crna Gora
Još manje ohrabrujućih vijesti dolazi iz Crne Gore, ali ono što je nakon svega što se događalo proteklih dana jasno jeste to da je opet gledamo istu retoriku srpskog nacionalizma koja nas je svih na ovim prostorima odvukla u užase devedesetih, pri čemu neki to jasno vide, dok drugi to uporno odbijaju vidjeti. No, ipak se čini kako su scene s Cetinja bile dovoljno zastrašujuće da su alarmirale mnoge. I eto nas opet pred raspravama o identitetima, pravima te o tzv. srpskom svijetu.
Donja Gradina
Izravni proizvod te ideje je zamisao o gradnji svesrpskog svetišta u Donjoj Gradini, dijelu jasenovačkog logora koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, i to u zajedničkoj režiji Srbije, SPC-a i Republike Srpske, s idejom posvete svim srpskim žrtvama u 20. stoljeću. Kao da Jasenovac sam po sebi nije bio apsolutni neljudski užas i zločin pa ga je potrebno politizirati zanemarujući činjenicu da u njemu nisu masovno ubijani samo Srbi, nego i Židovi i Romi te na koncu Hrvati-antifašisti. Drugim riječima, koristiti ustaški logor-smrti za uzgajanje nacionalizma je poražavajuće. No, to također traje već desetljećima.
Dvadeseta godišnjica napada na New York
Između svih navedenih događaja, Amerika i svijet su obilježili dvadesetu godišnjicu napada na New York i rušenja ‘blizanaca’, što jeste bio događaj koji je i zaustavio, ali i promijenio svijet. No, nakon svega, stvari su se vratile na početak, u simboličkom smislu povlačenjem iz Afganistana, a u stvarnom s očitim odustankom od ideje preventivnih vojnih intervencija. To bi bila divna vijest, da svijet nije u međuvremenu dodatno radikaliziran, a politička svijest postala isključiva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Covid-potvrde
Stara dobra tema koja pak nikako da to prestane biti, odnosno pandemija, ulazi u novu fazu. S jedne strane imamo četvrti val, s druge Dansku koja je nakon što je potpuno cijepila 83 % populacije, ukinula sve mjere i organizirala koncert za 50 tisuća ljudi, a hrvatska Vlada se u tjednu ulaska čitave zemlje u crveno, odlučila da će od 1. listopada biti obavezne covid-potvrde u zdravstvu, a vjerojatno i socijalnim službama.
Matija Posavec
Počelo je s otkrivanjem problematičnog uhljebljivanja u Kutini, a završilo spektakularnim uhićenjem Matije Posavca i Stjepana Kovača. Ovdje je sasvim irelevantno što sve skupa jeste poslužilo HDZ-u da skrene pažnju s vlastite raširene prakse, ali ono što najviše zabrinjava u čitavoj priči je iznos. Zar je stvarno potrebno situiranim ljudima raditi nezakonite stvari za deset tisuća kuna? Vijest je šokantna na razini one da je za nezakonito povećanje kvadrata Vile Harmony na splitskim Bačvicama, mito iznosilo 660 eura. S ovim informacijama jasno je zbog čega postoji raspoloženje protiv političkih i društvenih elita.
Zagrebački i splitski kosturi iz ormara
Nove pak zagrebačke i splitske gradske vlasti došle su na tu poziciju na valu obećanja o radikalnom raskidu s dosadašnjim praksama, pa smo tako u Zagrebu proteklog tjedna otkrili da je veliki broj ljudi primao redovne basnoslovne honorare za posao kojeg su trebale obavljati gradske službe, dok je splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević sudjelovao u noćnoj akciji uklanjanja stupića s javne površine koju je koncesionar parkinga kraj dvorane na Gripama naplaćivao bez dozvole. A sve uz njegov aktivan otpor.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Priznanje debakla obnove
Da je projekt obnove nakon potresa na Baniji i u Zagrebu doživio debakl, odavno je jasno svakome. Novost je da su to sada priznali i u Vladi, ali i oni koji su za obnovu operativno zaduženi, poput Damira Vanđelića. I evo nas pred izmjenama i dopunama hitno izglasanog nefunkcionalnog zakona, dok će ljudi provesti sad već drugu zimu u privremenom smještaju.
Toni Kukoč
Kraj ovog intenzivnog i ne pretjerano ohrabrujućeg tjedna bio je ipak lijep, jer je Toni Kukoč konačno primljen u Kuću slavnih, a to je formalno napravio Michael Jordan, uz prisustvo Dina Rađe i Vlade Divca. Održavši tim povodom divan govor o važnosti kolektiva, o svojoj čitavoj klupskoj i reprezentativnoj karijeri te svim bitnim ljudima koji su ga na tom putu pratili, Kukoč je još jednom pokazao da je velik čovjek kakav je bio i igrač . U njegovom Splitu pak ovu nedjelju, uočio sam dosta ljudi u dresu Jugoplastike s brojem 7.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tjedan nije bio ohrabrujuć. A onda je Toni Kukoč primljen u Kuću slavnih
Markovina komentira događaje koji su obilježili tjedan za nama
Dinamičan tjedan obilježen debaklom obnove, covid-potvrdama, poteškoćama gradonačelnika Splita i Zagreba, skandaloznim bilježnicama u Dardi, burnom situacijom u regiji, aferama gradonačelnika i župana, okončan je primanjem Tonija Kukoča u Kuću slavnih
Protekli tjedan, s velikim brojem politički bitnih tema, kako u zemlji, tako i u susjedstvu, kao da je definitivno odjavio ljetne teme. Počelo je sa skandaloznim bilježnicama za osnovnoškolce u Dardi, nastavilo se priznanjem da je obnova nakon potresa doživjela debakl, potom temom uhljebljivanja na lokalnoj razini i uhićenjem Matije Posavca. Stvari u regiji polako izmiču kontroli, bavili smo se i nezaobilaznim pitanjem upotrebe Covid-potvrda, no zapravo je vijest tjedna primanje Tonija Kukoča u Kuću slavnih.
Bilježnice u Dardi
O podjeli bilježnica u Dardi manje-više je napisano sve. Koliko god se činilo da je riječ o izoliranim potezima u malim sredinama i o poruci srpskoj zajednici, radi se o tome da je službena politika vladajuće stranke upravo takva da ne dozvoljava zemlji i društvu da iziđu mentalno iz rata, za što je najbolji primjer odsustvo interesa da se u Vukovar vrati stvarni normalan život. Zahvaljujući tome, ona u konačnici nije usmjerena tek protiv srpske zajednice, nego i protiv onih kojima se obraćaju, što se najbolje vidi u masovnom odlasku ljudi iz zemlje, a posebno iz ratom traumatiziranih krajeva. Međutim, iako je ovo toliko očito, nema naznaka da će se po tom pitanju išta u skorije vrijeme promijeniti.
Schmidtovo upoznavanje s Bosnom i Hercegovinom
Da problem nemogućnosti mentalnog izlaska iz rata i izgradnje normalnog društva nije izoliran, svjedoči i vječno zamrznuta politička situacija u Bosni i Hercegovini, koju je novi visoki predstavnik ispravno detektirao, gotovo rezignirano zaključujući da bilo koji pomak donosi novi problem. Što ga je, naravno, izložilo brojnim kritikama u BiH. Unutrašnjeg dogovora koji bi riješio sve probleme nema, jer su pozicije radikalno suprotstavljene, međunarodna zajednica očito želi napraviti neki pomak konačno, ali ni sama ne zna kako, a Zoran Milanović se sastaje s Draganom Čovićem na novom ciklusu uzaludnih razgovora, što isto vrijedi i za prepucavanja Željka Komšića i Gorana Grlić-Radmana. Ukratko, ništa novo, ni ohrabrujuće.
Nemirna Crna Gora
Još manje ohrabrujućih vijesti dolazi iz Crne Gore, ali ono što je nakon svega što se događalo proteklih dana jasno jeste to da je opet gledamo istu retoriku srpskog nacionalizma koja nas je svih na ovim prostorima odvukla u užase devedesetih, pri čemu neki to jasno vide, dok drugi to uporno odbijaju vidjeti. No, ipak se čini kako su scene s Cetinja bile dovoljno zastrašujuće da su alarmirale mnoge. I eto nas opet pred raspravama o identitetima, pravima te o tzv. srpskom svijetu.
Donja Gradina
Izravni proizvod te ideje je zamisao o gradnji svesrpskog svetišta u Donjoj Gradini, dijelu jasenovačkog logora koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, i to u zajedničkoj režiji Srbije, SPC-a i Republike Srpske, s idejom posvete svim srpskim žrtvama u 20. stoljeću. Kao da Jasenovac sam po sebi nije bio apsolutni neljudski užas i zločin pa ga je potrebno politizirati zanemarujući činjenicu da u njemu nisu masovno ubijani samo Srbi, nego i Židovi i Romi te na koncu Hrvati-antifašisti. Drugim riječima, koristiti ustaški logor-smrti za uzgajanje nacionalizma je poražavajuće. No, to također traje već desetljećima.
Dvadeseta godišnjica napada na New York
Između svih navedenih događaja, Amerika i svijet su obilježili dvadesetu godišnjicu napada na New York i rušenja ‘blizanaca’, što jeste bio događaj koji je i zaustavio, ali i promijenio svijet. No, nakon svega, stvari su se vratile na početak, u simboličkom smislu povlačenjem iz Afganistana, a u stvarnom s očitim odustankom od ideje preventivnih vojnih intervencija. To bi bila divna vijest, da svijet nije u međuvremenu dodatno radikaliziran, a politička svijest postala isključiva.
Covid-potvrde
Stara dobra tema koja pak nikako da to prestane biti, odnosno pandemija, ulazi u novu fazu. S jedne strane imamo četvrti val, s druge Dansku koja je nakon što je potpuno cijepila 83 % populacije, ukinula sve mjere i organizirala koncert za 50 tisuća ljudi, a hrvatska Vlada se u tjednu ulaska čitave zemlje u crveno, odlučila da će od 1. listopada biti obavezne covid-potvrde u zdravstvu, a vjerojatno i socijalnim službama.
Matija Posavec
Počelo je s otkrivanjem problematičnog uhljebljivanja u Kutini, a završilo spektakularnim uhićenjem Matije Posavca i Stjepana Kovača. Ovdje je sasvim irelevantno što sve skupa jeste poslužilo HDZ-u da skrene pažnju s vlastite raširene prakse, ali ono što najviše zabrinjava u čitavoj priči je iznos. Zar je stvarno potrebno situiranim ljudima raditi nezakonite stvari za deset tisuća kuna? Vijest je šokantna na razini one da je za nezakonito povećanje kvadrata Vile Harmony na splitskim Bačvicama, mito iznosilo 660 eura. S ovim informacijama jasno je zbog čega postoji raspoloženje protiv političkih i društvenih elita.
Zagrebački i splitski kosturi iz ormara
Nove pak zagrebačke i splitske gradske vlasti došle su na tu poziciju na valu obećanja o radikalnom raskidu s dosadašnjim praksama, pa smo tako u Zagrebu proteklog tjedna otkrili da je veliki broj ljudi primao redovne basnoslovne honorare za posao kojeg su trebale obavljati gradske službe, dok je splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević sudjelovao u noćnoj akciji uklanjanja stupića s javne površine koju je koncesionar parkinga kraj dvorane na Gripama naplaćivao bez dozvole. A sve uz njegov aktivan otpor.
Priznanje debakla obnove
Da je projekt obnove nakon potresa na Baniji i u Zagrebu doživio debakl, odavno je jasno svakome. Novost je da su to sada priznali i u Vladi, ali i oni koji su za obnovu operativno zaduženi, poput Damira Vanđelića. I evo nas pred izmjenama i dopunama hitno izglasanog nefunkcionalnog zakona, dok će ljudi provesti sad već drugu zimu u privremenom smještaju.
Toni Kukoč
Kraj ovog intenzivnog i ne pretjerano ohrabrujućeg tjedna bio je ipak lijep, jer je Toni Kukoč konačno primljen u Kuću slavnih, a to je formalno napravio Michael Jordan, uz prisustvo Dina Rađe i Vlade Divca. Održavši tim povodom divan govor o važnosti kolektiva, o svojoj čitavoj klupskoj i reprezentativnoj karijeri te svim bitnim ljudima koji su ga na tom putu pratili, Kukoč je još jednom pokazao da je velik čovjek kakav je bio i igrač . U njegovom Splitu pak ovu nedjelju, uočio sam dosta ljudi u dresu Jugoplastike s brojem 7.