Tko će zamijeniti Blaženku Divjak? U HDZ-u se sve glasnije priča o Radovanu Fuchsu
Telegramovi izvori tvrde da se Fuchs neće gurati na poziciju, ali i da ga je premijer već jednom uspio nagovoriti da bude njegov savjetnik
Nakon rezultata jučerašnjih parlamentarnih izbora, jasno je da će se s resorom znanosti i obrazovanja pozdraviti ministrica na odlasku, Blaženka Divjak. Naime, prema ranijim najavama iz HDZ-a, koji je osvojio premoćan broj mandata i koji će sastavljati Vladu, obrazovno ministarstvo više ne namjeravaju prepuštati koalicijskim partnerima. Ponavljao je to najglasnije tijekom kampanje Radovan Fuchs, bivši ministar iz premijerskog mandata Jadranke Kosor i savjetnik premijera Plenkovića.
Telegram je danas neslužbeno razgovarao s nekolicinom HDZ-ovaca i svi unisono potvrđuju da Ministarstvo obrazovanja ovoga puta ostaje u njihovim rukama. Kažu nam kako je jedno posve sigurno – Blaženka Divjak više neće biti ministrica, bez obzira na jedan HNS-ov mandat na koji Plenković računa u sastavljanju saborske većine. HDZ-ovci su vrlo direktni kada ih se pita o ministarskom mandatu Divjak. “Za nas je to bilo bolno iskustvo, ne ponovilo se”, govore nam danas.
‘Fuchs je iznimno jak i ozbiljan izbor’
Tko će, dakle, iz HDZ-a provoditi njihov obrazovni program koji, između ostaloga, predviđa pisanje i donošenje nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije? U igri je nekoliko imena, a najglasnije se govori upravo o Fuchsu. Predstavljao je proteklih tjedana HDZ-ov obrazovni program, sudjelovao u sučeljavanjima i debatama i u stranci ga se smatra opcijom koja predstavlja iznimno jak i ozbiljan izbor.
Fuchs je, međutim, već nekoliko puta ponavljao da je on svoju dionicu odradio i da se veseli svojim znanstvenim projektima na kojima radi. No, naši sugovornici kažu da Fuchs na prvu nije mislio niti biti Plenkovićev savjetnik pa ga je premijer na kraju uvjerio i nagovorio. Svakako, ističu Telegramovi izvori, Fuchs se neće gurati na ovu poziciju, no kažu nam, “nije mislio biti ni Plenkovićev savjetnik za obrazovanje pa ga je premijer uspio nagovoriti”.
S Fuchsom smo se danas kratko čuli. Tek nam kaže kako ni s kim dosad nije razgovarao i da ne zna kako će izgledati konstrukcija slaganja ministarstava. “Zaista sada ne mogu ništa govoriti, idemo pričekati”, kratko nam je rekao bivši ministar i osoba koja najbolje kotira u stranci da ponovi svoj ministarski mandat. Slično kao i Telegramu, Fuchs je ranije danas kazao i portalu Srednja.hr.
O kome se još priča?
U obzir valja uzeti i aktualnu ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravku Brezak Stamać, koju se u obrazovnim krugovima smatra iznimno suradljivom i prilično liberalnom. Otkako je na čelu Agencije, potencirala je pitanje kurikularne reforme i nakon svoje prethodnice Jadranke Žarković, uključila Agenciju u reformske procese. Ono što bi joj u stranci mogao biti minus, kako smo danas čuli, je otvorena suradnja s Borisom Jokićem, bivšim voditeljem Cjelovite kurikularne reforme.
Naši sugovornici spominju čak i aktualnu ministricu demografije Vesnu Bedeković. Bedeković, naime dolazi iz obrazovnih krugova, bila je na čelu saborskog Odbora za obrazovanje, prethodno je bila dekanica Visoke škole za menadžment u Virovitici, razumije sustav i kako nam je rekao izvor iz HDZ-a, sigurno bi radije bila ministrica obrazovanja, nego ministrica socijale. Interesantno, kao jedna se ideja za ministarsku poziciju spominju i mlađi sveučilišni profesori, usmjereni izvrsnosti u znanosti i visokom obrazovanju, razvojnim projektima, itd. “Tu svakako ima zaista puno kvalitetnih ljudi”, kaže nam jedan HDZ-ovac.
Oštar stav prema Sveučilištu u Zagrebu
Neovisno o budućem ministru ili ministrici, Telegramovi se sugovornici slažu da je preuzimanjem Ministarstva od Blaženke Divjak potrebno uvesti reda, analizirati niz stručnih rupa koje je u sustavu (i u reformi) ostavila i prihvatiti se rada na novoj Strategiji obrazovanja.
Od one iz 2014. prošlo je šest godina, a HDZ-ovci nam kažu da nemaju ništa protiv toga da nova Strategija preuzme niz ciljeva iz stare, no da ju je potrebno osuvremeniti i pojasniti odnose provedbe reformskih procesa u obrazovanju. Što se tiče visokog obrazovanja i odnosa prema Sveučilištu u Zagrebu, jedan od sugovornika s kojima smo tijekom jutra razgovarali kazao je kako se radi o “aristokratskoj instituciji” te da situacija na najvećem hrvatskom sveučilištu, u odnosu na primjerice Split ili Rijeku, nije najsretnija.