Tko je Anica Djamić, staložena veleposlanica u Ukrajini koja je promijenila imidž hrvatske diplomacije
Bivši kolege smatraju da je uspjela javnosti prenijeti drugačiju sliku hrvatske diplomacije
Hrvatska diplomacija nije uvijek na najboljem glasu. U javnoj percepciji, veleposlanička mjesta nerijetko su shvaćena kao sinekure, radna mjesta koja omogućavaju lagodan život i dobru plaću na dalekoj destinaciji. Ili, u najmanju ruku, da se radi o pozicijama oko kojih se povremeno – posljednjih mjeseci, doduše, i učestalo – nadjačavaju Vlada i predsjednik države.
I to je, među ostalim, jedan od razloga zašto spontani pljesak za hrvatskog veleposlanika usred parlamenta postane vijest.
Vrijeme za povlačenje
Upravo to, spontani aplauz, danas je u Saboru dobila Anica Djamić, hrvatska veleposlanica u Ukrajini, zemlji koja se sedmi dan brani od ruske invazije. Od početka ruskog napada na Ukrajinu prošlog četvrtka, gospođa Djamić bila je jedna od rijetkih zapadnih diplomata koji su i dalje ostali u Kijevu.
Mnoge zapadne države preselile su još ranije svoje ambasade i diplomatsko osoblje u Lavov, grad na zapadu Ukrajine, oko 70 kilometara od granice s Poljskom. Do jučer je veleposlanica Djamić bila jedna od tek sedam ambasadora EU članica koji su i dalje bili stacionirani u glavnom gradu, koji je pod napadima ruskih snaga. Vlada je, međutim, jučer odlučila da je vrijeme za povlačenje.
“S obzirom na pogoršanu sigurnosnu situaciju u Kijevu i napade na glavni grad, jučer sam dao naputak našoj veleposlanici Anici Djamić da napusti Kijev”, objavio je jutros premjer Andrej Plenković. Gospođa Djamić je bila na putu za Lavov, gdje će, vjeruje premijer, biti sigurna. I dalje će nastavljati obavljati svoj posao, ali s druge lokacije, gdje zasad nema sukoba.
Staložena i smirena
Rat u Ukrajini učinio je u proteklih tjedan dana veleposlanicu Djamić poznatom široj hrvatskoj javnosti. Na terenu je obavljala svoj primarni posao, bila u komunikaciji s hrvatskim državljanima, ali i redovito javljala o situaciji u Ukrajini. Drugog dana napada javila se, primjerice, u program N1 iz skloništa.
Neki dan u jutarnji program HRT-a: “Ja sam za sada ovdje i mislim da je moje mjesto ovdje. A ako se za odlazak pojavi potreba, onda ćemo gledati koji su putevi”, odgovorila je staloženim glasom na pitanje dokad će ostati u Kijevu. Smirena i staložena, upravo je tako opisuju i ljudi koji su svojevremeno s njom radili.
Karijerna diplomatkinja
Dvoje naših sugovornika, koji su radili u Uredu predsjednika i u Ministarstvu vanjskih poslova, imaju samo riječi hvale za veleposlanicu. “Stručna je i profesionalna, oduvijek je imala takav odnos prema poslu”, kazala nam je u neslužbenom razgovoru osoba koja je s današnjom veleposlanicom surađivala više od tri godine.
“Precizna je, argumentirana, ima strpljenje u raspravama i za argumente s kojima se ne slaže”, tvrdi naš sugovornik, koji smatra da je na njezin ostanak u Kijevu utjecao i njezin osjećaj odgovornosti i empatije. No, činjenica je, kako je to danas potvrdio i premijer, da tu odluku ne može donijeti samostalno, već to ovisi o procjeni Vlade.
Nekadašnji kolege posebno izdvajaju da je riječ o “vrlo profesionalnoj” diplomatkinji koja pritom ima i dugo iskustvo u tom poslu. Prema dostupnim informacijama, radi se o karijernoj diplomatkinji, koja je još sredinom 1990-ih radila u Uredu predsjednika gdje je bila pomoćnica savjetnika za vanjsku politiku.
Što kaže bivši predsjednik
Stjepan Mesić imenovao ju je savjetnicom za europske integracije. “Bila je dobar analitičar”, prisjetio se Mesić koji je za 24 sata izjavio da je bila jedna od najsavjesnijih savjetnika koje je imao. Bivši predsjednik danas kaže da očito nije pogriješio kad ju je poslao u ambasadu. U rujnu 2009. imenovana je stalnom predstavnicom RH pri Vijeću Europe u Strasbourgu.
Nakon što joj je taj mandat završio, nastavila je karijeru u diplomaciji. U lipnju 2014. postala je veleposlanica u Švedskoj gdje je provela četiri godine. Po povratku iz Švedske, u vrijeme mandata Kolinde Grabar-Kitarović, u siječnju 2019. imenovana je na veleposlaničku dužnost u Ukrajini gdje ju je i zatekla ruska invazija.
Hrvatska diplomacija, kako smo napomenuli, nije uvijek na najboljem glasu. Ali bivši kolege gospođe Djamić vjeruju da je svojim ponašanjem u ovoj situaciji uspjela javnosti prenijeti “drugačiju sliku o tome što je diplomacija”.