Tko je Josip Protega, bivši šef HPB-a kojeg je sud upravo oslobodio optužbi da je muljao s milijunskim kreditima
Telegram je analizirao poslovni uspon i krah bankara kojeg se povezuje s četvrt milijarde kuna sumnjivih kredita
Prije gotovo devet godina bankar Josip Protega uhićen je na graničnom prijelazu Bregana. Bio je početak siječnja 2010. godine. Upravo se vraćao sa skijanja kada je USKOK protiv njega pokretao proces zbog muljanja s milijunskim kreditima Hrvatske poštanske banke. Danas je Protegi izrečena prva sudska presuda. Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu oslobodilo ga je optužbi za odobravanje sumnjivih kredita Elektronskom medijskom centru iz Zagreba i istarskom dnevniku Glas Istre.
Riječ je o 16, od ukupno više od 270 milijuna kuna problematičnih kreditnih plasmana najveće hrvatske banke iz vremena dok ju je vodila Protegina uprava. Optužbe su se odnosile na sumnjivo financiranje istarskog dnevnika Glasa Istre. Zajedno sa svojim najbližim suradnikom Ivanom Sladonjom, Protega je u travnju 2008. odobrio 11 milijuna kuna kredita Elektronskom medijskom centru iz Zagreba. Kredit je tražio Đani Bažon, tadašnji član uprave Glasa Istre koji je u međuvremenu preminuo. Tvrtka koja je dobila kredit u ono vrijeme nije imala poslovnih aktivnosti, a nije bio dostavljen ni plan otplate kredita, niti su ugovorena sredstva osiguranja vraćanja kredita. Na kraju kredit nije ni otplaćen. Banci je vraćena tek rata od 1,2 milijuna. Uz to, jamac mu je bio Glas Istre koji je u stečaju završio 2010. godine.
Protega i Sladonja na Bažonov zahtjev odobravaju u svibnju 2009. i kratkoročni revolving kredit od pet milijuna kuna za Glas Istre. Rok povrat bio je 31. ožujka 2010. godine. Ni taj kredit nije vraćen.
Protega je gotovo 4 mjeseca bio u Remetincu
O preostalih 255 milijuna kuna visokorizičnih kredita Protegi se sudi u drugom procesu. Operacija u kojoj je s članovima svoje uprave uhićen dobila je kodni naziv Bankomat. Gotovo četiri mjeseca zbog toga je Protega proveo u istražnom zatvoru u Remetincu. Nakon izlaska izjavio je da mu je unutra bilo prekrasno.
S čelnog mjesta uprave Hrvatske poštanske banke razriješen je u kolovozu 2009., svega nekoliko mjeseci prije finalizacije ove akcije. U njegovo vrijeme Hrvatska poštanska banka bila je u 99-postotnom vlasništvu države i Hrvatske pošte koja je imala razgranatu mrežu od preko tisuću poslovnica diljem Hrvatske, pa je u njima HPB pružala svoje bankarske usluge. Imala je zacrtani poslovni plan postati jednom od vodećih banaka u Hrvatskoj.
Kažu da je bio dobar investicijski bankar
Josip Protega rođen je 1971. u Zagrebu, a Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio 1993. godine. Njegova obitelj imala je nekretnine u elitnim dijelovima Zagreba, te kraj Šibenika. Prema njegovom službenom životopisu, sklonost investicijskom bankarstvu iskazuje odmah po završetku fakulteta polaganjem brokerskog ispita. Svoju profesionalnu karijeru započinje 1994. godine kao savjetnik u Sektoru investicijskog bankarstva Privredne banke Zagreb. Dvije godine kasnije napreduje na mjesto voditelja Custody servisa.
Od 1998. do 2004., kada obnaša dužnost izvršnog direktora Sektora investicijskog upravljanja PBZ-a, osnivaju se tvrtke za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima. Protega je dva puta biran i za predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačke burze te dva puta za potpredsjednika. Karijeru nastavlja kao potpredsjednik ili član nadzornih odbora PBZ Investa, PBZ Kapitala i Plave lagune. U studenom 2004. postaje predsjednik Uprave HPB-a.
Tada je izgledalo da banka dolaskom Protege doživljava zaokret što su potvrđivali i prvi rezultati koji su bili najbolji u povijesti HPB-a. No, neki njegovi poznanici kasnije su tvrdili da je, iako dobar investicijski bankar, bio nedorastao menadžerskoj funkciji na čelu HPB-a. “Ušao je u državnu tvrtku na način kao da će voditi privatnu. Ono što je napravio moglo bi se u privatnom biznisu smatrati rizikom poslovanja, ali ovako…”, ispričao je nakon Proteginog uhićenja jedan od njegovih poznanika za Večernji list.
Protega: Politika se uplitala u rad HPB-a
No, ni Protega nije u cijeloj toj priči šutio. Kada je doznao da je protiv njega pokrenuta istraga, progovorio je o uplitanju politike u poslovanje HPB-a. U razgovoru za Buissnes.hr priznao je da ga je bivši premijer Ivo Sanader 2006., prije nego što je javnost doznala za malverzacije u Podravki, pitao hoće li pomoći posrnulom splitskom SMS-u. Predsjednik Stjepan Mesić raspitivao se može li se pomoći orahovačkom proizvođaču keramičkih pločica KIO-u, kazao je u tom intervjuu Protega.
“U mom poslu normalno je da sam kontaktirao s premijerom i predsjednikom države, kao i s pojedinim ministrima. Sa svima njima često sam razgovarao o kompletnom stanju u hrvatskom gospodarstvu, a ne samo o tomu komu bi se eventualno trebalo kreditno pomoći. Svi krediti koje smo davali prolazili su normalnu proceduru i nijedan nije izdan samo zato što je netko nazvao da se taj kredit odobri”, izjavio je Protega u razgovoru za Nacional i dodao kako ne vidi po čemu bi bilo neprimjereno da se on kao čelnik domaće banke čuje s premijerom ili ministrom financija. “Uostalom, čelnici svih velikih banaka koje su sudjelovale u poslovima s državom dolazili su na dogovore u Vladu”, rekao je.
Visokorizični krediti plasirani prijateljima
U kaznenim procesima koji već traju osam godina Protega i njegovi suradnici tvrde da nisu krivi. Izvori iz same banke objašnjavaju nam kako je njegov nasljednik, predsjednik Uprave Čedo Maletić, zaustavio sve visokorizične kreditne plasmane što ih je ugovorila Protegina uprava. “Bankarski sektor je živ mehanizam i kod nas se novac stalno vrti. Kada se neki plasman jednostavno zaustavi dolazi do ozbiljnih financijskih problema. Moguće je pak da bi se novac ipak u konačnici nekako vratio da to prekida nije došlo, ili bi se barem umanjila šteta”, govore nam izvori iz HPB-a.
U aferi Bankomat Protega je, naime, optužen da je kao predsjednik uprave HPB-a, zajedno s Marijom Kirinićem koji je bio financijski direktor, te Ivanom Sladonjom, kao članom uprave, zlorabio svoj položaj i ovlasti. Tvrdi se da su pogodovali pojedinim klijentima banke i odobravali i kredite koji su po iznosu, namjeni osiguranja, visini kamatne stope, visini naknade i vremenu počeka odstupali od uobičajenih kredita u ponudi banke za građane i pravne osobe.
Prema optužnici, sa svojih visokih pozicija nalagali su sektorima i podružnicama HPB-a da prijedloge za odobrenje takvih plasmana, bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost tražitelja te bez adekvatnih instrumenata osiguranja povrata plasmana, upućuju na Upravu banke i potom su posebnim odlukama odobravali potpuno i djelomično nenadoknadive kreditne plasmane.