Nekad je nužno odabrati stranu

Tko stoji iza napada na tankere na Bliskom istoku? Evo što dosad znamo

Spašena su sva 44 člana posade oba oštećena broda

A picture obtained by AFP from Iranian News Agency ISNA on June 13, 2019 reportedly shows fire and smoke billowing from Norwegian owned Front Altair tanker said to have been attacked in the waters of the Gulf of Oman. - Suspected attacks left two tankers in flames in the waters of the Gulf of Oman today, sending world oil prices soaring as Iran helped rescue stricken crew members. The mystery incident, the second involving shipping in the strategic sea lane in only a few weeks, came amid spiralling tensions between Tehran and Washington, which has pointed the finger at Iran over earlier tanker attacks in May. (Photo by - / ISNA / AFP)
FOTO: AFP

Dva tankera su u četvrtak rano ujutro iz Omanskog zaljeva poslala poziv upomoć zbog oštećenja koja su zadobili na zasad još uvijek nejasan način. S obzirom na to da bi bilo krajnje neobično da su dva broda na istoj lokaciji u kratkom vremenskom razmaku pretrpjela nesreće, vrlo je vjerojatno došlo do neke vrste napada. Premda još nema službenih podataka, kompanija u čijem je vlasništvu jedan od tankera već je objavila kako misle da je njihov brod pogođen torpedom. SAD i Saudijska Arabija vrlo vjerojatno će za napade okriviti Iran, što će donijeti nove napetosti na Bliskom istoku.

Donosimo pregled događaja sa svi zasad poznatim detaljima.

1. Kako smo doznali za incident?

Peta američka flota, stacionirana u Bahrainu, otočnoj državici u Perzijskom zaljevu, objavila je da im jutros stigla dva poziva u pomoć. Jedan poziv zabilježen je u 6:12 sati po lokalnom vremenu, dok je drugi došao točno u 7 sati. Uskoro je ustanovljeno da se tankeri koji su poslali poziv nalaze na sjeverozapadu Omanskog zaljeva, blizu Hormuškog tjesnaca koji Omanski zaljev spaja s Perzijskim, i još bliže južnoj obali Irana. Zanimljivo, informaciju o eksplozijama prve su objavile novinske agencije bliske Hezbolahu, proiranskoj paravojnoj skupini iz Libanona.

2. Što kažu vlasnici brodova?

Jedan od oštećenih brodova je tanker po imenu Front Altair norveške kompanije Frontline, koji plovi pod zastavom Marshallovih otoka. Tajvanska tvrtka CPC Corp, koja je unajmila norveški tanker Front Altair, objavila je kako se “sumnja da je pogođen torpedom”. Norveška pomorska agencija potvrdila je napad na naftni tanker Front Altair u norveškom vlasništvu i priopćila da je dobila izvješća o tri eksplozije u plovilu. Po podacima agencije, posada je sigurno evakuirana i nitko nije ozlijeđen, a tanker navodno još uvijek gori. “Ono što mogu reći jest da su sva 23 člana posade dobro. Oni su prebačeni na drugi brod”, rekao je glasnogovornik Frontlinea, norveškog vlasnika, za dnevnik VG u Oslu.

Dodao je da među članovima posade nema Norvežana te da ih je većina iz Rusije, Gruzije i Filipina. Tanker koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka izgrađen je 2016. i dio je flote Frontlinea u vlasništvu Norvežanina Johna Fredriksena. Front Altair je navodno ukrcao naftu u Fujairahu, luci Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Drugi napadnuti tanker, Kokuka Courageous, navodno je prevozio metanol. Posada broda koju je činio 21 Filipinac morala je napustiti brod, a ubrzo ih je spasilo plovilo koje je bilo u blizini. Iz BSM Ship Managementa kazali su da je Kokuka Courageous oštećen u napadu, ali da je sada siguran. “Trup je probijen s desne strane, iznad vodene linije”, objavili su. U napadu je lakše ozlijeđena jedna osoba, dok je u strojarnici došlo do požara, javljaju iz tvrtke. Dodali su kako namjeravaju pokrenuti punu istragu o „sigurnosnom incidentu” koji se dogodio na njihovom brodu.

3. Što kaže Iran?

Iranska novinska agencija IRNA objavila je da se prvi incident dogodio na tankeru Front Altair, u vodama oko 40 kilometara od iranske obale. „Kada je na brodu izbila vatra, 23 člana posade skočila su u vodu, nakon čega ih je spasio brod koji je onuda prolazio. Pomorci su predani iranskim spasiteljima”, stoji u objavi IRNA-e. „Sat vremena nakon prve nesreće izbila je vatra na drugom brodu, oko 52 kilometra od luke”, javila je IRNA. S broda Kouka Courageous u more je skočio 21 pomorac. Članovi posada oba broda prebačeni su na iranski otok Jask, 20 kilometara od obale Omana, tvrde iranski mediji.

O napadima se oglasio i iranski ministar vanjskih poslova, Javad Zarif, koji je na Twitteru objavio da “sumnjivo nije dovoljna riječ za ono što se vjerojatno dogodilo jutros”. Japanski ministar trgovine Hiroshigea Seka danas je rekao kako je jedan od brodova prevozio „teret koji je povezan s Japanom”. To je zanimljivo u svjetlu činjenice da je japanski predsjednik vlade Shinzo Abe upravo u posjetu Iranu, što je prvi posjet japanskog premijera toj zemlji od Islamske revolucije 1979. godine.

4. Velik broj napada u proteklih mjesec dana

Ako se pokaže da su dva tankera zaista napadnuta, to će biti drugi incident te vrste koji se u manje od mjesec dana dogodio u vodama između Arapskog poluotoka i Irana. Četiri tankera, dva saudijska, jedan norveški i jedan u vlasništvu UAE, napadnuti su uz obalu Fujairaha 12. svibnja ove godine. SAD i Saudijska Arabija za te su napade osumnjičili Iran. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Bolton, otvoreno je rekao da su tankeri stradali od iranskih podvodnih mina, ali za to nije ponudio nikakve dokaze.

Vlasti UAE su prošloga tjedna objavile kako su prvi rezultati istrage, neformalno predstavljeni Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, pokazali da iz napada stoji neka država, ali ni oni nisu predočili dokaze da je riječ o Iranu. Umjesto dokaza, ponuđene su indicije koje ukazuju na to da su napade izveli dobro obučeni i informirani ronioci. Iran je odbacio sve optužbe, ali stanje u regiji ostalo je napeto.

Osim napada na brodove, na tom se području u proteklih mjesec dana dogodio cijeli niz ozbiljnih incidenata. Tako je 14. svibnja napadnut saudijski naftovod. Jučer je u raketnom napadu na zračnu luku u gradu Abhi na jugu Saudijske Arabije ozlijeđeno 26 ljudi. Istoga dana izbio je požar na iranskoj naftnoj platformi u zaljevu. Kada se tome pribroji današnji napad na tankere, jasno je da se situacija u zemljama oko Perzijskog zaljeva brzo komplicira.

5. Rast cijena nafte

Nimalo neobično, cijene nafte skočile su čim je stigla vijest “incidentu” u Omanskom zaljevu. Zasad je zabilježen rast od četiri posto, ali bilo kakva najava američke reakcije prema Iranu mogla bi izazvati ozbiljniji skok cijena, piše Guardian, podsjećajući da tenzije između dvije zemlje jačaju još od kada je američki predsjednik Donald Trump odlučio uvesti strože sankcije Iranu.

Kao što smo pisali, Omanski zaljev nalazi se na izlazu Hormuškog tjesnaca, strateški izuzetno važnog pomorskog prolaza kojim prolazi oko 30 sve posto sirove nafte koja se prevozi pomorskim putem. Bilo kakvi problemi koji nastanu na tom pravcu značit će ozbiljno povećanje nervoze u jednom od najrizičnijih dijelova svijeta, koji će pak značiti novi rast cijena nafte, i nastanak spirale koja bi mogla završiti ratom.