Tko su Borasovi dekani? Peglaju službene kartice na Chanel, zarađuju milijune i bježe od mirovine
Na Telegramu smo pisali o nekima od njih i otkrivali njihove skandalozne poteze
Jaki dekani znače da je jak rektor, a time je jako i Sveučilište. Na tragu ove – po svemu sudeći – ključne odrednice programa, većina dekana u Senatu Sveučilišta u Zagrebu glasala je za Damira Borasa 2014. čime je dotadašnji čelnik Filozofskog fakulteta osvojio prvi rektorski mandat. Konceptom jakih dekana, kojima “treba dati povjerenje” i koji “imaju najveći legitimitet i znanje” na fakultetima, rektor se kasnije hvalio kao predizbornim obećanjem koje je svakako ispunio pa, istim tragom, 2018. osvojio i drugi mandat.
To zaista jest točno; dekani za Borasova dva mandata jesu bili jaki i, ako mu se nečim nisu zamjerili, imali su njegovo puno povjerenje da donose odluke i odriješenih ruku upravljaju institucijama koje su ih izabrale. U praksi, pak, brojni su dekani zagrebačkih fakulteta posljednjih osam godina dospijevali u fokus javnosti zbog krajnje širokog tumačenja propisa i zakona, upotrebe vlastitog autoriteta i položaja te svrhe trošenja javnoga novca koji im je povjeren. Ništa im se zbog toga, u pravilu, nije dogodilo.
Na Telegramu smo pisali o nekima od njih i otkrivali njihove skandalozne poteze; od izvlačenja novca iz studentskih ugovora, preko kupovine ekskluzivne odjeće na službenu karticu, do sjajne privatne zarade preko faksa. Upravo je slučaj višemilijunske privatne zarade bivšeg dekana Kineziološkog fakulteta (KIF) posljednji o kojemu smo pisali.
Poduzetni dekan KIF-a
Kako smo otkrili, bivši dekan KIF-a Damir Knjaz sa svojom je privatnom tvrtkom najviše profitirao od suradnje svog fakulteta s kineskim sportskim sveučilištem. Knjaz je, još kao dekan, inicijalno pokrenuo suradnju s Kinezima, a kada je prestao biti dekan, s kineskim je sveučilištem ušao u privatan biznis. Tako je Knjazova tvrtka tijekom tri godine suradnje s Kinezima imala 31 milijun kuna prihoda i na to prilično nevjerojatnu dobit od 11 milijuna kuna.
Iako nam poduzetni bivši dekan nije htio reći na kojim poslovima njegova tvrtka ostvaruje takvu dobit, iz poslovnih smo servisa iščitali da je 99,5 posto svojih prihoda ostvarila baš zahvaljujući uplatama iz inozemstva. Je li legitimno da njegova privatna tvrtka ostvaruje spomenute milijunske prihode, zašto je u suradnju zagrebačkog i pekinškog fakulteta uopće uključena tada netom osnovana tvrtka i je li riječ o eklatantnom sukobu interesa? Pitanja su ovo koja će, u okvirima naše akademske zajednice, vrlo izgledno ostati neodgovorena.
Peglanje kartice i novac iz studentskih ugovora
Bez odgovora, epiloga ili bilo kakvih reperkusija i dalje stoji slučaj rastrošnih čelnika Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. O kupovini ekskluzivne odjeće, Chanel parfema, namještaja, suvenira u New Yorku i skupih darova iz duty free shopa na Baliju pisali smo prošle godine, kada smo ekskluzivno detaljizirali kako su službenu karticu faksa peglali aktualna dekanica Jadranka Frece i njen bivši prodekan Damir Ježek.
Potom smo objavili tajno snimljeni razgovor, u kojemu je Ježek – tada još kao dekan PBF-a – uhvaćen kako traži da mu studenti na ruke donesu novac izvučen iz studentskih ugovora. Konkretno, u snimci koju smo objavili, Ježek objašnjava kako studenti po njegovom nalogu podižu 5500 kuna temeljem studentskih ugovora, zatim njemu predaju 5000 kuna, a sebi ostave 500 kuna kao nagradu za trud.
Nakon Telegramovih otkrića, Ministarstvo financija krenulo je u proračunski nadzor nad PBF-om nakon zahtjeva ministra znanosti Radovana Fuchsa. U studenom 2021. neslužbeno smo doznali da policija provodi izvide na tom fakultetu, a do danas nije poznat niti ishod proračunskog nadzora niti policijskih izvida. Jadranka Frece i dalje je dekanica PBF-a, a u njenom prodekanskom timu od početka njenog novog mandata više nije Damir Ježek.
Kontroverzan počasni doktorat
Tijekom afere s Josipom Rimac, u fokus javnosti dospio je pak tadašnji dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Zoran Grgić. Prema transkriptima tajno snimljenih razgovora, Grgić je “bio uključen u izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta” čime se, vjeruju istražitelji, na zahtjev Josipe Rimac željelo pogodovati dvojici stočara poduzetnika. Istražitelji su zaključili da je bivši dekan Grgić trebao biti stručna osoba koja bi izradila prijedlog izmjena upravo onako kako je od Rimac tražio jedan od poduzetnika stočara.
Slučaj koji je posebno zaokupio javnost u prvoj polovici 2019. godine bio je prijedlog da se tadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog je kreirao tadašnji dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević, čime je pokrenuo lavinu reakcija akademske i šire javnosti. Desetak fakulteta izrazilo je svoje neslaganje s tim prijedlogom, održan je građanski prosvjed pred zgradom Rektorata, a posebno je bila zanimljiva Cikojevićeva argumentacija zašto Bandić treba biti počasni doktor.
Pokušaj bijega i spas od mirovine
Najviše, smatrao je, zbog zasluga za izgradnju zgrade Muzičke akademije koja, pokazat će se ubrzo, pušta na sve strane. Telegram je objavio seriju tekstova i fotoreportaža o višestrukim nedostacima te zgrade, poplavama, kvarovima i astronomskim računima za režije. Tek nakon toga, Grad Zagreb je priznao da je zgrada Muzičke akademije, nakon izgradnje 2015., preuzeta s nevjerojatnih 750 nedostataka. Sve to građani su platili 228 milijuna kuna, a Muzička akademija danas je u sudskim sporovima vezanim uz izgradnju zgrade.
Bivši dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić ostao je, pak, upamćen po snažnom revoltu kojeg je izazvao njegov pokušaj donošenja ugovora o suradnji Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, za što je imao potporu Rektorata. Brojni profesori i tadašnji studenti pamte i Previšićevu nevoljkost da ode u mirovinu kada mu je za to bio zakonski rok. Zbog toga je čak i resorno ministarstvo – tada pod Predragom Šustarom – reagiralo i podužim dopisom poslalo Previšića u mirovinu.
A uprava bivšeg dekana Učiteljskog fakulteta Ivana Prskala spasila je rektora Borasa od neželjene mirovine. Naime, Borasov matični Filozofski zbog spomenutih mu sukoba nije htio produžiti radni odnos nakon 65. godine. U tim, za rektora teškim vremenima, magično je iskrsnuo natječaj za zapošljavanje na Učiteljskom fakultetu koji mu je baš po svim kriterijima savršeno odgovarao. Rektor se jedini javio, dobio posao na odsjeku u Petrinji i tako, umjesto mirovine, zadržao rektorsku stolicu. Zahvaljujući svojim jakim dekanima, u njoj će sjediti do isteka rujna ove godine.