Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Tko zaista stoji iza napada na Saudijsku Arabiju? Stručnjaci su analizirali dokaze

Sve se više čini da Hutiji nisu mogli napasti saudijsko naftno postrojenje

ZADNJA IZMJENA: ruj 17, 2019
Foto: AFP

Iz Trumpove administracije jučer su izjavili da iza napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji najvjerojatnije stoji Iran, pozivajući se na informacije tajnih službi i na satelitske snimke. Američki dužnosnici također su izjavili da je napad vjerojatno izveden kombinacijom dronova i krstarećih raketa, koje, sumnjaju, nisu lansirane iz Jemena, gdje se nalaze pobunjeni Hutiji, već iz samog Irana. Iran, koji inače podržava jemenske Hutije, odmah je negirao sve optužbe i opovrgnuo svoju umiješanost u napade.

Prema trenutno javno dostupnim dokazima, čini se da bi optužbe iz Bijele kuće mogle biti istinite. Međutim, američki dužnosnici nisu ponudili nikakve dokaze osim satelitskih snimaka, za koje analitičari tvrde da nisu dostatne za dokazivanje smjera iz kojega je izvršen napad, niti koje je oružje korišteno, niti tko ga je koristio. New York Times je izvršio vlastitu analizu, usporedivši američke satelitske snimke s raznim drugim izvorima.

Što se vidi na snimkama?

Vojni analitičari specijalizirani za pitanje jemenskog rata tvrde da sofisticiranost kojom je izvršen napad na Saudijsku Arabiju debelo nadmašuje vojne sposobnosti Hutija, što podiže sumnje u umiješanost Irana. Također, ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se utvrdilo kakvo je oružje korišteno, no s obzirom na preciznost napada, sasvim je moguće da su napadi izvršeni krstarećim navođenim raketama.

Američki dužnosnici objavili su jučer satelitske snimke u kojima se vidi barem 17 točaka napada na saudijsko naftno postrojenje, no čini se da nije svako oružje pogodilo svoju metu. U jednom od postrojenja, Abqaiqu, satelitske snimke ukazuju na oštećenja na spremnicima i prerađivačkim postrojenjima.

Hutiji imaju dvije vrste dronova?

Koalicija arapskih država predvođena Saudijskom Arabijom (uz podršku SAD-a) počela je s bombardiranjem Jemena 2015., s nadom da će svrgnuti Hutije s vlasti. Hutiji su godinu ranije preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sana’aom, zbog čega je vlada, na čelu s predsjednikom Abdrabbuhom Mansour Hadijem pobjegla u inozemstvo. Tim činom je ustvari i krenuo jemenski rat u kojem je dosad ubijeno na tisuće civila, a preko 12 milijuna ljudi nalazi se na rubu gladi.

Hutiji su u ratu protiv Saudijske Arabije često koristili dronove, oslanjajući se na spore, jeftine i malene dronove Samad 3, koji su teško penetrirali saudijski zračni prostor. Samim time, malo je vjerojatno da su tim dronovima uspjeli doći do naftnih postrojenja. Hutiji su nedavno počeli koristiti naprednije dronove Quds 1, koje se može opisati kao omanje krstareće rakete ili malo veći dron čija se korisna nosivost približava onoj krstareće rakete.

Iranci su podučavali Hutije u dronovskom ratovanju?

Analitičari tvrde da su Hutiji prije nekoliko mjeseci koristili dronove za napad na međunarodnu zračnu luku Abha u južnom dijelu Saudijske Arabije. Međutim, Quds 1 nema domet koji bi bio potreban za let od sjevernog dijela Jemena do naftnog postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Domet, obujam i preciznost subotnjeg napada, te izbjegavanje strujnih vodova i komunikacijskih tornjeva, daleko nadmašuju sposobnosti koje su Hutiji demonstrirali u prijašnjim napadima.

Drugi analitičari tvrde da su Hutiji nadogradili svoje dronove i krstareće rakete uz pomoć Irana. Korpus iranske Revolucionarne garde obučava pobunjenike u regiji, od Libanona do Jemena, posebice u sofisticiranijim načinima ratovanja poput dronova. Nakon što je vojska Saudijske Arabije nekoliko puta spriječila raketiranje iz Jemena, Iran je počeo trenirati Hutije u dronovskom ratovanju. Hutije su podučavali u sastavljaju, upravljanju, održavanju i popravljanju dronova.

Neovisne satelitske snimke tvrtke Planet Labs prikazuju jednako oštećenje na postrojenjima poput oštećenja vidljivog na satelitskim snimkama koje je objavila Trumpova administracija. Spremnici goriva napadani su uvijek iz istog smjera i prema istoj šabloni, što je jedan od indikatora preciznosti napada.

Dvojbe oko smjera napada

Iz Trumpove administracije nisu javno objavili odakle dolazi napad, no rekli su da je napad sigurno izvršen sa sjevera ili sjeverozapada, što bi ukazivalo na smjer Irana i Iraka, a ne na smjer Jemena. Međutim, snimke objavljene u nedjelju ukazuju i na oštećenja sa zapadne strane postrojenja, što nije u smjeru Irana i Iraka. Čak i ako oštećenja ukazuju na smjer Irana ili Iraka, vojni stručnjaci kažu da to nije dovoljan dokaz smjera napada. Naime, krstareće rakete mogu mijenjati smjer, pa ustvari udariti na svoju metu iz suprotnog smjera u odnosu na onaj iz kojeg su lansirane.

U nedjelju su iz Trumpove administracije, bez čvrstih dokaza, izjavili da je napad izvršen kombinacijom dronova i navođenih krstarećih raketa. Satelitske snimke ne ukazuju na to koje je oružje korišteno. Međutim, analitičar Adam Simmons je za NYT izjavio da oštećenje na postrojenju definitivno ukazuje na tip navođenog oružja, poput krstareće rakete. Analitičari se također pozivaju na fotografije iz pustinje, na kojima se, čini se, vide ostaci navođene rakete. Lokacija i datum fotografije nisu potvrđeni, no fotografije se doimaju novima.

Ostaci iz pustinje doimaju se kao ostaci Quds 1, izjavio je istražitelj Fabian Hinz, no nije htio potvrditi radi li se doista o tom oružju. Ako su fotografije ostataka autentične i povezane s napadom, to bi značilo da udar na Saudijsku Arabiju vjerojatno nije izvršen iz Jemena, budući da Quds 1 nema dovoljan domet za let od Jemena do saudijskog naftnog postrojenja.

Ivan Luzar
Telegram autor
1074 članka Više o autoru
Više s weba