Tomašević gasi ured Pavla Kalinića. Prije nego što ga zauvijek izgubimo, prisjetimo se tko je Bandićev čovjek za katastrofe
Kazao je da se ne vidi u toj priči ako mu ukinu Ured za upravljanje u hitnim situacijama
Tomislav Tomašević, koji je 4. lipnja preuzeo položaj gradonačelnika Zagreba, još je u predizbornoj kampanji najavljivao kako će provesti preustroj gradske uprave i smanjiti broj pročelnika. Televizija N1 danas je objavila popis ureda koji će preživjeti Tomaševićevu reformu gradske uprave, kao i to koje urede novi gradonačelnik namjerava ukinuti. Na drugom popisu našao se Ured za upravljanje u hitnim situacijama, čiji je pročelnik Pavle Kalinić.
Kalinić, bliski suradnik pokojnog Milana Bandića, jučer je rekao kako se “ne vidi više u toj priči” ako dođe do ukidanja ureda koji vodi, ili njegovog spajanja s nekim drugim gradskim uredom. S obzirom na manjkave reakcije prilikom hitnih situacija do kojih je došlo u posljednjih godinu i pol dana, ne čini se da će završetak “te priče” biti neka velika šteta za građane Zagreba.
Pandemija, zagrebački potres i petrinjski potres koji je izazvao štetu i u Zagrebu, te poplava do koje je došlo prošlog proljeća, tri su od pet nesreća navedenih u dokumentu procjene rizika od velikih nesreća za Zagreb. Toliko katastrofa u kratkom razdoblju Kaliniću je omogućilo velik broj medijskih istupa u kojima je objašnjavao zbog čega je došlo do nesreća, ili je za njih tražio krivce. Tako smo dobili priliku čuti neke od izjava po kojima će Pavle Kalinić ostati zapamćen bolje nego po velikim uspjesima ureda koji će uskoro izgubiti.
1. Za poplavu spremni
Krajem srpnja prošle godine Zagreb je pogodila obilna kiša koja je dovela do poplava diljem grada. Kalinić se nakon katastrofe pojavio na televiziji, gdje je objašnjavao da je do problema došlo zbog toga što su cijevi možda oštećene u potresu, no kako to tek treba provjeriti. Tada je rekao i kako je tek nakon poplave tražio Hrvatske vode da formiraju hitne timove za takve situacije, da se zbog “interesa i profita” posljednjih 30 godina situacija s cijevima pogoršava, te da se ovakva poplava dogodi jednom u sto godina.
Grad je od odgovornosti pokušao oprati i njegov šef Bandić, prebacivši dio odgovornosti za poplave na građane koji su “širili podrume i pretvarali ih u stambene jedinice”. Ni gradonačelnik ni njegov operativac za hitne situacije nisu pojasnili kako se u ovo tvrdnju uklapa bolnica u Klaićevoj, koja je također plivala u vodi zbog manjkave odvodnje.
2. Nema panike
Kalinić je, nešto prije početka koronakrize, u RTL Direktu uvjeravao da su Grad i njegove službe spremni na najgore, pa i potres. Tri tjedna kasnije, došlo je do potresa koji je izazvao paniku i istjerao građane na ulice Zagreba. Sat vremena nakon toga javio se šef Ureda za upravljanje hitnim situacijama: “Zasad je bolje nego što sam očekivao”, sam je sebe uvodno pokušao smiriti Kalinić, nakon čega je ipak uspaničeno vikao na građane da ostanu vani, poručivši da će ih spasiti. U jednom trenutku izjavio je i da “nakon prvog požara brzo dolazi drugi”.
3. Tri tjedna prije toga rekao je da ga boli neka stvar
Početkom prošle godine novinar 24 sata pokušao je Kalinića pitati o planovima Ureda za upravljanje u hitnim situacijama nakon što je dijagnosticiran prvi slučaju zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. „Ja sam otišao ća, u avionu sam, idem za München i od tamo letim za San Francisco i boli me kurac”, kazao mu je Kalinić.
Na televiziji N1 istog dana je tvrdio kako je Ured spreman na bilo koju ugrozu. “Ured je spreman u bilo kojoj ugrozi, a građani ne trebaju ići u trgovine i kupovati velike količine namirnica. Svi koji su tražili pomoć od Ureda u opremi su je dobili i razloga za paniku nema”, rekao je.
4. Nekad davno htio je tenkić
Vrijedi podsjetiti na to kako je Kalinić i pandemiju i potres i poplavu dočekao bez tenkića do kojeg je jednom htio nabaviti. Bilo je to prije više od deset godina, kada je Ured za upravljanje u hitnim situacijama planirao nabaviti oklopljeno vozilo otporno na metke, bombe i bojne otrove iz kojeg bi čelni ljudi Zagreba gradom upravljali za vrijeme kriza.
Jutarnji je tada javio da je u obrazloženju odluke o nabavi vozila pisalo kako se ono kupuje da bi se “omogućilo rukovođenje, koordinacija i zapovijedanje operativnim snagama zaštite i spašavanja Grada Zagreba na terenu“. Oklopnjak je trebao koštati oko četiri milijuna kuna, a kupnja je na kraju propala zbog krize.
5. Što je mali požar?
Pandemija, poplava i potresi nisu jedino što je izazvalo u najmanju ruku neobične izjave Pavla Kalinića. Kada je 2019. došlo do požara na Jakuševcu, pročelnik je tvrdio da je dim koji suklja s deponija nešto sasvim normalno.
„Bilo što je sigurno dok se nešto ne dogodi. Isto tako promet normalno funkcionira na ulici dok ne dođe do prometne nesreće. Ili vi hodate normalno po ulici, pogodi vas srce i u tom trenutku imate problema. Zbog toga imate Hitnu pomoć, imate Hitnu medicinsku pomoć i tako dalje. Nikada nemate sto posto čistu situaciju. Ili recimo plivate u moru i pregazi vas gliser. Do onog trenutka dok vas gliser nije pregazio, stvar je bila u redu”, kazao je u čudnovatom istupu Pavle Kalinić.
6. Pressica za bistu Ive Lole Ribara
Ostavimo ovdje i crticu o tome kako je Pavle Kalinić svojevremeno sazvao konferenciju za medije kako bi javnost obavijestio da je pronađena bista narodnog heroja Ive Lole Ribara koju je netko ukrao sa spomenika. Na izvanrednoj konferenciji za medije Kalinić je na stol stavio bistu i obratio se novinarima:
“Prije par minuta smo dobili informaciju da je pronađena glava narodnog heroja Ive Lole Ribara. Ja bih molio one koji ruše spomenike da prekinemo s tom tradicijom. Jer na ovim prostorima je tradicija da uvijek kad netko dođe na vlast smatra da povijest počinje s njim”, rekao je i dodao kako je ovdje tradicija da svi ruše spomenike svojih prethodnika.