Tomašević: 'Imenovali smo novog člana uprave u Holdingu, za područje financija'

Odmah je podsjetio na natječaje za podružnice Holdinga o čemu odlučuje uprava Holdinga, rekavši kako su za šest podružnica natječaji gotovi. Kaže da se prijavilo oko 100 ljudi te da oni aktivni završavaju kroz dan ili dva pa je pozvao zainteresirane da se prijave.

Govorio i o puknuću vrelovoda, kaže da se radi na tome

Potom je govorio o cijepljenju u Zagrebu rekavši kako je ono završeno za 55,6 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67 posto odraslih. Kaže i da je 75 posto građana primilo bar jednu dozu te kako prema tome Zagreb prednjači pred ostatkom zemlje. Pozvao je građane i da se cijepe trećom dozom. Treća tema bilo je pucanje magistralnog vrelovoda.

“Znate da je to u ingerenciji HEP-a, ali naravno da utječe na kvalitetu života građana na zapadu. Čuo sam se s predsjednikom uprave HEP-a, Barbarićem, oni rade na otklanjanju kvarova kako bi se do večeri isporuka toplinske energije normalizirala. Kao što znate, u sljedećih nekoliko godina HEP je krenuo u obnovu vrelovodne mreže, ovog ljeta je bilo dosta radova jer je potrebno obnoviti mrežu u cijelom gradu. Ovaj magistralni vrelovod je za sanaciju predviđen u sljedećih nekoliko godina”, kazao je i dodao da će grad biti partner HEP-u.

‘Ne možemo si priuštiti da ne ulažemo u vodovod’

Novinari su prvo pitali Tomaševića o današnjem puknuću vrelovoda na Trešnjevci i Jarunu te jučerašnjem pucanju cijevi u Zapruđu. Zanimalo ih je mogu li građani to i dalje očekivati? Gradonačelnik je prvo rekao da se to ne događa slučajno. Napomenuo je da se puno gradilo, a razvoj cjevovoda i vrelovoda to nije pratio.

“Mi planiramo projekt s Hrvatskim vodama od milijardu i 800 milijuna kuna, s modernizacijom cjevovoda, drugačijim sustavom kontrole tlaka u sustavu, smanjenjem vode u mreži, budući da uskoro stiže EU direktiva koja će imati penale za one gradove koji ovoliko vode gube u mreži pa smo u situaciji da si ne možemo priuštiti da ne ulažemo u vodovod”, rekao je.

Potom govori o vrelovodu i podsjeća na radove koji su se već izvodili ovog ljeta. “Nema alternative osim da ovu strukturu unaprijedimo, moramo nadoknaditi dosta vremena neulaganja, ali to nam je prioritet”, rekao je.

Najavio sastanke za dobivanje dozvole za žičaru

Novinari pitaju i kada će žičara krenuti s radom. “Da, vječna tema, sada će već godina dana da ona nema uporabnu dozvolu. Ima ih sedam, jedna fali, jer je preglasna za nekoliko decibela s obzirom na postojeći pravni okvir koji definira. Meni je besmisleno da ona nije prometna struktura, iako prevozi putnike i ZET će njome upravljati”, rekao je.

“To je razlog zašto ćemo sutra imati sastanak s ministrom prometa i predstavnicima ministarstva zdravstva da vidimo kako se to može riješiti. Radimo i na dobivanju privremene dozvole, izgleda da ćemo uspjeti, jer smo uspjeli spustiti buku raznim procesima, a imamo i dalje radove kojima pokušavamo smanjiti buku”, rekao je i dodao kako se nada da će barem jedan od ta tri izlaza na kojima se radi upaliti.

Novinari su postavili pitanje o bukobran na žičari. “Radi se o izolaciji, mislim da je vrijednost nekoliko milijuna kuna i to je, što se tiče odabira, pri kraju. Mi ćemo bez obzira i na dobivanje privremene uporabne dozvole, pa i promjenom pravnog okvira, raditi na smanjenju buke”, kazao je.

Planira se saditi drveće, parkovno i drvoredno

Novinarka je pitala kada će se gradonačelnik sastati s predstavnicima Diokija i Kamenskog koji su krajem kolovoza tražili sastanak, ali tvrde da ga još nisu dobili. “Moram priznati da mi je to prošlo ispod radara, u svakom slučaju ćemo se naći s njima”, rekao je.

Novinarka je pitala i o tome planira li se povećati broj zelenila u gradu o kojemu uvelike ovisi eko-sustav u gradu. Gradonačelnik je rekao kako se planira velika sadnja parkovnog i drvorednog drveća koje je jako bitno za eko-sustav ali i za zaštitu od topline kao i za zaštitu od erozije. “To je dio našeg programa i na tome ćemo raditi”, rekao je.

Slijede pitanja o roditeljima odgojiteljima

Uslijedilo je pitanje o roditeljima odgojiteljima, zašto su se sastali s predsjednikom Skupštine, ne s gradonačelnikom. “Pa oni su tražili sastanak s njim, kao što su tražili i sastanak sa mnom i zamjenicima”, kazao je. Jedan novinar ga pita može li zamisliti kako bi se osjećao da je roditelj koji je sljedećih 15 godina života djelomice isplanirao na potpori grada, a sada to nestaje.

“Ne bih rekao da nestaje preko noći, proći će godina dana od odluke do provođenja mjere. Nama je cilj da u gradu u kojem nedostaje vrtića, odgajatelja i u kojemu se ne poštuje pedagoški standard, osigurati predškolski odgoj”, rekao je. “Iznos za gradnju vrtića i roditelje odgojitelje je 2016. bio otprilike jednak”, rekao je Tomašević. Novinar ga opet pita kako bi se on osjećao, a on kaže da se može odgovoriti protupitanjem, kako se osjeća roditelj koji ne uspije dijete upisati u vrtić.

‘Radi se o odluci, ne o zakonu, nema ni ugovora’

Jedno od pitanja bilo je i vjeruje li da sudovi na koncu neće presuditi u korist roditelja odgojitelja. Novinar je prokomentirao i da bi u tom slučaju odšteta bila isplaćena iz džepova građana grada Zagreba. “Ponavljam, radi se o odluci, ne o zakonu, nema čak ni ugovora, to su kritizirali drugi pa i pravobraniteljica, jer ta djeca roditelja odgajatelja nisu mogla u vrtiće. A vrtiće treba izgraditi, i smatramo da je to opravdano”, rekao je odluci o ukidanju.

Kako gleda na činjenicu da BM365 i Ivica Lovrić najavljuju tužbu zbog ukidanja mjere roditelj odgojitelj. “Vjerujem da je oni gorljivo brane, ali ima ih i tamo koji je ne podržavaju. Ponovit ću, strategija koja se bazirala na toj mjeri nije prošla jer BM365 nisu imali većinu za to”, rekao je i završio presicu.