Tomašević najavio sastanak s Bačićem: 'Sramota je da je u Zagrebu srušeno samo 50 kuća koje treba obnoviti'
Rekao je i kako se nada da će novi ministar zaista smanjiti birokraciju i procedure za obnovu
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je u podsljemenskom naselju Čučerje u Dubravi, gdje se polaže kamen temeljac za izgradnju novog društvenog doma. Stari je morao biti srušen jer je nepovratno uništen u potresu prije gotovo tri godine. Čučerje je općenito jedno od najgore oštećenih zagrebačkih naselja, a velik broj kuća i dalje čeka obnovu.
“Trebao bih imati sastanak s novim ministrom Brankom Bačićem sljedeći tjedan, nadam se da će uskoro krenuti izgradnja zamjenskih kuća u podsljemenskom području, ali i konstrukcijska obnova”, kazao je. “Sramota je da nijedna zamjenska kuća u Zagrebu nije izgrađena niti konstrukcijski obnovljena”, rekao je Tomašević te dodao da se nada kako će novi ministar zaista smanjiti birokraciju i procedure za obnovu, što bi stvar trebalo ubrzati.
Grad nije dao lokacijsku dozvolu
Komentirao je i gašenje Fonda za obnovu i centralizaciju postupka obnove. “Izgubit će se neko vrijeme na centralizaciji, ali bolje je da se izgubi mjesec-dva na to spajanje nego da se izgube godine. Bolje ikad nego ikad”, kazao je.
Aktualna je tema i planirana izgradnja spalionice infektivnog otpada u sklopu KBC-a Zagreb. Stanovnici koji žive oko bolnice, podsjetimo, glasno su protiv njene izgradnje a i Tomašević je ranije izrazio kako je skeptičan oko te ideje. U KBC-u kažu da je riječ o ekološki sigurnom projektu.
“Želim da investitor – a to je KBC Zagreb – i država objasne nama i svima drugima zašto koriste tu tehnologiju i tu lokaciju. Grad nije dao lokacijsku dozvolu za izgradnju spalionice, jer Grad ne odlučuje o tome hoće li spalionica biti izgrađena u sklopu KBC Zagreb. Konačnu odluku donosi Ministarstvo zaštite okoliša. Oni ocjenjuju može li objekt biti na toj lokaciji. Ako ministarstvo da tu odluku, Grad Zagreb će morati izdati lokacijsku dozvolu”, rekao je.
Zašto se ne mogu rušiti kuće
Jedan je stanovnik Tomaševiću postavio pitanje što se može učiniti povodom činjenice da mnogi stanovnici Podsljemena već godinama čekaju na rušenje svoje kuće, zbog čega nemaju stalan smještaj. Mnoge od njih su zbog ruševnog stana postale opasne za susjedne objekte.
“Bio sam ovdje više puta, obilazio sam kuće i znam točno o čemu pričate. Imali smo inicijativu da gradske firme sruše te kuće. Ali po Zakonu o obnovu za rušenje mora postojati rješenje ministarstva jer je to rješenje potrebno da bi vlasnik imao pravo na izgradnju nove kuće. Mi onda ne možemo srušiti tu kuću. Ministarstvo mora imati dozvole, a dosad je samo 50 kuća srušeno. Ne znam zašto to toliko dugo traje. To će biti jedna od glavnih tema o kojima ćemo razgovarati s ministrom Bačićem”, odgovorio je.
Jedna je građanka pitala zašto Zagreb poskupljuje vodu. “Zagreb je 2007. godine izdao obveznice za obnovu vodoopskrbne mreže, a ništa nije obnovljeno. Mi sad krećemo u novi investicijski val koji ćemo financirati 70 posto iz EU fondova, ali 30 posto moramo dati mi. I zato moramo poskupiti vodu, jer trebamo nekako platiti tu investiciju”, rekao je te dodao kako je sramota kako što neka naselja još uvijek nemaju vodovodni priključak.
Ponovno suradnja s CIOS-om
Glede sukoba u Dinamu, rekao je da on ne smije utjecati na planove izgradnje novog stadiona. “Sportska inspekcija je pokrenula proceduru vezano za kontrolu i usklađenost statuta sa Zakonom o sportu. Isto tako postupa po prijavama. Traži se sad dodatna dokumentacija kako bi se utvrdilo jesu li svi članovi Skupštine imali pravo glasa. Ne mogu više komentirati jer je riječ o upravnom postupku”.
“I dalje razgovaramo sa Zagrebačkom nadbiskupijom o zemljištu, mislim da idu u dobrom smjeru”, rekao je dalje. Je li potpisan novi ugovor za odvoz plastike s CIOS-om, zanimalo je novinare, te po kojoj cijeni. “Nije potpisan ugovor, ali jest donesena odluka o javnoj nabavi. Da objasnim: za zbrinjavanje plastike još uvijek nemamo rješenje jer za to trebamo sortirnicu vrijednu 400 milijuna kuna.
Na natječaju je došla samo jedna ponuda konzorcija od tri firme, a mi smo po zakonu morali donijeti odluku o javnoj nabavi. Tri i pol milijuna eura godišnje je iznos samo za plastiku”, rekao je te dodao da su pojednostavili natječaj kako bi se mogli i drugi javiti, ali se javila samo jedna firma. Rekao je i da je sortirnica bolje rješenje od Centra za gospodarenje otpadom.