Tomašević: 'Stalno nam izlijeću novi financijski kosturi iz ormara. Ima i sabotaža'

Donosimo najzanimljivije dijelove novog istupa zagrebačkog gradonačelnika

FOTO: Screenshot N1

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević tri mjeseca vodi grad, a u gostovanju na N1 rekao je kako su on i njegov tim od preuzimanja pohvatali konce te da su se od prvog dana odlučili uhvatiti u koštac s problemima. “Mogu reći da smo pohvatali dobar dio sustava. Neke dijelove još nismo jer je zaista velik. Međutim, mislim da definitivno možemo vidjeti cijelu tu sliku”, ustvrdio je Tomašević.

Na pitanje kakav je dojam građana o dosadašnjem radu rekao je kako mu puno ljudi prilazi i da ih je dosta zadovoljno s dosad napravljenim. “Borimo se svaki dan i dajemo apsolutno sve od sebe. U ta tri mjeseca možemo vidjeti poteze i odluke. Dnevno donosimo tridesetak odluka”, doda je.

‘Ima sabotaža u Gradskoj upravi’

Istaknuo je kako su on i njegovo dvoje zamjenika, Danijela Dolenec i Luka Korlaet došli u sustav gdje, samo u gradskoj upravi, postoji 3200 ljudi. “Sve naslijedite, niste ništa birali. To je kao da postajete premijer, a naslijedite ministre iz bivše vlasti. Smanjili smo broj Gradskih ureda, ali tek što stupi ta odluka na snagu, možemo raspisati natječaj za pročelnike. Što se tiče pročelnika, dok ih se svih 16 izabere, trebat će nekoliko mjeseci. Pročelnici imaju neopozivi mandat i on traje četiri godine”, rekao je.

Priznao je da ima sabotaža. “Ali, moram reći da veliki broj ljudi u Gradskoj upravi dobro radi svoj posao, pomaže nam. Rade svoj posao onako kako bismo mi to htjeli. U tom smislu su se prilagodili na način na koji mi radimo”, napomenuo je.

Naglasio je kako su odmah promijenili Povjerenstvo za zakup javnih površina, istaknuvši kako je više puta kao gradski zastupnik upozoravao na slučaj s Adventom. “Ne samo da smo promijenili sastav nego smo im dali odriješene ruke da doista donose odluku. Promijenili smo i odluku o davanju javnih prostora u zakup tako da više ne može biti reketa i posrednika”, poručio je zagrebački gradonačelnik.

‘Stalno novi kosturi iz ormara’

Na pitanje tko radi rebalans proračuna, rekao je kako ga zajedno s njegovim timom rade pročelnici. “Dio pročelnika je ostao na svojim pozicijama, a dio pročelnika nije. Nažalost, ono što je činjenica da se stalno pojavljuju novi financijski kosturi iz ormara. Nonstop”, ustvrdio je dodavši da će više o tome biti poznato sljedeći tjedan.

“U upravljanju imovinom neke stavke su probijene dva puta. Pitali smo zaposlenike kako je prije funkcioniralo rekli su nam da je bilo manje bitno što piše u proračunu od onoga što bi Bandić odlučio na licu mjesta. Primjerice, ukoliko u proračunu nema dovoljno novaca za neku aktivnost, onda bi se od Bandića tražilo može li se to, on bi rekao može, bez obzira na to što piše u proračunu”, pojasnio je.

Na pitanje zašto to nije prijavljeno USKOK-u, Tomašević je rekao da to nije stvar Uskoka nego fiskalne odgovornosti. Dodao je kako je proračun, bez proračunskih korisnika, oko 9,5 milijardi kuna.

‘Normalno bi bilo da stari pročelnici odu’

Upitan tko je krivac za kosture iz ormara koje je spomenuo, naglasio je kako se ne mogu provesti javni natječaji za sve pozicije svih ureda dok se ne napravi preustroj gradske uprave, nakon koje neće biti nekih ureda. “Tek kad se smanji broj ureda, možemo raspisati natječaje za pročelnike. Primit ćemo najbolje ljude za tu pozicije iz perspektive iskustva i kako vide viziju razvoja tog ureda i kako se to uklapa u naš program”, rekao je Tomašević.

“Mislim da bi bilo normalno da stari pročelnici odlaze sa starim gradonačelnikom, da ne ostaju na tim pozicijama. Isto tako da ih se potvrđuje u Gradskoj skupštini jer imamo takvu situaciju s ministrima na nacionalnoj razini. Nisam fan direktnog izbora gradonačelnika, to je tek nedavno uvedeno, prije ga je birala Skupština kao što premijera bira Sabor. Mislim da javni natječaji za pročelnike nisu najbolji izbor, ali ja sam legalist i poštovat ću zakone i neću fejkati natječaje”, izjavio je.

Naglasio je kako je svaki korak javnog natječaja za pročelnike definiran u zakonu. “Nadzorne odbore ćemo postavljati, a uprave ćemo birati na natječajima. Jedina iznimka su bila dva člana Uprave Zagrebačkog holdinga”, rekao je.

‘Zagreb nije pred bankrotom’

Rebalans proračuna se može očekivati sljedeći tjedan, najavio je, dodavši da će biti ušteda, ali da će dobar dio tih ušteda otići na financijske rupe. Napomenuo je kako neće prodavati Zagrebačku, Paromlin i Gredelj, čija je prodaja “fiktivno stavljena u proračun kao prihod koji bi pokrio trošenje u prvoj polovici predizborne godine”. Dodao je da imaju mali manevarski prostor.

Naglasio je da Zagreb nije pred bankrotom. “Novčani tijek je stabilan, prihodi su dobri i u situaciji pandemije. Ono što je problem jest otežana likvidnost i kratkoročne obaveze koje su pojavile. Dobili smo kredit za likvidnost. Treba nam vremena, nekoliko godina da napravimo restrukturiranje, jer se ne može to napraviti preko noći”, ustvrdio je Tomašević.

Upitan koliko kasni plaćanje za prehranu u vrtićima, istaknuo je kako je prije kasnilo nekoliko mjeseci, a da je i sada ista situacija. “Taj problem s likvidnošću ne možemo riješiti preko noći. Problem moramo riješiti u nekoliko idućih mjeseci zajedno s Ministarstvom financija i bankama”, rekao je i naglasio da neovisna privatna firma radi financijsku analizu i Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga, ZET-a i Zagrebačkog Velesajma. “Tako da ćemo i tu dobiti neke odgovore u idućih nekoliko mjeseci”, poručio je.

O obnovi: ‘U utrci smo s vremenom’

Komentirao je koji su ključni potezi njegove vlasti oko obnove nakon potresa u Zagrebu, u sklopu koje su zasad srušene samo tri kuće. Ustvrdio je kako su napravili obećano i formirali Ured za obnovu i ustrojili mobilne timove koji su građanima ispunjavali prijave za obnovu. Dodao je kako je Ured za zahtjeve kontaktirao vlasnike oko2 tisuće objekata, prvo one s crvenim, pa onda žutim oznakama.

“20 ljudi je imenom i prezimenom određeno je za pomoć u Fondu i Ministarstvu i sad se gleda hoće li biti fizički tamo. Uz to imamo 750 predmeta za koje nas je Ministarstvo zamolilo za pomoć oko imovinsko-pravnih odnosa. Oko pola ih je riješeno. Imamo različite asistencije na taj način. Trenutno je u Gradu Zagrebu u gradskim institucijama i poduzećima na raspolaganju oko 2 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti isključivo za obnovu javnih zgrada, a najveći dio tog novca je za obnovu škola”, poručio je.

Dodao je da je od milijardu i 200 milijuna kuna, za projekte obnove bilo prijavljeno 11 milijuna kuna kad su došli na vlast, a sada je prijavljeno 458 milijuna kuna. “Cilj nam je do kraja ovog mjeseca prijaviti milijardu kuna. Rok je lipanj sljedeće godine i nadamo se da će se možda produžiti. Međutim, u utrci smo s vremenom što se tiče procedura javnih nabava i izvođenja javnih radova”, istaknuo je.

‘Većina škola obnovljena do kraja školske godine’

Pojasnio je kako oko milijardu kuna odlazi na 13 škola i jedan učenički dom koji su u Gornjem i Donjem Gradu. “Od 170 i nešto škola, 160 je sanirano. Cijelo ljeto radimo na tome da dobijemo refundaciju iz Fonda za sanaciju, manje popravke u tim školama da to povratimo u proračun. Kad govorimo o ovih 13 škola, to su veliki zahvati. To nisu sanacije, nego obnove. Ne vraćanje u prvobitno stanje nego se radi cjelovita i protupotresna obnova”, naglasio je.

Uvjeren je da će obnova većina tih škola biti gotova do kraja ove školske godine. “Za neke škole se borimo da ih dovršimo do kraja iduće kalendarske godine. Utrka s vremenom je da što više novca povučemo iz Fonda solidarnosti”, dodao je.

‘Obnova se mora ubrzati’

“Obnova se mora ubrzati”, naglasio je. Dodao je kako je suradnja Grada s Ministarstvom i Fondom, bolja nego što je bila prije nego što su preuzeli vlast. “Osigurali smo dodatnih 30 milijuna kuna u proračunu za direktnu pomoć građanima za obnovu”, istaknuo je Tomašević.

Naglasio je i kako je jednoglasno prihvaćena odluka da nakon godinu i pol zbrinu u adekvatni smještaj ljude koji su u hostelu Arena, a koji to žele. Istaknuo je kako ih se u hostelu Arena nalazi 200 ljudi, kao i prije izbora.

“Napravili smo anketu koliko bi građana iz Arene htjelo ići u stanove. Našli smo 50-ak gradskih stanova za 50-ak obitelji za koje smatramo da će htjeti u gradske stanove. Sljedeći tjedan će vjerujem javni poziv biti raspisan. Dio ljudi želi ostati u hostelu, jer tamo imaju obroke, jer tamo imaju i hranu, a dio ljudi će sigurno htjeti u gradske stanove”, dodao je.

‘Ponuđene cijene za odvoz otpada veće nego prije’

Na pitanje zašto je poništio javni natječaj za odvoz glomaznog otpada dok nije imao alternativnu rješenje, ustvrdio je kako su imali rješenje. “Već početkom srpnja smo počeli dio glomaznog otpada počeli odvajati na Jakuševcu na način da izvučemo negdje 50 posto vrijednih sirovina i smanjimo količinu glomaznog otpada koji se predaje privatnim poduzećima”, rekao je.

Naglasio je kako su ponuđene cijene u javnoj nabavi veće nego dosad i da su jedne od najvećih u Hrvatskoj. “Konkretno, ako govorimo o tvrtki Cezar mislim da 2500 kuna po toni. Veća cijena od one koja je bila dosad, bila je 1800 kuna, a nova cijena je bila čak 2500 kuna. Testirali smo koliko se toga može odvojiti i koliko koštaju drobilice. Vidjeli smo da za ulaganje od tri milijuna kuna možemo napraviti uštedu od 33 milijuna kuna godišnje, ako to sama rade gradska poduzeća”, istaknuo je.

Upitan znaju li gradske tvrtke same to raditi i imaju li ljudske kapacitete Tomašević je rekao da imaju. “50 posto glomaznog otpada se već sad odvaja. U postupku smo ishođenja dozvole i to je pitanje tjedana”, naglasio je dodavši kako čekaju rok isporuke za drobilice koje su kupili, a koji je nekoliko mjeseci prema ugovoru.

‘Možda su privatnici počeli deponirati otpad na ulice’

Zagrebački gradonačelnik je rekao kako se iz nekih razloga količina glomaznog otpada koju je Čistoća prikupila u zadnjih nekoliko tjedana povećala. “Dosta se povećala. Ili su privatna poduzeća koja su odvozila glomazni otpad počela deponirati taj otpad na ulicama pa da ga Čistoća pokupi, a možda se zlorabi mogućnost besplatnog odvoženja otpada dvaput godišnje”, naglasio je.

Napomenuo je kako se cijelo vrijeme prilagođavaju situaciji koja se mijenja i da traže nova rješenja. “Zagreb neće biti zatrpan smećem”, ustvrdio je. “Zastoj je trajao ni tjedan dana, a imali smo u zadnjih 10 godina više situacija da je zastoj bio po nekoliko tjedana”, rekao je Tomašević.

Komentirajući odvoz biootpada naglasio je kako ga se ne smije kontaminirati s drugim otpadom. “To je stvar Zakona o gospodarenju otpadom. Veći je problem, ako vi odvajate, a plaćate istu cijenu kao oni koji ne odvajaju. Moramo se mijenjati u smislu odvajanja biootpada. Kad vi bacite rajčicu u kontejner za papir, onda ste vi uništili tu vrijednu sirovinu”, objasnio je dodavši da bi trebale biti kazne za one koji kontaminiraju te sirovine koju su drugi odvojili.

‘U uredu sam prosječno 12 sati’

Na pitanje zašto je “nestao” s ulica za razliku od kampanje kada je stalno hodao po gradu. “Nije baš da me nema. Idem po protokolnim događanjima po gradu. Kako se vraćaju vijećnici gradskih četvrti, krenut ćemo u turneju po gradskim četvrtima da vidimo konkrente probleme i da budemo malo više na terenu. Nisam zadovoljan s time koliko sam bio na terenu u usporedbi s boravkom u uredu, ali je bilo toliko problema za rješvata da uglavnom u prosjeku 12 sati provodim u uredu”, poručio je.

Osvrnuo se i na radove na toplovodnoj mreži, koje provodi HEP, istaknuvši kako su zamolili da građane obavijeste o dinamici radova kako bi znali kad će nestati tople vode. Smatra da je bolje da se ti radovi rade tijekom ljeta nego na zimu. “Apelirali smo na HEP da se pomakne dinamika radova za tjedan-dva i to su napravili istaknuvši da su, što se tiče tržnice na Jarunu, odgađali radove zbog molbe ugostitelja kad je trajalo europsko prvenstvo”, pojasnio je Tomašević dodavši kako se nada da će sustav proraditi da ne mora gradonačelnik intervenirati za svaki mikroproblem.

Komentirao je i visoke račune za vodu koje dobivaju građani Zagreba poručivši da će raditi reviziju ugovora o koncesiji koji ističe 2028. godine. “Unaprijeđivat ćemo vodoopskrbnu mrežu iz koje curi jako puno vode što povećava troškove. Mislim da negdje oko 2 milijarde kune bi mogle biti dostupne za unaprjeđenje vodovodne mreže. Ako ima prostora revidirat ćemo ugovore, ali s druge strane moramo poštivati ugovor o koncesiji”, naglasio je.

‘Nisam umoran, problemi su veliki’

Na ponovljeno pitanje od početka je li pohvatao sve konce rekao je kako većinu je. “Velik je sustav i trebat će mjeseci da se cijeli pohvata. Sad imamo natječaj za 17 voditelja podružnici i tvrtki kćeri. Dok se ne postave ljudi trebat će neko vrijeme”.

Na pitanje plaši li ga sav taj posao i je li umoran, odgovorio je: “Nisam umoran, znao samo u što se upuštam. Problemi su veliki. Fokusirani smo svi troje, ja i moji zamjenici, da to riješimo. Mi radimo sve što možemo da ispunimo velika očekivanja”, poručio je.

‘Nismo se zaletili s uvođenjem građanskog odgoja’

Tvrdi da se nisu zaletili s uvođenjem građanskog odgoja, o čemu je Telegram detaljno izvještavao i otkrio da su svoj program temeljili na programu kojeg je pisala Nevenka Lončarić Jelačić, političarka iz radikalne stranke Hrast. Nakon toga su iz Možemo priznali da je program koji su mislili uvesti manjkav i da rade na izmjenama.

Tomašević je rekao kako će biti nešto manje od 40 sati građanskog odgoja u drugom polugodištu u malom broju škola kao pilot program. “Uključit ćemo stručnjake iz raznih institucija i udruga koji će razviti novi kurikulum. Mislim da će temelj za taj novi kurikulum građanskog odogoja biti onaj u Rijeci, ali mislim da se može unaprijediti, koji će se pilotirati u drugom polugodištu, a iduće godine bi krenuo u većem broju škola”, poručio je.

Istaknuo je da provode anketu u školama da vide kakav je interes, a onda će odabrati u kojima će školama biti proveden taj pilot program.

‘Fokusiran sam na Zagreb’

Na pitanje hoće li politički fokus platforme Možemo, koja je trenutno po anketama druga nacionalna politička opcija, biti prebačen samo na glavni grad zbog problema u Zagrebu kojima se bavi, Tomašević je poručio da neće.

“Mi imamo svoj saborski klub koji će funkcionirati i dalje kao oporba u Hrvatskom saboru. Možemo nije samo u Zagrebu. Sudjelujemo u lokalnoj vlasti u drugim dijelovima Hrvatske. Po cijeloj Hrvatskoj, gdje god smo se kandidirali smo prešli prag i osvojili mandate”, poručio je dodavši da raste infrastrukture platforme po cijeloj zemlji.

“Činjenica je da je Zagreb najveći grad Hrvatske i da dobar dio energije ide na Zagreb”, poručio je dodavši da je njegova pozicija drugačija i da više nije oporbeni zastupnik u Saboru nego zagrebački gradonačelnik i mora prije svega zastupati interese Grada Zagreba. Upitan hoće li na sljedećim parlamentarnim izborima Sandra Benčić, koja vodi njihov Klub saborskih zastupnika, biti kandidat za premijera ili on, Tomašević je rekao kako je prerano za to, pa dodao: “Ja osobno, što se tiče mojih političkih ambicijama sam fokusiran na Zagreb.”