Tonči Tadić kaže da je razočaran hrvatskom desnicom: 'Kod nas je sve naopako - radnici glasaju za HDZ, a činovnici za SDP'

Znanstvenika Tonči Tadić, bivši zastupnik iz desne stranke HSP-a komentirao današnju politiku

18.07.2022., Zagreb- Institut Rudjer Boskovic. Tonci Tadic i Iva Bogdanovic Radovic.

                                
 Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Prema posljednjem istraživanju Crodemoskop, podrška niti jednoj stranci desnice ne prelazi devet posto, piše u subotu Večernji list, navodeći da su teme za desnicu: nekretnine, voda, okoliš i cyber sigurnost.

Domovinski pokret ostvaruje 7,8 posto, a MOST koji je ipak nešto dalje od DP-a prema centru, dobio bi 8,4 posto da su izbori ovog mjeseca. Ostale stranke i kandidati iz tog spektra nisu blizu izbornog praga.

I tako je to već podosta godina, s povremenim izuzecima poput DP-a na prošlim, a Mosta na pretprošlim izborima, nakon čega su se obje stranke vratile na razinu od oko 8 posto.

‘Razočaran sam desnicom’

Ako se prihvati činjenica da je bazen konzervativnih glasača u Hrvatskoj možda i ponajveći, to pomalo čudi. Ni HDZ koji je stranka desnog centra ne osvaja glasove više od šestine ukupnog biračkog tijela.

Znanstvenika Tončija Tadića mnogi se sjećaju i kao saborskog zastupnika upravo iz redova jedne desne stranke, HSP-a. On je sadašnjom desnicom razočaran. “U Hrvatskoj pojam ‘ljevica’ uvijek asocira na nešto ‘nedovoljno hrvatsko’, a ‘desnica’ na čvrsti hrvatski nacionalizam. U zadnje se vrijeme ‘lijevi’ zalažu za prava LGBTQ zajednice, istospolne brakove i slično, dok se ‘desni’ tome protive.

Nema na hrvatskoj ‘ljevici’ tipično lijevih priča o radništvu i pravima socijalno ugroženih slojeva, a pogotovo ne o stanju u gospodarski zapuštenim područjima ili o nužnosti državne intervencije u gospodarstvo”, kaže dr. Tadić.

Dvije skupine ‘desne’ oporbe

“Nema ni na ‘desnici’ tipično desnih priča o smanjenju državnog utjecaja, smanjenju poreza i socijalnih davanja, te o slobodi poduzetništva. Geneza hrvatskih stranaka i višestranačja drukčija je od one u zapadnom, razvijenom dijelu EU. Kod nas je na djelu paradoks: niži, siromašniji slojevi društva tj. radništvo glasa za HDZ, dok srednji sloj, tj. činovništvo, glasa za SDP, iako bi trebalo biti obratno.

‘Desnu’ oporbu HDZ-u danas čine dvije skupine stranaka i političara, oni koji nisu svoju političku karijeru započeli u HDZ-u, ali su bili u koaliciji s tom strankom, te oni koji su neko vrijeme bili članovi HDZ-a”, analizira Tadić.