Treba li majku preminule curice optužiti za teško ubojstvo? Stručnjaci raspravljaju na Telegramu
Za Telegram govore bivši glavni državni odvjetnik, docentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, odvjetnici te nekadašnji suci
Žena iz Nove Gradiške koja je udarcima usmrtila svoju dvoipolgodišnju kćerkicu pod istragom je od subote. Najprije je, osim za zlostavljanje i zanemarivanje djece bila osumnjičena i za nanošenje osobito teških tjelesnih ozljeda. Nakon što je malena u nedjelju preminula, optužba je prekvalificirana u kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti. Maksimalna za to propisana kazna je 15 godina zatvora.
Može li biti okrivljena za teško ubojstvo?
Istovremeno, u javnom prostoru postavljeno je pitanje zašto majka nije osumnjičena za ubojstvo, točnije teško ubojstvo, budući da je usmrtila dijete koje nije bilo u mogućnosti braniti se, a i ranije ju je već zlostavljala. Za teško ubojstvo, naime, može biti kažnjena i dugotrajnim zatvorom do 40 godina.
Zašto je Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu odlučilo pokrenuti postupak protiv nasilne majke zbog blažeg kaznenog djela? Može li se to do kraja postupka promijeniti? Koji će dokazi biti ključni? Telegram je o tome razgovarao s više uglednih pravnih stručnjaka.
Namjera i svijest da se počini ubojstvo
Docentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić Vidlička objašnjava da je u tijeku istraga, odnosno prikupljanje dokaza a nakon toga se može promijeniti kvalifikacija kaznenog djela, kao i proširiti krug okrivljenika.
“Kazneno djelo koje se trenutno stavlja na teret osumnjičenoj majci može biti ili zadržano ili može biti promijenjeno. Istraga služi da se razjasne sve okolnosti, da se prikupe dokazi i da se u konačnici pravilno zaključi o tome kako, kada i na koji način je kazneno djelo počinjeno ili nije počinjeno.
Ako se otvori istraga za lakše kazneno djelo, što je ovdje nanošenje teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, a kasnije se pokaže da postoje okolnosti i dokazi vezani za namjeru prouzročenja smrti, odnosno da se dogodilo teško ubojstvo, nema zapreke da se izmijeni kvalifikacija”, tvrdi docentica s Pravnog fakulteta.
Može li još netko biti okrivljen?
“I druge osobe potencijalno mogu postati okrivljenici, ako se tijekom istrage nađu dokazi odnosno utvrde okolnosti koje opravdavaju takav zaključak, uključujući i postojanje namjere. Postojanje namjere je nužno da bi se kazneno djelo kvalificiralo kao teško ubojstvo”, detaljizira.
Docentica pojašnjava da je kod kaznenog djela teške ili osobito teške tjelesne ozljede namjera počinitelja nanošenje ozljeda, dok smrt može nastati iz nehaja.
“Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kada zna da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. S nesvjesnim nehajem postupa pak kad nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je bio dužan i morao je biti svjestan te mogućnosti”, objašnjava docentica Roksandić detaljno razlike koje se mogu pojaviti kod utvrđivanja onoga što je dovelo do smrti curice
Sudski vještak mora dati odgovore
Berislav Živković, odvjetnik koji je svojevremeno bio i glavni državni odvjetnik, također ističe da je još uvijek faza istrage, zbog čega je trenutna inkriminacija protiv majke radna verzija.
“Od nekud se mora krenuti, ali to ne obvezuje. Da bismo znali kvalifikaciju, bez obzira na priče i verzije događaja, sudsko-medicinski vještak mora odrediti karakter ozljeda i mehanizam njihovog nastanka. Tu mora objasniti čime je nanijeta ozljeda i je li to moglo dovesti do smrtne posljedice. To se mora dovesti i u kontekst dijela tijela koje se udara.
Ovisno o svemu tome, te u korelaciji s obranama okrivljenih, moći će se sastaviti optužnica. U ovom trenutku čak bih se i složio s kvalifikacijom kaznenog djela koju navodi državno odvjetništvo, ali naglašavam da se ona može mijenjati tijekom cijele istrage”, rekao nam je odvjetnik Živković.
Može li i sud mijenjati kvalifikaciju?
Ukazao je i na mogućnost koju će sud imati u nastavku postupka. Naime, sud je kod donošenja presude vezan činjeničnim opisom kaznenog djela, ali ne i pravnom kvalifikacijom.
“Ako iz onoga što se utvrdi tijekom postupka proizađe neka druga kvalifikacija sud ju može mijenjati. Može, doduše samo u vrlo maloj mjeri, promijeniti i činjenični opis.
U ovom času ne znamo što se događalo u domu ove djevojčice, a to izvjesno nećemo saznati ni od okrivljenika. Zato se od sudsko-medicinskog vještaka očekuje da utvrdi dinamiku događaja”, kaže odvjetnik Živković.
Jesu li omogućili hitnu pomoć curici?
I odvjetnik Rafael Krešić, koji je svojevremeno bio sudac, objašnjava da kvalifikacija djela u ovakvima slučajevima ovisi o okolnostima samog počinjenja. “Vjerujem da je tužitelj u obzir uzeo i ponašanje okrivljenika nakon počinjenja djela, je li počinitelj omogućio da se žrtvi pruži pomoć, intervencija Hitne pomoći i slično”, uočava odvjetnik, te nastavlja kako se utvrđuje način nanošenja ozljeda, njihova brojnost, mjesto udaraca i slično.
“Vjerujem da je tužitelj upravo iz ovih okolnosti zaključio da je namjera počinitelja bila ozljeđivanje a ne usmrćenje koje se dogodilo kao posljedica nehaja počinitelja”, smatra odvjetnik Krešić.
Ima li počinitelj doista namjeru ubiti?
Odvjetnik Branko Šerić, koji je također dio svoje karijere proveo kao sudac, drži da je doista najteži problem utvrditi vrstu kaznenog djela, te objasniti što je počinitelj kaznenog djela htio, kakva mu je bila nakana. Posebno je to teško kod nasilnih kaznenih djela – nanošenja lake ili teške tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, pokušaja ubojstva ili ubojstva.
“Potreban je čitav niza vanjskih pokazatelja koji bi i državnom odvjetništvu i sudu objektivizirali što je počinitelj zapravo htio. Je li direktno htio smrt oštećene osobe ili ju je htio samo ozlijediti, pa je nastupila smrt? Je li već izborom sredstva kojim zadaje ozljede mogao znati da do smrtne posljedice može doći? Ako je u tom slučaju pristao na nju, može se raditi o umišljaju na ubojstvo, doduše neizravnom”, analizira Branko Šerić.
Šerić: ‘Ovo mi je bliže ubojstvu’
Što je u konkretnom slučaju rukovodilo državno odvjetništvo da se odluči baš za kvalifikaciju nanošenja teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, Šeriću nije poznato, no ističe kako se sudsko-medicinskim vještačenjem važne okolnosti mogu lako utvrditi.
“S obzirom da se ovdje radi o djetetu od dvije godine kojem su nanijete teške ozljede glave ovo mi je bliže ubojstvu nego teškoj tjelesnoj ozljedi sa smrtnom posljedicom”, smatra.