Trebala je to biti spasonosna flota koja će Europi omogućiti da se riješi Putinova plina, a sada je sve stalo

Europa se nastoji riješiti ovisnosti o ruskom plinu koji se dopremao cjevovodima i okrenula se uvozu ukapljenog plina (LNG). Golemi brodovi puni LNG-a stoje pred obalama Starog kontinenta, a BBC u velikoj analizi donosi razloge zašto.

Zapad je Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu uveo opsežne sankcije, a Moskva je odgovorila uredbom o plaćanju u rubljima i smanjenim isporukama tokom ljeta. To je dovelo do straha od nestašice energije i velikih računa za potrošače.

Nakon problema s popravkom turbine isporuke ruskog plina cjevovodom, Sjeverni tok 1 na dulji su rok dokončale eksplozije u Baltičkom moru koje su europske zemlje pripisale sabotaži. Rusija nije uključena u istragu, a krivac još nije poznat. Cijene plina snažno su porasle, a Europa je pojačala uvoz ukapljenog plina kako bi osigurala opskrbu tokom zime. Ogromni rodovi s LNG-om već su pred europskim obalama, ali teret još nije iskrcan.

Zašto brodovi puni LNG-a stoje?

„Broj brodova pred lukama raste unatrag nekih pet do šest tjedana, rekao bih”, kaže za BBC Augustin Prate iz Kayrrosa, koji ih s kolegama prati putem signala automatskog identifikacijskog sustava (AIS). „Jasno je kao dan da je u pitanju velika priča”, smatra Prate.

Zašto, dakle, brodovi natovareni ukapljenim prirodnim plinom (LNG) trenutno stoje pred obalama Europe? Očekivano, odgovor na to pitanje nije jednostavan.

Analitičar Wood Mackenzieja, Fraser Carson, izbrojao ih je u listopadu 268 na vodenim površinama diljem svijeta, znatno više od godišnjeg prosjeka koji iznosi 241 brod. Od onih koji su trenutno na moru, 51 je brod blizu europskih obala.

Nedostaje kapaciteta za uplinjavanje

Carson objašnjava da su europske države tijekom ljeta kupovale puno plina kako bi napunile skladišta i osigurale pokrivanje zimske potražnje. Prema početnom cilju, razina plina u skladištima trebala je do 1. studenoga iznositi 80 posto.

Cilj je ispunjen i premašen daleko prije planiranog roka i najnoviji podaci upućuju na zaključak da su skladišni kapaciteti napunjeni 95 posto. Ključnu je ulogu u postizanju tog cilja u Europi odigrao uvezeni LNG.

No, budući da LNG i dalje pristiže, potražnja za kapacitetima za uplinjavanje i dalje je velika. U Europi ih baš nema puno, djelomično i zato što se kontinent dugo oslanjao na plin koji je cjevovodima stizao iz Rusije. To je, dakle, jedan od razloga zašto brodovi stoje. Čekaju u redu pred terminalima za uplinjavanje. Njemačka i Nizozemska investirale su u nove kapacitete i očekuje se da će neki od njih početi s radom kroz par mjeseci.

Neuobičajeno visoke temperature za listopad

Istodobno, Europa trenutno troši manje plina no što je uobičajeno zbog neuobičajeno visokih temperatura za listopad. Tome valja dodati i nižu razinu industrijskih aktivnosti koje se oslanjaju na plin, primjećuje suosnivač Kayrrosa, Antoine Halff.

„Jako je dramatično smanjena proizvodnja cementa i čelika u Europi”, objašnjava Halff za BBC. U takvoj je situaciji cijena ukapljenog plina u terminskim ugovorima s duljim rokovima isporuke viša nego u ugovorima s rokovima isporuke već u studenome.

„Možete dobiti višu cijenu za isporuku u siječnju nego u studenome”, kazao je. Čak i ako se isporuka odgodi za samo mjesec dana, do prosinca, to može značiti i do nekoliko desetaka milijuna dolara veću zaradu po pošiljci, objašnjava urednica specijalizirane publikacije Lloyd’s List, Michelle Wiese Bockmann.

‘Europa u najboljoj poziciji u kojoj može biti’

Iako bi joj kupci u drugim dijelovima svijeta mogli preoteti dio tereta, Europa bi mogla imati i koristi od prekomjerne ponude LNG-a koji doslovno pluta pred njezinim obalama. Dobro je što brodovi čekaju jer racionalno želite da vam plin bude na dohvat ruke, ako vam ustreba, objašnjavaju neki analitičari.

Problem je samo što su u igri ogromni iznosi. Neke su zemlje zbog grozničave potražnje za plinom već platile basnoslovne iznose kako bi ga nabavile. Njemačka je tako na uvoz plina od siječnja do kolovoza utrošila 49,5 milijardi eura, prenosi BBC Reutersove izračune. U istom prošlogodišnjem razdoblju uvoz ju je stajao 17,1 milijardu eura.

Tako tržište funkcionira, kazala je Bockmann, dodavši ipak da su europske zemlje „u najboljoj poziciji u kojoj mogu biti, s obzirom na geopolitičku situaciju”.

‘Ovo je vrlo kratkoročan fenomen’

Pitanje je što se događa sljedeće. Budući da je plin osiguran barem za sljedeće tjedne, cijena te robe u Europi je počela padati. Referentne cijene plina u Europi dramatično su pale od kolovoza, ali su još uvijek više nego dvostruko veće od cijene u ovo doba prošle godine.

Međutim, daljnji prekidi u opskrbi i vrlo hladni zimski mjeseci mogli bi još jednom promijeniti sliku, piše BBC. Također, treba sagledati globalnu sliku. Povećana potražnja za uvozom LNG-a u Europi potaknula je konkurenciju za plin u cijelom svijetu. Tako su zemlje poput Pakistana i Bangladeša – koje se oslanjaju na LNG, ali imaju manje financijske prednosti na tržištu – pogođene trenutnom situacijom.

Općenito, dio LNG-a koji je tradicionalno mogao ići u Aziju ove je godine doplovio u Europu. No, za Coreyja Grindala, direktora američke LNG kompanije ‘Cheniere’, trenutačna situacija na tržištu ukapljenog prirodnog plina je “vrlo kratkoročan fenomen”.

‘Plin ljudima treba danas’

Diverzifikacija opskrbe energijom u Europi trebala bi olakšati stvari u nadolazećim godinama, smatra Grindal. Dodaje da je velika većina proizvodnje LNG-a njegove tvrtke ove godine već prodana i da bi Cheniereova proizvodnja trebala porasti sa 45 na 55 milijuna tona do 2026. godine.

Bogatstvo koje se trenutačno vrti oko plina zabrinjava pobornike prelaska na obnovljive izvore energije. No, Grindal tvrdi da se i on zalaže za to da se “učini prava stvar za planet”.

No, ističe, ljudi plin za grijanje i proizvodnju električne energije “trebaju danas”.