Trese li sad Hrvatsku i Sloveniju golema špijunska afera? Izvukli smo sve što se dosad zna

Iz Slovenije su prvo su stigle optužbe za prisluškivanje, nakon toga za pokušaj cenzure, a na kraju i oštra diplomatska poruka

Ne baš idilične hrvatsko-slovenske odnose prošlog je tjedna još malo poljuljala priča o tome kako je hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) prisluškivala bivšeg slovenskog arbitra u arbitražnom postupku o granici i slovensku dužnosnicu u tom postupku, kako bi diskreditirala arbitražni proces. Cijela priča jučer je dobila nastavak. Slovenski 24ur objavio je audio snimku iz koje je, tvrde, evidentno kako je posrednik hrvatske Vlade pokušao stopirati emitiranje te reportaže o prisluškivanju. Danas je sve eksaliralo pa je hrvatski veleposlanik u Sloveniji pozvan na razgovor u slovensko ministarstvo vanjskih poslova, a Slovenija je svoju veleposlanicu iz Zagreba povukla na kozultacije u Ljubljanu. Izvukli smo sve što trebate znati o ovoj aferi.

1. Kako je Hrvatska odustala od arbitraže?

Cijeli problem s arbitražom počeo je u srpnju 2015. godine kad je u medijima objavljen transkript razgovora člana Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca i slovenske zastupnice pred Sudom Simone Drenik iz Ministarstva vanjskih poslova. Iz tih transkripta dalo se zaključiti da je član Arbitražnog suda Sekolec slovenskoj zastupnici Drenik prenosio detalje iz povjerljive rasprave predsjednika Suda Gilberta Guillaumea i ostalih arbitara. Transkripti su pokazali i da je Sekolec sa Slovenijom dogovarao strategiju kako utjecati na ostale suce da stanu na slovensku stranu. Za sve je navodno znao i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji je u to vrijeme davao vrlo optimistične izjave o slovenskim šansama da u arbitraži dobiju izlaz na otvoreno more.

Hrvatska je upravo ove nepravilnosti u radu arbitražnog suda navela kao argument za povlačenje iz arbitraže, o čemu je Sabor službeno odlučio 29. srpnja 2015. U obrazloženju koje je hrvatska vlada poslala Saboru pisalo je kako je “Slovenija teško povrijedila odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri te da zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće”.

2. Kako je počela navodna špijunska afera?

Slovenska televizija POP-TV prošlog je tjedna objavila kako je hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija bila ta koja je u srpnju 2015. godine prisluškivala slovenske dužnosnike o graničnoj arbitraži. POP-TV tvrdi da je SOA snimala komunikaciju između slovenske zastupnice Drenik i arbitra u arbitraži Sekoleca, što je na kraju dovelo do hrvatskog osporavanja cijelog arbitražnog procesa.

Jučer je slovenski list 24ur objavio kako je hrvatska vlada preko posrednika pokušala spriječiti objavljivanje priloga u kojem su kao vođu operacije prisluškivanja imenovali šefa kabineta ravnatelja SOA-e Davora Franića. Taj list, koji ima istog vlasnika kao i POP-TV, tvrdi kako im je večer prije nego su pustili priču sugerirano da je ne objavljuju. Naknadno je objavljeno kako je objavljivanje priče pokušao spriječiti pater Ivan Tolj, predstavnik Styrije za Hrvatsku.

3. Kako je Tolj navodno pokušao spriječiti objavljivanje priče?

Prema pisanju lista 24ur, Tolj je noć prije objavljivanja teksta kontaktirao direktora jedne multinacionalne kompanije preko kojeg je želio utjecati na POP TV. „Imam ponudu naše vlade, hrvatske vlade. Imate li još utjecaja na POP-TV-u?”, rekao je direktoru. „Zato su me zamolili da Vas nazovem, ako možete pomoći…” Kako ovaj nije znao o čemu se radi, Tolj mu je navodno objasnio kako je riječ o izlasku Hrvatske iz arbitražnog postupka, tvrdi slovenski list. “Pokušavaju otvoriti jednu staru stvar o našoj obavještajnoj službi i zamolili su me da Vas nazovem i da to riješim. To je stara stvar, iz 2015., između Slovenije i Hrvatske. o Piranu. Hrvatska je vlada odlučila ne prihvatiti arbitražu zbog korupcije. A sada POP TV želi otvoriti priču o tome”, navodno je kazao Tolj.

4. Kako su Slovenci zaključili da je priča istinita?

Činjenica da je Tolj znao kako POP-TV namjerava objaviti priču je ono što se Slovencima čini posebno problematičnim. Prema pisanju 24ur, za tu je priču znao vrlo mali broj ljudi, pa zaključuju da je Hrvatska to mogla saznati samo ako je pratila slovenske novinare. Sama činjenica da je netko pokušavao spriječiti objavljivanje priče za slovenski list je dokaz kako je ona istinita. “Zašto bi uopće tražili nekoga tko može utjecati na slovenske medije, i pokušali ih podmititi, ako Hrvatska ne prisluškuje slovenske diplomate, i zašto je uopće prvi poriv bio da se objavljivanje zaustavi ako je priča zaista neistinita?”, pitaju se slovenski mediji.

5. Kakve su reakcije iz Slovenije?

Slovenski premijer Marjan Šarec sazvao je za danas popodne hitnu sjednicu slovenskog vijeća za nacionalnu sigurnost zbog navodnog djelovanja SOA-e u Sloveniji. Prethodno je objavljeno da je u vezi sa “špijunskom aferom” na razgovor u slovensko ministarstvo vanjskih poslova pozvan hrvatski veleposlanik u Sloveniji Boris Grgić. Slovenci su na konzultacije u Ljubljanu povukli i slovensku veleposlanicu u Zagrebu Smiljanu Knez. U kabinetu Marjana Šareca kažu da je premijer “zabrinut zbog pokušaja utjecaja hrvatskih predstavnika na izvješćivanje televizije POP-TV o djelovanju hrvatske obavještajne službe”, te da je riječ o “ozbiljnim navodima” koji zahtijevaju “odgovarajuća pojašnjenja”. Takvi su pritisci na medije “nedopustivi i u suprotnosti s temeljnim načelima demokracije”, navode u Šarčevom kabinetu.

6. Što na sve kaže SOA koju Slovenci optužuju?

Iz Sigurnosno-obavještajne agencije tek su se danas oglasili na navodnoj špijunskoj aferi. Tvrde kako je to sve, zapravo, nastavak kampanje koja je protiv njih krenula iz BiH gdje su ih optužili da su vrbovali radikalne islamiste, selefije. “Izvješćujemo da su objave 24ur koje se tiču SOA-e netočne i tendenciozne konstrukcije. Radi se o nastavku medijske kampanje pojedinih medija u BiH kojim se željelo kompromitirati SOA-u i Republiku Hrvatsku lažnim optužbama o novačenju salafita za krijumčarenje oružja u BiH i nezakonitom djelovanju SOA-e protiv susjednih država”, pišu iz SOA-e.

7. Kakve su reakcije iz Hrvatske?

Vlada je danas tek vrlo kratko komentirala optužbe iz Slovenije. “Najodlučnije i u potpunosti odbacujemo sve navode o pokušaju bilo kakvog utjecaja hrvatske Vlade na slovenske medije”, rekli su za N1. O navodnim optužbama za prisluškivanje zasad se nisu očitovali.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić izjavio je u utorak da je zatražio očitovanje SOA-e o navodnom djelovanju u Sloveniji. Rekao je i kako se o svemu, zapravo, najprije treba očitovati hrvatska vlada budući da slovenski mediji tvrde kako se osoba koja je pokušala zaustaviti priču o navodnoj špijunaži predstavila kao njihov posrednik. Ne želeći ništa prejudicirati, Ostojić je podsjetio na nedavnu sličnu situaciju s objavama u BiH medijima o aferi u kojoj je hrvatska SOA navodno regrutirala islamističke ekstremiste. Pokazalo da je upravo ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je bio izvor tih optužbi, pod istragom tužiteljstva BiH za uznemiravanje i odavanje tajni, istaknuo je Ostojić.

Šef Mosta i saborski zastupnik Božo Petrov misli kako je nova špijunska afera slovenski pokušaj saniranja štete oko hrvatsko-slovenske arbitraže. Novinari su Petrova pitali i je li on politički zaštitnik ravnatelja SOA-e Davora Franića, što tvrde slovenski mediji, na što je on odgovorio da nije. Kaže da Franića poznaje iz vremena dok je bio potpredsjednik Vlade. “Znam ga iz službenih kontakata. Ono što sam iz naslova mogao vidjeti, nakon onakvog debakla kojeg je Slovenija imala oko arbitraže, ovo je čisto saniranje štete, pa u tom svjetlu promatrajte sve što se događa”, rekao je Petrov.