Nekad je nužno odabrati stranu

Troje ekonomista za Telegram: Vladine mjere imaju prolaz samo ako će kriza kratko trajati

Pitanje oko kojeg svi nemaju isti stav je treba li jače rezati proračunske rashode, uključujući plaće

Troje cijenjenih ekonomista s kojima smo danas razgovarali nisu baš intenzivno oduševljeni Vladinim mjerama za pomoć gospodarstvu. No, nisu ih skloni ni tek tako otpisati, situacija se ionako mijenja iz dana u dan, a i Vlada komunicira da su predložene mjere tek – početak.

Ekonomistica i profesorica pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Vedrana Pribičević, naglašava upravo to – da se radi o prvom paketu mjera, koja je, kao i sve ostalo podređena strategiji “spljoštenja krivulje” i socijalnog udaljavanja kako bi se izbjegao kolaps zdravstvenog sustava. “Recimo, mjera financiranja minimalne plaće je generalno dobra jer to dozvoljava da poduzetnici zadrže radnike tako da im za prvu ruku smanje plaću na minimalac umjesto da ih otpuste”, smatra Pribičević.

I smanjenje plaća je – solidarnost?

Ona procjenjuje da će samo ta mjera proizvesti deficit u iznosu od više od jedan posto BDP-a, a s ostalim mjerama se on penje na 4,5 posto. Na to još treba nadodati i slabije punjenje proračuna zbog pada ekonomske aktivnosti. Dobra vijest u toj situaciji je da je Europska komisija, kako kaže Pribičević “de facto odlučila suspendirati fiskalna pravila aktivacijom posebne klauzule pa će zemlje tako privremeno moći imati velike fiskalne deficite”.

No, to ne znači da će Hrvatska time izbjeći potrebu smanjenja rashodne strane proračuna – dakle i plaća koje se iz njega isplaćuju, a što su sinoć naznačili premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Darko Horvat. “Deficit neće biti moguće financirati u potpunosti emisijom novih obveznica. Osim toga, javni sektor je tražio solidarnost u slučaju štrajka učitelja – možda je pravo vrijeme da svoju solidarnost pokaže s potencijalnim desetinama i stotinama tisuća radnika u privatnom sektoru koji će neminovno dobiti otkaz ako pandemija potraje”, kaže Pribičević.

Otpisi, a ne odgode

Kad se govori o Vladinom pogreškama, ona prije svega ističe katastrofalno komuniciranje mjera. “Poduzetnici su u panici, radnici u privatnom sektoru su već počeli dobivati otkaze”, kaže Pribičević, te ukazuje da je velik broj ekonomista predlagao da se jednostavno obustave obveze na određen period umjesto da se odgode, ali da se primjerice odgodi plaćanje akontacije poreza na dobit do kraja godine jer tom mjerom poduzetnici zapravo kreditiraju državu.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je na svom portalu već detaljno analizirao prve Vladine mjere. Smatra da, iako na prvi pogled djeluju dosta raspršeno, nisu loše ako se doista radi samo o – početku. Daje im stoga uvjetan prolaz i školsku ocjenu tri, odnosno dobar.

Treba ići “u kost”

“Pravi razlog za uvjetnu ocjenu povezan je sa sljedećom fazom koja će morati ići “u kost”, a za sada takvih fundamentalnih mjera nema ni u tragovima”, piše Šonje, te nabraja neke od zamjerki. Ogroman broj parafiskalnih nameta nije ukinut, nego odgođen, isto tako bi trebale bite ukinute akontacije poreza na dobit, kazne za nezapošljavanje kvote osoba s invaliditetom također, kao i članarine turističkim zajednicama…

“Propustilo se ostaviti dojam da se ima plan”, napominje Šonje, pa riše skicu tog plana kakav je Vlada po njemu već trebala imati. Trebalo se, dakle, jasno kazati kako je ovo što sad imamo faza A, produljenje i produbljenje krize je razina B, za što treba imati spremne mjere proračunskih ušteda u roku 30-60 dana, a produljenje panike na cijelu godinu je razina C, koja uključuje i korigiranje u nekim funkcijama koje se u fazama A i B nastoje očuvati.

I viši deficit će imati limite

Šonje posebno napominje probleme s financiranjem proračuna u slučaju produljenja krize: “U tom slučaju moraju krenuti rezovi – bit će to jedini način da zemlja dobije pravi krizni proračun”. U kraćem razgovoru za Telegram Šonje je pojasnio kako rezovi neće biti nužni u prvih mjesec dana krize, ali i kako će dulje trajanje pojačavati negativne gospodarske efekte i povećavati proračunski deficit.

“On se do neke mjere može normalno financirati, ali i to ima svoje limite, stoga će biti neizbježno rezati neke fiskalne rashode”, predviđa Šonje.

Smanjenje plaća – udar na domaće gospodarstvo?

O deficitima naglas razmišlja i bivši savjetnik nekadašnje premijerke Jadranke Kosor iz vremena prošle recesije, ekonomist Željko Lovrinčević. Ukazuje da se na globalnoj razini prihvaćaju više razine deficita nego dosad, a za Hrvatsku prognozira da bi dodatni deficit zbog ove krize mogao iznositi oko šest posto, od čega bi se dio mogao pokriti posebno namijenjenim sredstvima iz Europske unije.

Smanjenje proračunskih rashoda, o kojima pričaju i Pribičević i Šonje, međutim, Lovrinčeviću se ne čini kao idealna mjera. Većina zemalja nije koristila smanjenje rashoda iz straha da bi mogla još jače pasti ekonomska aktivnost.

“U Hrvatskoj će ih biti, ali ne u nekoj značajnoj mjeri, strana potrošnja će izostati, pa ako još izostane i domaća – to bi bio vrlo ozbiljan udar za domaće gospodarstvo”, veli Lovrinčević i još jednom naglašava da će biti ključno koliko će se moći osigurati sredstava iz EU za pokrivanje deficita država.

Tko će preživjeti tri mjeseca?

Za Vladine mjere kaže da imaju smisla, ali samo uz uvjet da će pandemija trajati do tri mjeseca. Bude li trajala duže, neće biti nikako dobro, čak i ako Vlada namjerava u tom slučaju otpisati davanja firmama koje sad samo odgađa. “Nakon tri mjeseca više neće imati kome otpisati dugove”, trpko kaže Lovrinčević. Jer, dok se, primjerice, firma prijavi za povrat isplaćenog minimalca, što je jedna od Vladinih mjera, pa dok se prijava razmotri, riješi, eto već svibnja – a do tad, veli Lovrinčević, mnoge firme neće moći preživjeti.

On smatra da država na sebe treba preuzeti kompletan likvidnosni udar i ići na znatno veće razine deficita kojim bi to pokrila. EU će sigurno olabaviti svoje kriterije oko deficita, a više razinu duga više neće kažnjavati ni tržišta, ni investitori. “Hrvatska pod hitno treba potražiti dvije milijarde eura i taj novac ostaviti poduzetnicima”, kaže Lovrinčević.

Brutalni gospodarski pad

Nadalje, onima koji moraju zatvoriti svoje poslovanje trebalo bi oprostiti kompletna davanja – i ona za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i PDV… Minimalac bi radnicima isplaćivali sami. Onima, pak, koji imaju teškoće u poslovanju, ali ipak rade, trebalo bi oprostiti davanja za mirovinsko osiguranje na tri mjeseca, kako bi im se olakšalo poslovanje.

“Ovo nije recesija, nego potpuni lom”, govori Lovrinčević kako bi naglasio ozbiljnost situacije i potrebu za djelovanjem države koje nije tipična reakcija na ekonomske probleme. A za eventualno radikalno smanjenje proračunskih rashoda kakvo mnogi zazivaju ovih dana ima posebno ocjenu: “To bi gurnulo zemlju u brutalni gospodarski pad”.