Trojica Sirijaca tuže Hrvatsku Europskom sudu: 'Policajci su nas tukli i držali u ćeliji bez hrane i vode'
Europski sud uputio je tužbu u proceduru i traži od Hrvatske očitovanje
Europski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak protiv Hrvatske zbog sumnje u nečovječno postupanje s migrantima, trojicom Sirijaca koji su podnijeli tužbu. Hrvatska je Europskom sudu prijavljena i zbog navodnog kolektivnog protjerivanja stranaca, što je također zabranjeno prema jednom od Protokola Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tužba je podnesena još lani u travnju, a sada ju je Europski sud uputio u proceduru i traži od Hrvatske očitovanje kako bi mogao donijeti presudu.
Trojica Sirijaca pobjegla preko RH?
Prema tužbi, kako proizlazi iz priopćenja suda u Strasbourgu, trojicu sirijskih državljana zastupa njemački odvjetnik Carsten Gericke. Naime, dvojica Sirijaca trenutno se nalaze u Njemačkoj, dok je treći u Nizozemskoj.
Svi su, kako su napisali u tužbi, tijekom listopada 2018. u više navrata iz BiH pokušali tajno, zajedno s većom skupinom ljudi, ući u Hrvatsku. Jedan od njih u to je vrijeme imao tek 17 godina.
Kako su ih uhitili hrvatski policajci?
Dalje opisuju kako su ih, nakon što su se već neko vrijeme nalazili na hrvatskom teritoriju, uhitili naoružani hrvatski policajci i prisilili ih da se vrate u BiH. Pri tome im, tvrde, nisu dozvolili da daju bilo kakvu izjavu, niti je njihova situacija na bilo koji način istražena.
Prvotužitelj, A. B., koji je, dakle, bio maloljetan u trenutku uhićenja, precizira u tužbi kako su njega i ostale članove grupe ukrcali u kombi, prevezli do granice i naredili im da hodaju natrag u Bosnu i Hercegovinu.
Jesu li se mogli legalno pobuniti?
A. A., koji je naveden kao drugotužitelj, tvrdi u tužbi da su ga nakon uhićenja policajci tukli, te zatim ukrcali u kombi koji nije bio primjeren za prijevoz putnika. U tužbi se dalje navodi da je tako prevezen do policijske postaje i smješten u ćeliju. Idućih nekoliko sati, navodi se, proveo je tamo bez hrane i pića, da bi ga zatim ponovno prisilili da se ukrca u kombi. I on je odvezen do granice, te je dobio zapovijed da se vrati u Bosnu zajedno s ostatkom grupe, piše u tužbi.
Za trećeg tužitelja, u priopćenju suda navodi se da je u pitanju sirijski državljanin A. B., koji je također nekoliko puta iz Hrvatske vraćan u Bosnu. On tvrdi da je policajcima rekao da dolazi iz Sirije i da želi zatražiti azil. U svom posljednjem pokušaju, 27. listopada 2018., uhićen je u Hrvatskoj. Ukrcali su ga, prisjeća se u tužbi, u kombi i odvezli do zatvorenog skladišta. Tamo je bio nekoliko sati nakon čega mu je navodno naređeno da se, zajedno s ostalima, vrati u BiH.
Nehumani uvjeti za migrante u BiH
Sva trojica Sirijaca, dakle, tvrde da im je Hrvatska povrijedila prava što ih garantira Članak 3. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Riječ je o zabrani mučenja i nečovječnog postupanja, a upravo to, prema njihovom mišljenju, učinile su hrvatske vlasti kada su im naredile da se vrate u BiH. Uopće, pišu, nije procijenjeno prijeti li im u toj zemlji ugroza s obzirom na loše uvjete života kao i nefunkcionalni sustav azila. Sve to su, uvjereni su tužitelji, hrvatske vlasti morale znati.
Od Europskog suda za ljudska prava, Sirijci traže i da provjeri je li na njihovu štetu Hrvatska prekršila Članak 4. Protokola broj 4. kojim se brani kolektivno protjerivanje stranaca.
“Nas su otjerali iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu zajedno s grupom ostalih stranih državljana bez da je naša situacija na bilo koji način sagledana”, navode. Sve to učinjeno je i protivno Članku 13. Konvencije koji garantira da će svako čovjek imati pravo na učinkoviti ‘pravni lijek’, tvrdi se. Drugim riječima, izbačeni su bez da je prije toga proveden bilo kakav postupak u kojem bi oni imali pravo preispitati odluku o udaljenju iz Hrvatske ili pak uložiti žalbu, što je dio redovne procedure.
Evo na koja pitanja RH mora odgovoriti
Zato Hrvatska sada mora Europskom sudu za ljudska prava odgovoriti jesu li njezine vlasti vratile trojicu Sirijaca u Bosnu i Hercegovinu u listopadu 2018. godine. Za to su Sirijci, kako stoji u priopćenju, priložili i dokaze uz tužbu, te se predstavnica Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava Štefica Stažnik sada mora i na njih očitovati.
Ako su doista migranti otjerani iz Hrvatske, hrvatska vlast mora odgovoriti je li znala da je u Bosni i Hercegovini, s obzirom na upitni sustav azila, postojala opasnost da budu izloženi nečovječnom postupanju što ga brani Članak 2. Konvencije. Sasvim konkretno, Europski sud za ljudska prava pita Hrvatsku je li analizirala rizik za ove ljude prije nego što ih je vratila u BiH.
Postavljeno je i pitanje postupanja hrvatskih policajaca prilikom uhićenja i transporta sirijskih državljana do granice s BiH. Hrvatska mora objasniti je li to bilo u skladu s Konvencijom i propisanom zabranom mučenja i nečovječnog postupanja. Naime, u tužbi su Sirijci naveli da su ih policajci nakon uhićenja tukli, držali u ćelijama bez hrane i vode, te prevozili u kombijima koji nisu primjereni za prijevoz putnika.
Što će se dogoditi ako tužba uspije?
“Je li kolektivnim izbacivanjem trojice tužitelja iz Hrvatske povrijeđen Članak 4. Protokola broj 4.”, pita dalje sud hrvatske vlasti koje će morati odgovoriti i na pitanje o mogućem kršenju prava na učinkovito pravno sredstvo.
Kako su u konačnici trojica Sirijaca otišla iz BiH njihov odvjetnik nije nam želio otkriti. Naime, dok traje postupak pred Europskim sudom za ljudska prava nije dopušteno iznošenje bilo kakvih detalja u javnost.
Ukoliko Hrvatska bude proglašena krivom izvjesno je da će morati platiti odštetu Sirijcima, te bi nakon toga trebala i promijeniti svoje postupanje na granici s BiH. Doduše, sve ovakve optužbe hrvatske su vlasti u posljednje vrijeme negirale neovisno jesu li dolazile izravno od migranata ili civinih udruga koje im pomažu ili dijela političara u Europskom parlamentu.