Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Trump je nominirao novog vrhovnog suca. Prigodno, čovjek misli da se predsjednika ne može kazneno goniti

Za upražnjeno mjesto na Vrhovnom sudu Trump je odabrao konzervativca Kavanaugha

ZADNJA IZMJENA: srp. 10, 2018
Foto: Picture-Alliance/AFP

Nakon nekoliko tjedana razmišljanja, Donald Trump odabrao je zamjenu za upražnjeno mjesto na američkom Vrhovnom sudu. Njegov odabir zove se Brett Kavanaugh, očekivano konzervativna nominacija koja će dodatno učvrstiti već izvrsnu poziciju američkog predsjednika među republikanskim biračima. Kavanaugh, 53-godišnji sudac iz Washingtona s diplomom Yalea, radio je u administraciji mlađeg Georgea Busha, uživa dobru reputaciju među kolegama, a ideološki se može svrstati negdje između umjerenih i tvrdih konzervativaca.

Međutim, ono što izaziva posebnu pozornost su Kavanaughova neobična stajališta po pitanju predsjedničke pravosudne privilegije. Tijekom kasnih 1990-ih i republikanskog procesa protiv Billa Clintona radi seks afere, Kavanaugh je bio pomoćnik specijalnog tužitelja Kennetha Starra, čovjeka koji je vodio istragu protiv Clintona. Tada je kazao kako su procesi opoziva krajnje “politizirani i mogu trajati predugo”, a iznio je sumnje oko ustavnosti eventualnog kaznenog procesa protiv američkog predsjednika.

‘Na kaznene procese može se izgubiti puno vremena i pažnje’

Isto mišljenje narednih godina Brett Kavanaugh iznosio je još na nekoliko mjesta. “Postoje ozbiljna ustavna pitanja oko toga može li aktualni predsjednik biti kazneno gonjen i procesuiran”, napisao je 2009. godine, za stručni časopis Minnesota Law Review. Dodao je kako su mogući kazneni procesi protiv predsjednika zamarajući, odnosno kako se na njih može izgubiti puno vremena i pažnje.

“Kao u građanskim tužbama, kazneni proces odvukao bi predsjedničku pozornost s njegovih dužnosti prema narodu. A predsjednik koji se mora baviti kaznenim procesom sasvim sigurno će lošije odrađivati svoj posao”. Kavanaugh je čak savjetovao Kongresu da donese specijalni zakon kojim bi se ova navodna ustavna nejasnoća dodatno pojasnila. “Zakon bi odredio da se predsjednika ne može kazneno goniti dok mu traje mandat”, napisao je, “što bi također značilo da ga ne mogu ispitivati istražitelji ni odvjetnici. Proces protiv predsjednika osakatio bi federalnu vladu i ona više ne bi mogla kredibilno funkcionirati”.

Definitivna konzervativna premoć na Vrhovnom sudu

Za očekivati je kako će američki Kongres potvrditi nominaciju Bretta Kavanaugha, koji dolazi na mjesto dosadašnjeg vrhovnog suca Anthonyja Kennedyja. Iako ga je na Vrhovni sud nominirao republikanski predsjednik Ronald Reagan, Kennedy nije bio čisti konzervativac. Iskazivao je visoku razinu ideološke fleksibilnosti i volatilnost, pa je često bio tzv. swing vote, presudni glas između liberalnijih i konzervativnijih članova Vrhovnog suda. Dolaskom Kavanaugha taj se balans dubinski mijenja.

Gotovo pedeset godina sveti gral konzervativnih snaga u Americi predstavlja moguće poništenje čuvene presude Roe v. Wade iz 1973., kojom se uspostavilo ustavno pravo na pristup abortusu. U dosadašnjim izjavama Kavanaugh nije pokazivao interes za poništenje te presude, dapače, 2006. godine izričito je kazao kako je Vrhovni sud već ponudio svoj pravorijek po tom pitanju. Kavanaughova mišljenja o kaznenom procesu protiv predsjednika, dok su u tijeku istrage o ruskoj umiješanosti u američke izbore, mogla bi biti znatno problematičnija od njegovih ideoloških razmatranja.