Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Trump najavljuje susret s kineskim šefom i sporazum o prekidu trgovinskog rata. Hoće li završiti kao onaj s Kimom?

Američki analitičari upozoravaju na nedovoljno pripremljen susret

ZADNJA IZMJENA: ožu 7, 2019
Foto: AFP

Američki predsjednik Donald Trump objavio da će se u njegovom golf klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi krajem ožujka sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Budući da je najavio da će dvojica lidera potpisati sporazum o prekidu trgovačkog rata, odmah se nametnulo pitanje hoće li i taj neočekivani summit završiti jednako neslavno kao i nedavni pregovori sa sjevernokorejskim liderom Kin Jong-unom u Hanoju.

Većina američkih analitičara i komentatora kritiziraju Trumpa da srlja na takve sastanke samo kako bi bio u središtu pozornosti svjetske javnosti premda je svjestan da od tih nedovoljno pripremljenih susreta neće biti nikakve koristi. Isto stajalište dijeli i državni vrh Irana. Diplomatski izvori u Teheranu tvrde da je Trump već više puta, tajnim ili posrednim diplomatskim kanalima, nudio sastanak s iranskim predsjednikom Hasanom Rouhanijem.

Sastanak tek nakon ukidanja sankcija

Iranska strana, međutim, uporno odbija te ponude uvjerena da Trump želi iskoristiti susret s iranskim predsjednikom kako bi sebe prikazao kao mirotvorca koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Teheran, naime, smatra da do summita može doći tek nakon što Washington ukine nepoštene sankcije protiv Irana.

Stoga se postavlja pitanje je li Trump navukao i Xi Jinpinga na razgovore na isti način kao što je to učinio s Kim Jong-unom ili kao što to nudi iranskom predsjedniku. Međutim Kina je prevelika politička, gospodarska i vojna sila da bi Trump mogao njome manipulirati. Kineski predsjednik Xi Jinping, od kad je 2012. došao na vlast, posjetio je više od 70 država, a u Pekingu je primio stotinjak svjetskih lidera, tako da ima preveliko političko i diplomatsko iskustvo da bi ga Trump mogao izigrati.

Trumpu je neophodan sporazum s Kinom

Nakon propasti razgovora o denuklearizaciji Sjeverne Koreje, Trumpu je neophodan sporazum s Kinom kako bi kompenzirao neuspjeh u Hanoju, ali i umanjio štetu koju mu nanose brojne istrage koje je Kongres pokrenuo protiv njega. Prije dogovora o kraju trgovinskog rata s Kinom, Trump međutim mora riješiti više gorućih problema. Kina i SAD imaju potpuno suprotstavljene političke, gospodarske i vojne interese koji će se sljedećih desetljeća sve više zaoštravati. Kina će, naime, polako gospodarski i vojno sustizati SAD, čega se Washington panično boji jer će mu biti ugrožena dominantna pozicija u svijetu.

Ti strateški problemi međutim neće biti predmet pregovora, kao uostalom ni glavni izvor sporova između dvije države, situacija u Južnokineskom moru ili pitanje Tajvana, jer o tomu nema ni minimalnog suglasja. Trump će umjesto toga staviti na stol problem denuklearizacije Sjeverne Koreje, dok će Xi inzistirati na puštanju na slobodu Meng Wanzhou, glavne financijske direktorice tehnološkog giganta Huaweija koja je u prosincu prošle godine na zahtjev SAD-a, uhićena u zračnoj luci u Vancouveru u Kanadi pod sumnjom za prevare i kršenje američkih sankcija protiv Irana.

Kanada pokrenula izručenje Meng Wanzhou

Trump se nakon Hanoja uvjerio da dogovor o denuklearizaciji Sjeverne Koreje ne ovisi samo o Pjongjangu, nego, možda čak i više, od Pekinga. Opstanak režima Kim Jong-una zavisi, naime, isključivo od spremnosti Kine da krši sankcije UN-a te dotura Pjongjangu grozničavo potrebne količine hrane i nafte kako bi se spriječila glad i sveopći kolaps u toj zemlji. Zbog toga Kim Jong-un ne može donijeti niti jednu važnu odluku, a posebice ne onu o denuklearizaciji, bez konzultacija s Xi Jinpingom. A kineski predsjednik može dati pristanak samo ako Washington ukine nedavno uvedene carinske barijere. Zbog toga se Trump, ako želi denuklearizirati Korejski poluotok, mora najprije o tome dogovoriti s kineskim predsjednikom.

Kanadsko ministarstvo pravosuđa, na zahtjev SAD-a, pokrenulo je postupak izručenja Meng Wanzhou, koja je kći osnivača Huaweija Rena Zhengfeija, što bi moglo dodatno ugroziti odnose Pekinga i Washingtona. To potvrđuje priopćenje kanadske vlade da je Kina, nakon što je Meng Wanzhou stavljena u kućni pritvor, uhitila čak 13 kanadskih državljana, od kojih su petorica zadržana u zatvoru. Među njima su biznismen Michael Spavor i bivši kanadski diplomat Michael Kovrig. Kineske vlasti optužile su Kovriga da se bavio špijunažom te da je krao osjetljive informacije i obavještajne podatke, a da mu je pri tome glavna veza bio upravo Spavor. Kovrig radi za Međunarodnu kriznu grupu ICG u Hong Kongu i zadužen je za pitanja vanjske politike i sigurnosti u Aziji.

Cijenu Trumpovih carina platile američke kompanije

No, nije to sve. Kineski sud u siječnju je presudu od 15 godina zatvora koju je kanadski državljanin Robert Schellenberg dobio zbog trgovine drogom, preinačio u smrtnu kaznu. U Kanadi se to odmah protumačilo kao odmazdu za uhićenje direktorice Huaweija. Zbog toga se može samo nagađati što će poduzeti Peking ako kanadske vlasti izruče Washingtonu direktoricu Meng. U Kini, naime, živi i radi više od 110.000 američkih državljana koji u svom vlasništvu imaju desetke tisuća kompanija. Dakle, Peking ima na raspolaganju tisuće onih koje može uhititi i optužiti za kršenje zakona ili špijunažu. Kad bi se to dogodilo tada od dogovora Trumpa i Xi-ja, dakako, ne bi bilo ništa.

Međutim za Kinu i SAD jednako je važno potpisati takozvani Memorandum o razumijevanju. Dugotrajni trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih gospodarstava ozbiljno je naštetio ekonomskim interesima obiju država, a doveo je i do usporavanja globalnog gospodarskog rasta.

Kina je izgubila više stotina milijardi dolara zbog carina koje je uveo Trump, dok su američki farmeri, automobilska i prehrambena industrija te tvrtke koje posluju s Kinom trajno izgubili kupce i ugovore te su se suočile s većim troškovima i smanjenom pristupu kineskom tržištu. Zbog toga su kompanije počele bilježiti gubitke ili im je dobit ozbiljno smanjena. Zapravo carine koje je uveo Trump u velikoj mjeri platile su američke kompanije. Istraživači iz Federal Reserve Bank of San Francisco procijenili su da su tarife Kine – zajedno s carinama na čelik, aluminij, perilice za rublje te solarne panele – povećale potrošačke cijene.

Rekordni trgovinski deficit SAD-a

Ekonomisti Mary Amiti, Stephen Redding i David Weinstein zaključili su kako su se “Trumpove tarife zapravo u potpunosti prelile na cijene u SAD-u”. No, ni to nije pomoglo u smanjenju američkog trgovinskog deficita s Kinom. Štoviše, on je 2018. dosegnuo rekordnih 419 milijardi dolara, kao što je ukupni deficit u robnoj razmjeni sa svijetom skočio, također, na do sada nezamislivih 891 milijardu dolara. Zbog toga je predsjednik Trump odlučio otvoriti nove frontove.

U pismu Kongresu najavio je uvođenje dodatnih carina i taksi na robu iz Indije i Turske. Do odmazde dolazi nakon što je Indija donijela nova pravila o e-trgovini kojima se ograničava poslovanje maloprodajnih divova Amazona i Walmarta, zatražila od MasterCarda i Vise da premjeste poslovanje u Indiju te podigla carine na elektroničke proizvode i pametne telefone.

SAD odustaje od carina u zamjenu za otkup robe

U pripremama za summit Kina se, tvrdi američka strana, obvezala kupiti u sljedećih nekoliko godina američkih poljoprivrednih i energetskih proizvoda u visini od čak 1,2 trilijuna dolara kako bi smanjila američki trgovinski deficit. Riječ je ponajviše o ukapljenom plinu i nafti, kemikalijama, soji, govedini, svinjetini… Također će ukinuti ili smanjiti carine na ostalu američku hranu i prehrambene proizvode.

Trump je zbog toga pohvalio kineskog predsjednika Xi Jinpinga. “Zamolio sam Kinu da odmah ukine sve tarife na naše poljoprivredne proizvode. Budući da lijepo napredujemo u pregovorima nisam povećao carine na njihovu robu kao što sam obećao. Ovo je vrlo važno za naše velike poljoprivrednike – i za mene!”

Analitičari smatraju da je ostalo, među ostalim, riješiti problem zaštite intelektualnog vlasništva te donošenja zakona koji bi uklonio prepreke koje otežavaju poslovanje američkih tvrtki u Kini. Novi zakon smanjit će ograničenja za inozemne udjele u kineskim bankama, osiguravateljskim kompanijama te društvima za upravljanje imovinom. Zauzvrat, SAD će najvjerojatnije smanjiti svoje carine i tako uštedjeti Kinezima najmanje 200 milijardi dolara godišnje.

U kampanji ih je optužio za silovanje Amerike

Za predizborne kampanje Trump je kinesku trgovački praksu uspoređivao sa “silovanjem naše zemlje” i “najvećom krađom u povijesti svijeta”. Nakon što je ušao u Bijelu kuću nastavio je optuživati Peking da prisiljava američke tvrtke koje žele poslovati u Kini da moraju predati svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kineskim partnerima. Upozoravao je da kineska ekonomska politika šteti američkom izvozu, broju radnih mjesta i visini plaća te je zatražio smanjivanje ili ukidanje subvencija kineske vlade privatnim tvrtkama jer ih to dovodi u povlašteni položaj u odnosu na konkurenciju.

Također je zatražio od Kine da prestane manipulirati valutnim tečajem. Bijela kuća priopćila je da su razgovori usmjereni na “postizanje potrebnih strukturnih promjena u Kini” kako bi se olakšala trgovina između dviju zemalja. Peking je do sada bio voljan raspravljati o brojnim temama, od dugoročnih kupnji američkih proizvoda koji su potrebni kineskoj industriji do promjena u zakonodavstvu koje bi učinile Kinu privlačnijom za poslovanje inozemnih tvrtki. Ali, posve je izvjesno da će odlučno odbiti svaki zahtjev koji nije u njenom interesu.

Trump je ovih dana na Twitteru zapisao: “Drago mi je što mogu izvijestiti da su SAD postigle značajan napredak u razgovorima o trgovini s Kinom o važnim strukturnim pitanjima, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva, transfer tehnologije, poljoprivredu, usluge, valutu i mnoga druga pitanja.” Zaključio je: “Kina nam sada plaća milijarde i milijarde tarifa mjesečno, osobno to volim, volim to, ali njih to vrijeđa”. Predstavnici kineske vlade u Washingtonu potvrdili su Trumpove riječi ocijenivši da su pregovarači “postigli značajan napredak u određenim pitanjima”.

Trumpova dvostruka uloga u odnosu s Kinom

Myron Brilliant, izvršni potpredsjednik i šef za međunarodne poslove u američkoj trgovinskoj komori kazao je kako će svi izgubiti ako se ne postigne dogovor. Sporazum u obliku Memoranduma o razumijevanju trebao bi obuhvatiti ukidanje carinskih barijera, zabranu prisilnog prijenosa tehnologije, krađe intelektualnog vlasništva, zloporabe Interneta te poljoprivredu i tečajnu politiku. Kina se obvezala da neće diskriminirati strane tvrtke, da neće selektivno koristiti svoje antimonopolske zakone ili subvencionirati visokotehnološke industrije.

Otkako je prošle godine započeo trgovinski rat, Trump je s kineskim predsjednikom, kao i s Kim Jong-unom, pokušao igrati dvostruku igru: dok je žestoko napadao ekonomsku politiku Pekinga, istodobno je na sva usta hvalio Xi Jinpinga pokušavajući tako ojačati personalne veze i odnose vjerujući da će tako omekšati suprotnu stranu. U tomu, dakako, neće uspjeti no valja se nadati da je američki predsjednik u pravu kad kaže da će se na Floridi održati “potpisujući sastanak” na kojemu će biti donesen dokument od presudne važnosti ne samo za Kinu i SAD, već i za cijeli svijet.

Mladen Pleše
Novinar
597 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program