Trump se opet intenzivno razbacuje prijetnjama. Sad udara po Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Turskoj
Trump svojim prijetnjama želi preuzeti veću kontrolu nad europskom politikom
Američki senatori Ted Cruz i Ron Johnson poslali su prijeteće pismo Edwardu Heeremu, vlasniku tvrtke Allseas Group SA, švicarsko-nizozemske kompanije koja postavlja cijevi za plinovod Nord Stream 2, Sjeverni tok 2, koji će plin iz Rusije dovesti do Njemačke. Zaprijetili su mu da će se njegova tvrtka, “ako nastavi još samo jedan dan” s radom na Baltičkom podmorju, suočiti s “razornim i potencijalno fatalnim pravnim i ekonomskim sankcijama i posljedicama”. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je, naime, zakon po kojemu sve kompanije koje sudjeluju u tom mega projektu imaju 30 dana da prekinu s radovima inače im slijedi teška odmazda.
Pismo bez presedana ipak je urodilo plodom: u Zurichu je odmah objavljeno da će Allseas postupiti u skladu s odredbama američkog zakona te da sada kompanija “očekuje daljnja regulatorna i tehnička pojašnjenja od relevantnih američkih tijela”. Allseasovi brodovi Solitaire i Pioneering Spirit, najveća plovila za građevinske radove na svijetu, ostat će na tom području, ali više neće polagati cijevi. Zbog toga će američke sankcije privremeno zaustaviti izgradnju cjevovoda koji bi trebao znatno povećati količine plina koji iz Rusije stiže u Njemačku i Europu.
Trump prijeti i najlojalnijim saveznicima
Ipak, grubo miješanje američkih kongresmena u rad jedne inozemne multinacionalne kompanije ne treba čuditi. To je, naime, obrazac po kojem se već duže vrijeme ponaša američki predsjednik. Da će Donald Trump sve više koristiti silu, prijetnje i ucjene u međunarodnim odnosima čak i prema svojim najlojalnijim saveznicima, pokazuje najnoviji istup Roberta O’Briena, savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika.
On je u intervjuu londonskom Financial Timesu, upozorio britanskog premijera Borisa Johnsona da smjesta odustane od ideje o kupnji kineske 5G mrežu koju proizvodi telekomunikacijski div Huawei. SAD već duže vrijeme pokušava uništiti tog kineskog tehnološkog giganata pa prisiljavaju svoje saveznike da odustanu od Huaweijeve tehnologije jer tu kompaniju Peking navodno koristi za špijuniranje.
London će vjerojatno popustiti pod pritiskom Washingtona
“Nama je pomalo šokantno da ljudi u Velikoj Britaniji na posao s Huaweijem gledaju kao na neku vrstu komercijalne odluke”, kazao je O’Brien te upozorio da je “kupnja 5G mreže prvenstveno odluka od nacionalne sigurnosti”, jer bi se Kinezi “na veliko” mogli dokopati američkih državnih tajni. Britanske tajne službe, naime, razmjenjuju obavještajne podatke unutar grupacije Five Eyes u kojoj su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland.
S obzirom na to da premijer Boris Johnson mora uskoro odlučiti hoće li dopustiti upotrebu Huaweijeve tehnologije za 5G mrežu, a napadi Trumpove administracije sve su žešći, ne treba dvojiti da će London na kraju pokleknuti pod pritiskom Washingtona. U konačnici to znači da će Englezi, umjesto Huaweijeve naprednije i jeftinije opreme, kupiti puno skuplju američku tehnologiju.
Trump prijeti Njemačkoj i zbog ekonomskih veza s Kinom
O’Brien je iskoristio intervju Financial Timesu kako bi izvršio novi pritisak na njemačku kancelarku Angelu Merkel. Ovaj puta ne zbog plinovoda Sjeverni tok 2, već zbog toga kako bi i nju natjerao da odustane od kupnje Huaweijeve G5 mreže. “Njemačka ne smije postati vazal Pekinga”, mudro je poručio O’Brien.
Svemu tomu valja pribrojiti prijetnje Donalda Trumpa Južnoj Koreji da će SAD povući svoje vojnike iz te zemlje ako ne pristane plaćati za njih godišnju apanažu od 5 milijardi dolara godišnje. Južna Koreja do sada je uplaćivala u američki proračun oko milijardu dolara godišnje kako bi kompenzirala troškove boravka američkih vojnika u svojoj zemlji. Uz to kupovala je od SAD-a goleme količine oružja, snosila troškove održavanja svih objekata u kojima su smješteni vojnici te im je osigurala cijeli niz privilegija. Zbog toga u Seulu tvrde da je milijarda dolara pravična naknada za boravak 28.500 američkih vojnika u Južnoj Koreji.
Napadi na Ameriku s lijeva i s desna
Predsjednik Trump međutim tvrdi kako su američka vojna prisutnost i zaštita koju pružaju u i oko Južne Koreje “vrijedne 5 milijardi dolara”. U knjizi “Držanje crte: Unutar Trumpovog Pentagona s tajnikom Mattisom”, Guy Snodgrass, bliski suradnik smijenjenog američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, otkrio je kako je predsjednik Trump optuživao Južnu Koreju, najvažnijeg američkog saveznika u Aziji, da je “glavni nasilnik u Aziji”.
Znao je reći kako je upravo Južna, a ne Sjeverna Koreja odgovorna za sukobe i napetosti na Korejskom poluotoku te je objašnjavao kako “Kinezi napadaju SAD s lijeva”, dok “Južna Koreja nasrće na Ameriku s desna”. Nakon sastanka sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom 2018. u Singapuru nepredvidljivi Trump pitao je zaprepaštene ministre obrane Mattisa i tadašnjeg državnog tajnika Rexa Tillersona bi li se američke trupe mogle povući iz Koreje.
Zajedničkim vojnim vježbama Iran, Kina i Rusija prkose Trumpu
Rezultat takve politike je, među ostalim, i najnovija odluka Irana, Rusije i Kine da održe zajedničke četverodnevne vojno-mornaričke vježbe u Indijskom oceanu. Ti prvi trilateralni manevri od Islamske revolucije 1979. godine, počinju u subotu 28. prosinca i njihova je zadaća, tvrdi se u Moskvi, pripremiti se za antiterorističke i protupiratske akcije. Vježbe imaju također za cilj unapređenje regionalne sigurnosti, a odvijat će se sve do Omanskog mora.
Te tri države povezuje, među ostalim, i to što su žrtve američkih sankcija i pritisaka administracije Donalda Trumpa. Stoga se okupljanje njihovih ratnih brodova tumači kao snažna demonstracija sile i spremnosti na pružanje otpora američkoj politici. Tako je Washington isprovocirao novi odnos snaga u Indijskom oceanu budući da će ruski i kineski brodovi ostati u tom području kako bi osiguravali vitalne pomorske pravce za Iran, ali i za Rusiju i Kinu.
Premda je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao kako Moskva i Peking nemaju namjeru stvoriti formalni vojni savez, istaknuo je kako su te dvije zemlje saveznici u obrani međunarodnog prava i policentričnih međunarodnih odnosa. Ustvrdio je kako Kina koristi ekonomsku snagu uvažavajući međunarodne zakone o slobodnoj trgovini, a ne vodi politiku sile, prijetnji i ucjenjivanja.
Washington optužuje Europljane da ne znaju što je za njih dobro
Zbog najavljenog uvođenja sankcija europskim kompanijama koje rade na projektu Sjeverni tok 2, i odnosi između Njemačke te EU sa SAD-om, još su se više zaoštrili, a savezništvo SAD-a i njegovih europskih partnera, dodatno je narušeno. U Bruxellesu, Parizu i Berlinu više nema nikakve sumnje da predsjednik Trump želi ovladati svim segmentima europske politike, od ekonomije do obrambene i sigurnosne politike.
Zbog toga, upozoravaju, Washington želi zaustaviti gradnju Sjevernog toka 2, ali i plinovoda Turski tok, kako bi istisnuo i marginalizirao utjecaj Rusije i Turske u Europi. Nitko međutim ne može objasniti koji je smisao uvođenja sankcija protiv kompanija koje grade Sjeverni tok 2 i Turski tok kad su oba ta projekta pred završetkom, pa ih je nemoguće zaustaviti pogotovo zbog toga što je samo u Sjeverni tok 2 do sada uloženo oko 12 milijardi dolara.
Gazprom je većinski vlasnik plinovoda, koji ima financijsku potporu pet europskih kompanija: austrijskog OMV-a, nizozemsko-britanskog Shell-a, francuskog Engiea te njemačkih kompanija Uniper i Wintershall.
Veleposlanik uvjerava da se radi o proeuropskim odlukama
Richard Grenel, američki veleposlanik u Njemačkoj, poučava Europljane kako su SAD ovim zakonom donijele “veoma proeuropsku odluku. Naš je cilj uvijek bio osigurati Europi diverzifikaciju opskrbe energetika kako niti jedna zemlja ne bi mogla ostvariti preveliki utjecaj.”
Savjetnik za transatlantsku politiku kancelarke Angele Merkel ponovio je kako je Sjeverni tok 2 “komercijalni projekt, s jakom geopolitičkom dimenzijom” te da SAD na to neće moći bitno utjecati. Priznao je kako će odluka američke vlade vjerojatno usporiti dovršetak gradnje plinovoda, ali da će on biti, zato što je od najveće važnosti za Njemačku, dovršen do druge polovice 2020. Procjenjuje se da izgradnji plinovoda sudjeluje više od 350 njemački kompanija kojima sada prijete sankcije.
Nakon što je najavljeno da će SAD u roku od 60 dana napraviti spisak tvrtki koje sudjeluju u izgradnji ta dva plinovoda, kako bi ih se moglo drakonski kazniti, Moskva i Ankara zaprijetile su da će uzvratiti uvođenjem sankcija američkim proizvodima i kompanijama. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je kako su SAD još jednom pokazale da se u međunarodnim odnosima koriste isključivo metodama zastrašivanja: ucjenjuju, šalju ultimatume, uvode sankcije. Kazao je kako će Sjeverni tok biti završen bez obzira na ucjenjivanja i beskrupuloznu konkurenciju.
Merkel upozorava Trumpa da se ne miješa u unutarnje poslove Njemačke
Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, također je kritizirala američke kazne rekavši da ne može Washington odlučivati hoće li se postaviti plinovod između Rusije i Njemačke. “Država s javnim dugom od 22 trilijuna dolara zabranjuje kreditno sposobnim zemljama da razvijaju realni sektor svog gospodarstva”, dodajući da će SAD “uskoro zahtijevati od Rusije i Njemačke da prestanu disati”.
Angela Merkel, njemačka kancelarka također je pozvala Washington da se ne miješa u rusko-njemački projekt. Ulrike Demmer, glasnogovornica njemačke vlade, napisala je na Twitteru da Vlada u Berlinu “odbija takve ekstrateritorijalne sankcije. One pogađaju njemačke i europske tvrtke i predstavljaju miješanje u naše unutarnje stvari”. Njemački ministar financija Olaf Scholz ocijenio je kako su sankcije “Washingtona nerazumne i neodržive.”
Die Bundesregierung hat mit Bedauern zur Kenntnis genommen, dass mit der heutigen Unterzeichnung des US-Präsidenten die vom US-Kongress initiierten Sanktionen gegen #Nordstream2 und Turkstream in Kraft treten. Die Bundesregierung lehnt derartige extraterritoriale Sanktionen ab. pic.twitter.com/LaJND36UEf
— Ulrike Demmer (@UlrikeDemmer) December 21, 2019
Iz Kremlja tvrde da su sankcije kršenje međunarodnog prava
Berlin očekuje da će taj plinovod ojačati trgovinske odnose između Rusije i Njemačke i pomoći pretvoriti Njemačku u središte izvoza plina u Europu. Moskva je pak optužila Washington da želi natjerati Europljane da kupuje skupi američki ukapljeni plin kako bi usporila razvoj europske ekonomije, potkopavajući njezinu sposobnost za ravnopravno natjecanje na tržištu. “Europljani bi mogli izgubiti na svim frontovima”, kaže se u izjavi. “Washington želi sve, pa i svoje najveće saveznike, podrediti svojim geopolitičkim ambicijama i komercijalnoj dobiti.”
Zbog toga je Gazprom već osposobio svoje brodove za postavljanje cijevi te angažirao rusku građevinska kompaniju MRTS JSC koja je također specijalizirana za postavljanje podzemnih kablova. Ako bi sankcije dosita pogodile zapadne tvrtke iz konzorcija Nord Stream 2, Gazprom bi otkupio udjele u projektu i sam ga dovršio. Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, ustvrdio je kako su sankcije “grubo kršenje međunarodnog prava.”
Rusi će Ukrajincima platiti 2,9 milijardi dolara odštete
No, Berlin je uz pomoć Moskve, ovih dana, nakon brojnih diplomatskih vratolomija, izbio Washingtonu jedan od najvažnijih američkih argumenata protiv Sjevernog toka 2. Naime, Trump je stalno isticao kako će zbog Sjevernog tok 2 Rusija prestati transportirati kroz Ukrajinu plin za Europu što će opasno ugroziti gospodarstvo te zemlje.
Međutim nakon dramatičnih pregovora u Berlinu Gazprom pristao potpisati 5-godišnji ugovor s ukrajinskim Njeftogazom o nastavku transporta ruskog plina za Europu kroz Ukrajinu. Gazprom i Njeftogaz povući će međusobne tužbe, a ruska kompanija obvezala se da će Ukrajincima do kraja godine isplatiti 2,9 milijardi dolara kazne koju je odredila arbitraža u Stockholmu.