Trump se s Kine prebacio na Europsku uniju. Prijeti trgovinskim ratom i novim carinama za 89 proizvoda
Trumpovi trgovinski ratovi već su izazvali pad svjetskih investicija, a samim time ugrožen je i svjetski rast BDP-a
Dok se u Bruxellesu vodio bespoštedni rat između raznih političkih frakcija oko raspodjele najviših funkcija u Europskoj uniji, američki predsjednik Donald Trump iskoristio je interegnum u najmoćnijoj europskoj organizaciji te joj je zaprijetio da će uvesti dodatne carine na 89 proizvoda u visini od 4 milijarde dolara. Istodobno je u Washingtonu objavljen popis europskih proizvoda na koje će biti uvedene dodatne američke carine. Među njima su talijanski i nizozemski sirevi, škotski i irski viski, kava, šunka, tjestenine, masline…
To je već druga lista europskih roba na koje će Washington, kako to prijeti predsjednik Trump, uvesti više carine. U svibnju prošle godine najprije je za 25 posto povećao carine na uvoz europskog čelika te 10 posto na uvoz aluminija tvrdeći da je riječ o uvozu koji prijeti američkoj nacionalnoj sigurnosti. Pri tomu je utješio EU tvrdnjom da su trgovinski ratovi jako zdravi i dobri. EU je odmah reagirala pa je u lipnju uvela dodatne carine na američki viski, motocikle, sok od naranče, a ograničila je količine čelika koje se uvoze iz SAD-a.
Kad je Trump zaprijetio povišenim carinama na europske automobile, EU je najavila uvođenje poreza na prihod od reklama koje ostvaruju digitalne platforme, što bi najviše pogodilo američke tehnološke divove poput Googlea i YouTubea. Također je odlučila usvojiti Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, kako bi suzbila monopol SAD-a u tom segmentu.
S Kine se prebacio na EU
Washington je u travnju ove godine zaprijetio da će uvesti dodatne carine u visini od 21 milijarde dolara na brojnu robu, među ostalim, vino, svježe i sušene sireve Cheddar, Roquefort, Stilton, Gruyere, Pecorino, na šampanjac, plodove mora, kamenice, filete od lososa, limun, djevičansko maslinovo ulje, desertno vino Marsala, pulovere od kašmira, keramičko posuđe, motocikle sa zapreminom motora između 500 i 700 kubika, zidne satovi s mehanizmom koji nije električni te satove koji rade više od 47 sati bez navijanja.
Sve te dodatne carine, kao i one koje je Washington najavio za helikoptere te podvozja i trupove za civilne zrakoplove, najviše bi pogodile Francusku, Njemačku, Španjolsku i Veliku Britaniju. Simptomatično je da je najnoviju odluku o uvođenju carina od 4 milijarde dolara predsjednik Trump objavio nakon što je postigao sporazum s kineskim predsjednikom Xi Jinpngom o primirju u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine.
Mjere zbog subvencija koje daje Airbusu
Te su mjere, opravdava se Bijela kuća, uvedene ponajprije zbog subvencija koje je EU daje najvećem europskom proizvođaču zrakoplova Airbusu. Amerikanci tvrde da su zbog toga već pretrpjeli štete u visini od 11 milijardi dolara, dok u Bruxellesu upozoravaju da je brojka uvelike preuveličana. Istodobno Svjetska trgovinska organizacija, WTO, objavila je kako je točno da Airbus dobiva razne subvencije, no ustvrdila je da je i Boeing također u povlaštenom položaju jer u SAD plaća znatno umanjenje poreze čiji učinak gotovo jednak subvencijama Airbusa.
Nakon što su obje strane najavile protumjere, Washington je ubrzo poslao poruku kako je spreman pregovarati oko toga da Airbusu nastavi primati državna sredstva pod komercijalnim uvjetima, dok bi za uzvrat SAD pružile dodatne porezne olakšice Boeingu.
Trump je stručnjak za počinjanje trgovačkih ratova
Eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i EU-a vrlo je slična onomu što se događalo između Washingtona i Pekinga. Počelo je bezazlenim uvođenjem dodatnih američkih carina na samo 18 kineskih proizvoda, među kojima su bile solarne ploče i strojevi za pranje rublja. Za nešto više od godine dana broj novo ocarinjenih kineskih proizvoda narastao je do brojke od čak 10.000. Na sličan način predsjednik Trump započeo je trgovinske ratove s Kanadom, Meksikom, Japanom…
Rastuća polarizacija u Europi, sve dublji procjep između mainstream lijevih i desnih stranaka, izlazak Velike Britanije iz EU, sve češći sukobi između Njemačke i Francuske oko koncepcije razvoja ekonomskog smjera EU, sklonost dijela istočnoeuropskih članica EU ka liberalnim modelima, objektivno slabe poziciju Bruxellesa u pregovorima s Washingtonom.
Primjerice, Njemačka je zaokupljena mogućim povišenjem carina na automobile jer je 2018. izvezla automobila u vrijednosti od 27,2 milijarde eura, a samo Mercedes, BMW i Porsche ostvarili su višak od 22 milijarde eura u trgovini s SAD-om. Stoga nije čudno što Berlin puno ne mari za eventualni američki udar na poljoprivredne proizvode iz EU, što je, primjerice, za Francusku od presudnog značaja te zbog toga traži potporu svih članica EU.
Pada svjetski BDP
Heather Conley, voditeljica programa Europe na Centar za strateške i međunarodne studije zbog toga je zaključila: “EU se bori s požarima na toliko frontova da neće biti sposobna ravnopravno pregovarati s SAD-om”.
Trgovinski ratovi Donalda Trumpa s Kinom, Meksikom, Japanom, Kanadom, EU izazvali su pad globalnih investicija, pa zbog toga Svjetska banka predviđa da će svjetski rast BDP-a 2019. pasti ispod razine 2016. godine. Do usporavanja je došlo ponajprije zbog brojnih trgovinskih ratova koji se vode na sve strane što je izazvalo investicijski kolaps koji će smanjiti rast globalni BDP-a na 2,6 posto u ovoj godini te na 2,7 posto u 2020.