Turci tvrde da su bezočno prevareni u poslu s prvom hrvatskom geoelektranom. Izgubit će više od milijardu kuna, a institucije ih redom ignoriraju

Turci razmatraju pokretanje arbitražnog spora?

Kao krajnju mjeru Turci su najavili i moguće pokretanje arbitražnog spora što bi Hrvatsku, ako se dogodi, moglo dovesti u vrlo neugodan položaj, ne samo zbog ogromnog novca već i zbog poruke koje taj slučaj šalje mogućim investitorima o rizicima ulaganja, a što turska tvrtka, kažu, osjeća na vlastitoj koži.

Za sada, arbitražni postupak nije pokrenut, no na sudu će se, procijeni li Državno odvjetništvo utemeljenost međusobnih kaznenih prijava, eventualno naći turski i hrvatski partneri u istom poslu koji donosi velike prihode, procijenjene na više od milijardu kuna u deset godina.

Samo u 2019., prvoj godini otkako je geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni puštena u komercijalni pogon od prodaje struje uprihodila je 102, a prošle godine 120 milijuna kuna. Sladak je to posao pa nije čudo da je oko podjele tog kolača došlo do velike borbe. Turci tvrde da su prevareni, njihovi hrvatski partneri s kojima su zajedno krenuli u posao, tvrde to isto, ali krivnju svaljuju na tursku stranu.

Akteri priče imaju posve suprotne tvrdnje

Da bi ovu složenu priču kojoj se još ne nazire kraj i čiji akteri imaju posve suprotne tvrdnje, bilo lakše razumjeti valja pojasniti kako je turska tvrtka BLT (čiji je predsjednik uprave Muharrem Balat), specijalizirana za ulaganja u obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj kupila udjele u tvrtki Geoen koja je time postala tvrtka kćer BLT-a za projekte u Hrvatskoj. Za kasniji razvoj priče važno je da ih je kupila od Željka Jurilja, brata poznatijeg Dragana.

Osamdeset posto temeljnog kapitala te tvrtke drži turski BLT, a ostalih 20 posto tvrtka Geothermal Solutions (GS), koje zastupaju Dragan Jurilj i Goran Pavlović. Turska tvrtka stoji iza prve privatne geotermalne elektrane u svojoj zemlji, a do sada su izgradili ukupno pet geotermalnih elektrana. Vrlo su uspješni u Turskoj, godinama su među vodećim tvrtkama u svojoj zemlji i spadaju među sto najbrže rastućih. Svoj posao željeli su proširiti i u Hrvatskoj.

Financiranje izgradnje geotermalne elektrane, onih 325 milijuna kuna, osigurala je turska tvrtka BLT kreditima za koje jamče i vlastitim sredstvima. Turci su u Hrvatskoj osnovali i tvrtku MB Geothermal, čiji je vlasnik BLT i ta je tvrtka, s obzirom na to da je ostvarila koncesiju za istraživanje četiri geotermalna područja na području sjeverne Hrvatske, planirala izgraditi još jednu geotermalnu elektranu, snage 19,9 megavata, no zbog problema na koje su naišli u poslovanju u našoj zemlji sve je, kažu, dovedeno u pitanje.

S HROTE potpisali ugovor od 12 milijuna kuna mjesečno

Vratimo se tvrtki Geoen, za koju smo rekli da je u 80-postotnom vlasništvu turskog kapitala, BLT-a i 20-postotnom hrvatske tvrtke Geothermal Solutions. Geoen će još 2012. s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) potpisati ugovor o otkupu proizvedene struje u mjesečnom iznosu od oko 12 milijuna kuna. Taj velik novac, veći od 140 milijuna kuna godišnje, temeljni je prihod Geoena, a HROTE ga isplaćuje otkako je geotermalna elektrana počela s radom.

Problemi počinju još 2017., kada je Željko Jurilj od Trgovačkog suda zatražio da se odluka o njegovoj prodaji udjela u Geoenu tvrtki BLT proglasi ništetnom. Tvrdio je kako u vrijeme sklapanja tih ugovora nije imao stvarnu poslovnu sposobnost, ”valjano izraziti svoju volju i shvatiti posljedice očitovanja volje”, kako navodi u tužbi. Prvostupanjskom presudom početkom 2021. Juriljev je zahtjev odbijen. U međuvremenu, pokušaji da se BLT izbaci iz vlasništva Geoena idu dalje.

U lipnju prošle godine manjinski suvlasnik Geothermal Solutions šalje navodni poziv za skupštinu većinskom vlasniku BLT. Zbog lakšeg razumijevanja onog što slijedi valja objasniti kako upravu tvrtke Geoen čine tri člana: BLT kao većinski član u upravi ima Muharrema Balata i Gulustanu Aydin, a GS jednog, već spomenutog Dragana Jurilja. Važan za ovu priču je podatak da u društvenom ugovoru kojeg su sklopili turski vlasnici s hrvatskim, stoji kako Jurilj može zastupati Geoen isključivo skupno, s predsjednikom uprave Balatom ili članicom Aydin.

Jurilj je izgurao Turke i dovukao Pavlovića?

Dakle, 4. lipnja prošle godine manjinski suvlasnik GS šalje većinskom vlasniku BLT-u, poštom, u Tursku (mada BLT u Zagrebu ima ured svoje sestrinske tvrtke Geoen, MB Geothermal i osnovanu podružnicu BLT-a na istoj adresi Gajeva 59) poziv za održavanje skupštine, zakazane za 12. lipnja. U koverti koja je stigla u Tursku, tvrde naši sugovornici iz BLT-a, bila je nevažna dokumentacija iz koje nikako nisu mogli zaključiti da se radi o pozivu za skupštinu. Na dan održavanja skupštine Turci nisu došli, jer tvrde, nisu ni dobili poziv, pa nije bilo kvoruma.

No GS, suprotno Zakonu o trgovačkim društvima, kažu u BLT-u, saziva novu skupštinu za tri dana, pa 15. lipnja prošle godine donosi odluku o smjeni predstavnika turskih vlasnika, članova uprave Balata i Aydin.

Na istoj skupštini, bez nazočnosti Turaka, imenovani su Jurilj i Pavlović. Praktički, kažu Telegramovi sugovornici, Jurilj je u upravu Geona imenovao samog sebe i još dodao svog kompanjona Pavlovića, s kojim zajedno upravlja tvrtkom Geothermal Solutions. Ujedno, na istoj skupštini tog dana mijenjaju i društveni ugovor u kojeg unose odredbu kako je nemoguće promijeniti nove članove uprave Geoena, Jurilja i Pavlovića bez suglasnosti njihove tvrtke Geothermal Solutions, 20-postotnog vlasnika Geoena.

Turci tvrde da su ispunili sve uvjete iz ugovora

Nova uprava Geoena, Jurilj i Pavlović, sada traže od Turaka uplatu dodatnog novca, pod prijetnjom gubitka njihovih poslovnih udjela, za koje smo rekli da iznose 80 posto. Sve te odluke donesene su isključivo glasovima manjinskog suvlasnika, Geothermal Solutionsa, Jurilja i Pavlovića.

Dragan Jurilj u razgovoru za Telegram tvrdi kako turska strana nije ispunila dio iz društvenog ugovora kojim su, kako tvrdi, trebali uplatiti novac u temeljni kapital, no umjesto toga oni su kreditno zadužili tvrtku, stavljajući pod hipoteku vlasništvo tvrtke. A ta je imovina (bušotine, rezervoar, ugovor o otkupu električne energije, građevinska dozvola, zemljište) kaže Jurilj, srž cijelog geotermalnog projekta. Na tu, njegovu imovnu, koju procjenjuje na 157 milijuna kuna, kaže Jurilj, Turci su podigli kredit, zaduživši zajedničku tvrtku.

Turska strana, međutim, tvrdi kako je ispunila sve obveze iz društvenog ugovora od 14. kolovoza 2014. i dioničkog ugovora. Kaže kako su osigurali ukupno 53,8 milijuna eura putem duga ili kapitala i tako ispunili uvjet da BLT u svakoj fazi projekta bude odgovoran za financiranje. Postigli su to jamstvom BLT-a, drugih društava MB Holding grupe, kao i osobnim jamstvima Muharema Balata te njegovom osobnom imovinom i izravnom posudbom. Na kraju, kažu, najbolji dokaz da su ispunili svoje obveze u financiranju jest to što geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni radi i proizvodi električnu energiju.

Slučaj ide na Državno odvjetništvo

Nakon, po njihovu mišljenju nelegalne skupštine, tvrde turski vlasnici, događa se zanimljiva stvar. Jurilj i Pavlović, kao novi članovi uprave Geoena (u kojoj više nema predstavnika investitora iz Turske) izdaju zadužnice svojoj tvrtki Geothermal Solutions, te od Geoena naplaćuju prvih 13,7 milijuna kuna, a do danas su na taj način iz tvrtke izvukli 80 milijuna kuna.

Cijela priča potom završava na Trgovačkom sudu, a ubrzo i na Državnom odvjetništvu. Trgovački sud u Zagrebu 16. srpnja prošle godine donosi privremenu mjeru koju potom, 3. rujna, potvrđuje i Visoki trgovački sud, a kojom zabranjuje primjenu odluka donesenih na skupštini Geoena, 15. lipnja. Pojednostavljeno: ništa se ne smije dogoditi dok se spor BLT-a i Jurilja ne riješi.

Iako Jurilj kaže kako su poštivali takvu sudsku odluku, no on i Pavlović, u ime svoje tvrtke Geothermal Solutions, ponovno sazivaju skupštinu Geoena 10. listopada prošle godine. Ali, tvrdi turska strana, ponovno će to učiniti preporučenom poštom, šaljući poziv u Tursku, mada su još 16. srpnja službeno obaviješteni da to čine isključivo na adresu zagrebačku podružnice BLT-a, u Gajevoj 59 u Zagrebu ili na posebno otvorenu e-adresu.

Priča s poštom se ponavlja

Priča se ponavlja. Kako preporučene pošiljke u Tursku putuju i nekoliko tjedana, BLT ponovno ne zna za sazivanje skupštine (jer zaprima pošiljku nakon datuma na koji je održana skupština), njihovi članovi uprave ne dolaze, pa 10. listopada nema kvoruma. Jurilj i Pavlović sazivaju novu skupštinu dva dana kasnije, 12. listopada, ponovno opozivaju turske članove uprave Balata i Aydin (čije je isključenje privremenom mjerom osporio Trgovački sud). Kao jedinog člana uprave sada imenuju Jurilja.

Isto kao i u srpnju, on će promijeniti društveni ugovor kako bi se osigurao da ga turski članovi uprave ne mogu smijeniti. Uz to Jurilj podnosi i prijavu radi brisanja BLT-a kao člana Geoena, čime, kako Telegramu pojašnjavaju predstavnici turskih vlasnika, Jurilj krši druge sudske kojima je utvrđeno da pravna osnova za takvo brisanje privremeno ne postoji do završetka sudskih parničnih postupaka.

Mala riba guta veliku?

Međutim, nakon ponovno održane skupštine, za koju turska strana drži da je nelegalna, Jurilj traži da Trgovački sud u Zagrebu, zbog neispunjenja društvenog ugovora, provede upis brisanja turske tvrtke BLT iz vlasništva u Geoenu. BLT reagira tako što Trgovačkom sudu dostavlja pravomoćnu i ovršnu regulacijsku mjeru da isključenje BLT-a nije moglo biti provedeno.

I tu se događa ono što se nije trebalo dogoditi s obzirom na privremene mjere izdane od drugog odjela istog suda. Sudski registar Trgovačkog suda na to se ne obazire pa 19. listopada prošle godine briše BLT kao člana društva Geoen. Visoki trgovački sud će 21. veljače ove godine, prihvatiti prijedlog Geoena (kojeg sada kontrolira Jurilj) za ukidanje te iste regulacijske mjere (jer navodno više nije potrebna budući da je većinski suvlasnik izbrisan u sudskom registru), pa će temeljem takve odluke Visokog trgovačkog suda Geothermal Solutions, tvrtka u vlasništvu Jurilja i Pavlovića, pokrenuti postupak pripajanja Geoena.

Moglo bi se reći: mala riba guta veliku. Ipak, neobično je što je privremena mjera kojom je trebalo biti onemogućeno ikakvo mijenjanje društvenog ugovora izbrisana pozivanjem na odluke još jedne nezakonite skupštine; odluke koje zbog te privremene mjere ne bi trebale biti mjerodavne.

Sud promptno postupao u koristi Jurilja

Gledajući kronologiju odluka, nemoguće je ne primijetiti kako je Trgovački sud promptno postupao u korist Jurilja, a sporo ili nikako kad je trebalo donositi odluke u korist BLT-a. Turci nadalje ističu kako im nije pružena prilika da na sudu dokažu svoje tvrdnje, već im je tvrtka oduzeta nezakonito sazvanim skupštinama.

“Svatko tko živi i radi u Hrvatskoj mora poštovati pravomoćne sudske odluke. Mi smo ih poštivali i kada nam nisu išle u prilog, pa tako sada turska strana mora postupiti i kada odluke suda ne idu njima u prilog”, kaže Jurilj.

Pitamo Jurilja nije li neobično da njegova tvrtka koja je imala 20 posto udjela u temeljnom kapitalu i jednog člana uprave (u kojoj su većinu imala dva turska člana) na kraju proguta turski udio od 80 posto temeljnog kapitala.

On ponovno tvrdi da je tih 80 posto u vlasništvu Turaka zapravo kredit i kako se ne radi o temeljnom kapitalu uplaćenom u novcu. ”To vam je kao da ste uzeli automobil na leasing, pa ne platite tri rate i onda vam uzmu automobil”, objašnjava. I kaže kako ne razumije što turska strana sada želi i zašto se obraća hrvatskim institucijama. ”Zar ćete vi nakon pravomoćne sudske presude zvati u pomoć Vladu?”, pita Jurilj i ponavlja da svi moraju poštivati sudske presude.

Turci naglašavaju da je jamstvo posebno važno

Turci pak upravo to jamstvo naglašavaju kao posebno važno – budući da su oni svojom imovinom omogućili kredit, banka se upravo od njih jedino i može naplatiti u slučaju da ga Geoen prestane otplaćivati što je vrlo izgledno nakon pripajanja tvrtki Geothermal Solutions.

I turska strana posegnula je za kaznenom prijavom. Dragana Jurilja prijavili su prije skoro godinu dana, 2. srpnja prošle godine Županijskom državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela krivotvorenja, te podnijeli još pet dopuna kaznene prijave za zlouporabu povjerenja u gospodarskom kriminalu. Ogorčeni su zbog sporog postupanja Državnog odvjetništva, što u konačnici, smatraju, može rezultirati nastankom iznimne štete za Republiku Hrvatsku.

“I ja sam nezadovoljan sporošću Državnog odvjetništva”, kaže Jurilj, “jer stoji i mojih pet kaznenih prijava protiv turske strane”.

Naloženi su izvidi

Iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Telegramu su odgovorili kako su zaprimili ”kaznene prijave i više dopuna kaznenih prijava zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, kojima se međusobno prijavljuju fizičke i pravne osobe”.

”Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je odmah po zaprimanju svih kaznenih prijava i dopuna tih kaznenih prijava, naložilo provođenje potrebnih izvida od strane nadležnih tijela, te su izvidi i postupanje državnog odvjetništva i nadalje u tijeku”, stoji dalje u odgovoru ŽDO Zagreb u kojem kažu kako se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske i na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu vodi više sudskih postupaka između hrvatske i turske strane.

”Napominjemo da državno odvjetništvo u svom radu poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti sukladno zakonskim odredbama i u onim slučajevima kada to predviđa zakon, a ne one mjere i radnje za koje podnositelji prijava u svojim podnescima smatraju da bi ih se moralo poduzeti”, kažu u ŽDO Zagreb uz napomenu kako su izvidi još u tijeku i kako je to postupanje tajno.
Iz Ureda predsjednika Republike Telegramu je odgovoreno da su zaprimili predstavku turske tvrtke BLT, te je, u okviru svojih ovlasti 7. svibnja proslijedili Ministarstvu pravosuđa i uprave ”na uvid i daljnje postupanje budući da se radi o pitanjima iz nadležnosti tog ministarstva”.

Vlada se oglušila na Telegramov upit

Odande su pak Telegramu odgovorili kako je ”Ministarstvo pravosuđa i uprave postupalo putem dvije predstavke koje su proslijeđene ovom Ministarstvu od strane dva tijela. Prvu predstavku je Ministarstvo zaprimilo dana 1. veljače 2021. godine, dok je drugu predstavku (predstavku druge sukobljene strane) u ovom predmetu zaprimilo 7. svibnja 2021. godine”.

”Slijedom navoda predstavki, u okviru zakonskih ovlasti ovog Ministarstva, izvršen je uvid u sustav eSpis pri čemu je utvrđeno da turski investitor pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodi više postupaka te da u svim tim postupcima navedeni sud uredno i ažurno poduzima procesne radnje”. Što se pak rada Državnog odvjetništva tiče, rekli su kako je ono ”samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona, te da državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske, a da Ministarstvo pravosuđa i uprave nema ovlasti komentirati donesene odluke Državnog odvjetništva niti utjecati na tijek i ishod postupaka koji su tijeku”.

U Vladi, kojoj je također stigla predstavka turske strane, posve su se oglušili na upit Telegrama poslan 1. lipnja, tako da ne znamo je li Vlada išta poduzela i brine li ih mogućnost da turski investitori u geotermalnu elektranu kraj Bjelovara, koji se smatraju oštećenicima, podignu tužbe protiv RH na međunarodnom sudu, a čime bi, kako oni upozoravaju, mogla nastati iznimna šteta za Hrvatsku.