Turska izlazi na nove parlamentarne izbore u manje od šest mjeseci, a ovo je sve što trebate znati o tome

Turski birači izlaze na druge parlamentarne izbore u manje od šest mjeseci.

Sukob s Kurdima, teroristički napadi u Surucu i Ankari te napadi na opozicijske medije doveli su do sve veće polarizacije društva, političke nestabilnosti i nezavidne sigurnosne situacije. Nakon što vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) nije uspjela formirati vlast, prvi put u svojoj povijesti, nakon izbora u lipnju, ponavljaju se turski parlamentarni izbori.

Stanje tijekom izbora

Izbori zasad prolaze bez izgreda, ali mnogi kurdski glasači javljaju o prisutnosti vojske i policije u blizini glasačkih mjesta. Iako se ne upliću i glasački proces, Kurdi kažu da im je nelagodno zbog naoružanih osoba.

Sur ilçesi okullarında özel harekat polisleri pic.twitter.com/PuexfGAyTY

— Feleknas Uca (@Feleknasuca) November 1, 2015

Turska vojska i policija izišla je na teren kako bi zaštitila glasače od novih terorističkih napada, javljaju turski mediji.

PHOTO: Voting conditions for Kurds in Şirnex #Turkey #TurkeyElections pic.twitter.com/48EH04tvsC

— Conflict News (@Conflicts) November 1, 2015

Odluke o predsjedniku

Predsjednik Redžep Erdogan je možda i najbitnija osoba izbora, iako za njega građani u nedjelju ne glasaju. Više od desetljeća je AKP pod njegovim vodstvom imao parlamentarnu većinu, više od desetljeća je vladao Turskom.

Sad Erdogan smatra da je vrijeme za političku tranziciju u Turskoj. Naime, Erdogan smatra da je potrebno uvesti predsjednički sustav po uzoru na Sjedinjene američke države, gdje bi on imao znatno veće ovlasti nego što ih sad ima. Iako bi predsjednik trebao biti iznad stranačkih odanosti, Erdogan lobira za AKP.

Osim uvođenja predsjedničkog sustava, htio bi vladati do 2023. godine, stote obljetnice osnutka sekularne turske države. Nada se da će ga povijest zapamtiti kao jednako velikog ili još većeg vođu od Mustafe Kemala, poznatog kao Otac Turaka (Ataturk).

Opozicijska koalicija

Opozicijske stranke su ipak daleko iza vladajuće AKP. Primjerice, najveća opozicijska stranka, Republička narodna stranka (CHP), što ju je osnovao prije spomenuti Mustafa Kemal davne 1923. godine, osvojila je 131 zastupničko mjesto.

Uzevši u obzir da je AKP osvoji gotovo dvostruko više, 258 mjesta, vidljivo je da je AKP i dalje daleko najsnažnija politička opcija u Turskoj.

Heavily armed special forces police patrol schoolyard in #Sur in #Diyarbakir #Turkeyvotes pic.twitter.com/Y08TWA9ZIn

— Constanze Letsch (@ConstanzeLetsch) November 1, 2015

Druge dvije opozicijske stranke osvojile su podjednak broj mandata. Ljevičarska prokurdska stranka HDP osvojila je 80 mjesta, a nacionalistički MHP 79.

Velika opozicijska koalicija zasad ne dolazi u obzir. Ponajviše zato što HDP i MHP imaju radikalno različite stavove oko rješavanja kurdskog pitanja. MHP se protivi bilo kakvom mirnom rješenju i zbog toga se protive Erdoganovoj politici pomirenja. S druge strane, HDP je praktički predstavnik Kurda u turskom parlamentu.

Erdoganova nada je uz AKP

Turski premijer, i predsjednik AKP, Ahmet Davutoglu nada se da će moći sam formirati vladu, ali za funkcioniranje države ne bi mu smetala ni koalicija s CHP-om. Međutim, Erdogan polaže nadu za predsjednički sustav u AKP.

Visoki dužnosnici AKP-a i CHP-a privatno priznaju da se pripremaju za pregovore o podjeli vlasti koliko god to Erdoganu bilo mrsko. “Ako bude potrebna koalicija, bliskiji smo s CHP-om”, rekao je jedan visoki dužnosnik AKP-a, dodajući da druga moguća opcija, nacionalistička Stranka nacionalnog pokreta (MHP) nije spremna na dogovor.

Ulagači, zapadni saveznici i dio biračkog tijela smatra da je koalicijska vlada upravo ono što zemlji treba kako bi na vlasti ostali iskusni političari i kako bi se obuzdale Erdoganove autoritarne ambicije.

Erdoganu je CHP kriv za sve

Erdogan smatra CHP bastionom sekularista čiji elitistički mentalitet okrivljuje za mnogo toga što u zemlji nije dobro. No u ključnim političkim pitanjima, kao što su potreba za gospodarskim reformama, približavanje Europskoj uniji i rješenje za kurdsku pobunu na jugoistoku zemlje, dvije stranke imaju mnogo toga zajedničkog.

Predsjednik CHP-a Kemal Kilicdaroglu rekao je u intervjuu za Reuters da je spreman nastaviti pregovore s AKP-om, okrivljujući za prethodni neuspjeh Erdogana i Davutoglua.

Turska ne može podnijeti nove izbore

“Vidjet ćemo rezultate izbora i dati sve od sebe da se formira vlada”, rekao je u intervjuu za Reuters. CHP je na izborima u lipnju bio na drugom mjestu s 25 posto glasova.

“Turska ne može podnijeti nove izbore”, rekao je. “Novi izbori uništili bi povjerenje naroda u politiku.”