Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Tužan apsurd: Maduro ne želi propustiti humanitarnu pomoć SAD-a, jer će tako priznati da je treba

U zemlji nedostaje više od 80 posto lijekova i medicinskog materijala

ZADNJA IZMJENA: velj. 10, 2019
Foto: AFP

Dostava osnovnih životnih namirnica i lijekova Venezueli, humanitarne pomoći koja se trenutno gomila na granicama te naftom bogate zemlje, u samoj je srži sukoba dvojice političara koji se bore za vlast: oporbenog čelnika Juana Guaidoa i predsjednika Nicolasa Madura. Guaido, kojeg je za predsjednika priznalo 50-ak zemalja, uputio je apel vojsci da propusti humanitarnu pomoć, većinom za sada američku, koja je namijenjena najugroženijim stanovnicima Venezuele, njih oko 300.000.

Socijalistički predsjednik tvrdi da je nestašica hrane i lijekova rezultat američkih sankcija, obećavši da će blokirati “cirkus s takozvanom humanitarnom pomoći”. “Humanitarna pomoć je u samoj srži borbe između dvaju blokova moći”, izjavio je za AFP politolog Luis Salamanca.

Moguća je eskalacija

Adut u toj priči predstavljaju oružane snage i dok ih Guaido pokušava privoliti da stanu na njegovu stranu, Maduro ih želi zadržati uz sebe. Vojska, međutim, od četvrtka čuva most na granici kod Tienditasa. Samo nekoliko stotina metara dalje, na kolumbijskoj strani, nalaze se hangari u kojem je uskladištena hitna humanitarna pomoć. Za Johna Magdalena, ta bitka između vlade i oporbe oko humanitarne pomoći bi mogla rezultirati eskalacijom napetosti između dviju strana, ali i Madura i zemalja koje podupiru njegovog suparnika.

“U konačnici, sve je u rukama SAD-a koji ima kapacitete da upotrijebi silu”, dodao je politolog. Vlada predsjednika Donalda Trumpa, koja je u više navrata ponovila da je vojna intervencija jedna od “opcija”, zamrznula je račune venezuelskih dužnosnika, tzv. “čavista” (po preminulom socijalističkom predsjedniku Hugu Chavezu) i najavila nove sankcije koje bi Maduru spriječile pristup prihodima od prodaje venezelske nafte u SAD-u.

“Prije nego pribjegne upotrebi sile, Washington trenutno pokušava iscrpjeti sve druge načine, ali ovo poglavlje s humanitarnom pomoći je samo uvod u eskalaciju sukoba koji bi mogao podrazumijevati vojnu intervenciju”, ocijenio je Magdaleno. U međuvremenu se oglasila pomoćnica državnog tajnika za Amerike Kimberly Bareier i kazala da Washington ne predviđa “na silu ući na teritorij Venezuele” kako bi se podijelila hrana i lijekovi. UN je izrazio spremnost poslati hitnu humanitarnu pomoć Venezueli, ali samo uz pristanak Caracasa, uz obrazloženje da se “humanitarna pomoć nikada ne bi smjela koristiti kao političko oruđe”.

Fali više od 80 posto lijekova

Venezuela se godinama nalazi u dubokoj političko-ekonomskoj krizi. Konfiskacija i nacionalizacija su pogodile nacionalnu industriju, a proizvodnja nafte, kojom, se financira 96 posto nacionalnog proračuna, se urušila, zbog čega se uvoz osnovnih potrepština značajno ograničio.

U zemlji nedostaje više od 80 posto lijekova i medicinskog materijala, a redovito nema struje i vode. Bivši predsjednik parlamenta Henry Ramos Allup je kazao da odbijanje vlade da propusti humanitarne konvoje “dodatno cijelom svijetu razotkriva kako ta vlada krši ljudska prava”.

“Ako Maduro popusti i otvori granice za dostavu pomoći, jasno će priznati postojanje humanitarne krize, ako odbije, kao što je i obećao, izlaže se gnjevu stanovništva”, zaključio je Magdaleno. “Maduro će ustrajati po svom. Za njega to nije od velike važnosti. Trenutno igra igru koja je, kako se čini, u terminalnoj fazi, što ugrožava njegov opstanak na vlasti”, ocijenio je Salamanca.