Tužna istina o sramotnoj obnovi Banije. 'Tako se ni kokošinjci ne grade. Jednoj obitelji su puna dva mjeseca kopali temelje'
Država je u Glini sagradila jednu jedinu novu kuću, a ni ona nije još useljena
Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić opisala je u razgovoru za Jutarnji list stanje u kojem se nalaze stanovnici toga grada dvije godine nakon potresa koji ga je razrušio. A ono je, kaže, katastrofalno, jer je više od 700 ljudi u kontejnerima, a više je od 2000 kuća koje još uvijek imaju žutu ili crvenu naljepnicu. Kontejneri prokišnjavaju, a mnogi nemaju ni priključak za vodu.
“Već dvije zime, ako se žele okupati, griju vodu u lavoru u kontejneru. Po kiši i po snijegu idu na WC u dvorište”, prepričava. Za obnovu kaže da je praktički nepostojeća, jer je u Glini država sagradila samo jednu kuću, i to od OSB ploča, a ni ona nije useljena.
Mi tako ni kokošinjce ne gradimo
“Mi tako na Baniji nismo gradili ni kokošinjce, nego su bili zidani. Pitam se koliko će ta kuća trajati. Jednoj obitelji je država gradila temelje za kuću dva mjeseca. Kod nas se temelji naprave za dva dana i to ručno bez miksera”, rekla je Bakšić Mitić. Problem je i u samoobnovi jer onda, dodaje, dolazi do birokratskog kaosa.
Iako ima sve račune, pojašnjava, teško je dobiti novac i za materijal ako nema prethodnog elaborata građevinskog nadzora. “Ako obnova još potraje četiri godine, kao što kaže ministar Paladina, to je šest godina od potresa. Ali ja vam kažem da sigurno neće biti gotovo za deset godina. Znači da će djeca koja su se tada rodila već maltene završiti osnovnu školu. Pazite, neće nitko tu ostati. Svi mladi će otići”, kazala je.
Srpsko stanovništvo nema ni rasvjetu
Država ne radi svoj posao kako treba, dodaje, pa zato pomažu donatori građevinskim materijalom, u izgradnji ili kupnji kuća. Tako je smještaj osiguran za 40 obitelji.
“Država nije u stanju ljudima ukloniti ni ruševine kuća koje prijete da će se srušiti na kontejnere. U Glini su se trebale graditi stambene zgrade s 242 stana. Gradi ih se 109 i mislim de će se ispoštovati rok do ožujka iduće godine, ali još uvijek ne znamo po kojim kriterijima će se stanovi dijeliti i tko će ih dobiti”, rekla je.
Ima istine, tvrdi, i u tome da se obnova provodi različito ovisno o tome jesu li žrtve bili Hrvati ili Srbi. To, napominje, ne bi trebalo biti bitno. “U potresu su stradali ljudi. Ne Srbi, Hrvati, Romi… Ali definitivno područja na kojima živi srpsko stanovništvo nemaju ni javne rasvjete, nema puta, vode, kanalizacije… Uz pomoć donatora smo nekima osigurali struju”, objasnila je.
Neka mjesta nemaju ni internet
Kaže da obnova javnih ustanova ide dobro, ali da sve to nema smisla dok se ljudi ne vrate u svoje kuće.
“Dok na nekim mjestima na Baniji nema interneta, to nisu uvjeti za život i poslovanje. Autocesta od Zagreba do Siska bi mogla potaknuti razvoj, ali treba sagraditi i brzu cestu od Petrinje do Gline pa preko Vojnića do Karlovca. To za sada nitko ne spominje. Eto ja spominjem”, izjavila je.