Tužna presica u HND-u. Novinari koje tuži HRT objašnjavali su kako je došlo do tog nezapamćenog udara
Jedini političar koji se pojavio bio je Pernar koji je odletio s teme i napravio omanji show zbog svojih svađa s HRT-om
Hrvatska radiotelevizija tuži svoje zaposlenike zbog objave priopćenja Hrvatskog novinarskog društva, objavio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare naslovljenoj “Novi udar HRT-a na HND”, održanoj danas u 11 sati. U tužbi, koju je HND zaprimio u ponedjeljak, HRT potražuje naknadu štete zbog „grubo povrijeđenog ugleda, časti i imena”. Tužbom se traži 200 tisuća kuna od HND-a, i još 50 tisuća kuna od predsjednice HND-ova Ogranka na HRT-u, Sanje Mikleušević Pavić. Razlog za tužbu je priopćenje tog ogranka HND-a od 11. rujna 2018. godine, naslovljeno “Ogranak HND na HTV-u protiv manipulacija i neodgovornog ponašanja privilegirane manjine”.
Javna televizija tuži strukovnu udrugu
Zovko je tužbu nazvao „nezabilježenim atakom na rad i djelovanje Ogranka HND-a na Hrvatskoj radioteleviziji, zastrašivanju novinara HRT-a i pokušaju financijskog ataka na Hrvatsko novinarsko društvo.” Dodao je da su u roku od desetak dana HND i njegovi članovi dobili tužbe u iznosu većem od 510 tisuća kuna. Tužbe je nazvao sumanutim, i rekao da je riječ o prvom slučaju da jedna javna televizija tuži strukovnu udrugu.
“Ovo je neviđeni oblik cenzure i pritisaka od strane ljudi koji vode HRT”, rekao je Zovko, dodavši da je prije konferencije poslao dopis premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga je izvijestio o događajima na HRT-u, te da slične dopise namjerava poslati drugim hrvatskim i europskim institucijama.
Državna televizija a ne javni servis
Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica HND-ova ogranka na HTV-u, na početku svog izlaganja primijetila je da su na konferenciji prisutni novinari slovenske nacionalne televizije, ali nema nikoga tko bi izvještavao za HRT, što je proglasila simptomatičnim za trenutnu situaciju. “Nemamo javni servis nego državnu televiziju”, rekla je gospođa Mikleušević Pavić.
Tužbe je nazvala novim vidom kažnjavanja koji je uslijedio nakon njezine marginalizacije i otkaza Hrvoju Zovku, Rekla je i kako smatra da HTV-ovi pretplatnici nisu dužni plaćati sudske troškove HRT-a, te da očekuje kako će troškove suđenja koje će HRT, prema njezinim predviđanjima izgubiti, platiti Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić osobno.
Dugogodišnji problemi na HRT-u
Bivša predsjednica Nadzornog odbora HRT-a Silvija Luks u svome izlaganju osvrnula se na dugogodišnje probleme koji, po njezinom mišljenju, postoje na HRT-u. “Još prije deset godina sam upozoravala. Kad sam bila predsjednica Nadzornog odbora, nitko me nigdje nije zaštitio. Pisala sam šefu države, predsjedniku vlade, Saboru. Već osam godina postoje dokazi što se radi na HRT-u”, rekla je Luks. “Postoje dva ključna čovjeka – Mislav Stipić i Damir Novinić. Kazimir Bačić je samo figura”, tvrdi gospođa Luks.
Na konferenciji se HND-a pojavio se i saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar, kojeg su okupljeni novinari pohvalili kao jedinog predstavnika oporbe koji se odazvao njihovom pozivu. Pernar je strpljivo slušao izlaganja novinara, sve do trenutka kada se, pozvan da postavi pitanje, pokušao obračunati s Aleksandrom Stankovićem. Pernar je izrazio nezadovoljstvo presudom prema kojoj je Stankoviću dužan platiti 50 tisuća kuna zbog uvreda koje mu je uputio nakon gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2. Voditelji konferencije su ga zaustavili prije nego što je stigao dovršiti svoj novi verbalni napad na ondje prisutnog Stankovića, pa je Pernar ostatak presice bio miran.
Privilegirana manjina na HRT-u
U spornom priopćenju članovi Ogranka HND-a na HRT-u ograđuju se od afera koje su se zaredale u najvećem hrvatskom javnom mediju. Pritom poimence spominju pokušaj preprodaje karata za Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, te dokumentarnu seriju „Je li moglo drugačije?” koja se bavi privatizacijom 90-ih godina.
Ta serija, po mišljenju izraženom u priopćenju, opravdava grabež, korupciju i bezakonje, a HRT je za njegovu produkciju izdvojila više od pola milijuna kuna. U priopćenju se autore serije naziva „vanjskim suradnicima dubioznih ideja čije se profesionalne biografije javno propituju”, a HRT se kritizira zbog toga što svojim zaposlenicima navodno ne omogućava stvaranje daleko jeftinijih dokumentarnih filmova.
Krive sve dosadašnje vlasti
U nastavku priopćenja članovi Ogranka tvrde da o svemu što se događa na HRT-u i sami doznaju iz medija, pa javnost pozivaju da za stanje koje tamo vlada ne krive sve zaposlenike HRT-a. Konstatiraju da je takvo stanje nastalo zbog zakona za koje krive sve dosadašnje vlasti, kojima je „odgovarala privilegirana manjina i većina, kojoj su, osim prava na govor, oduzeta i brojna druga prava.”
Na kraju priopćenja odgovorne za rad HRT-a poziva se da se očituju o nalazima iz izvješća smijenjenog Nadzornog odbora HRT-a za 2016. godinu, u kojem se upozorava na nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju te kuće. Priopćenje je potpisala predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić.
HRT negira sve optužbe
Na priopćenje je reagirao Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. U odgovoru HND-ovcima tvrdi da je HRT o aferi s kartama za Svjetsko prvenstvo proveo internu istragu i na vrijeme obavijestio nadležna državna tijela. Odluka o financiranju serije „Je li moglo drugačije?” donesena je nakon svih propisanih procedura, tvrdi Bačić, i demantira sve navode o cenzuri radnika HRT-a, koji, prema njemu, mogu javno istupati bez da zatraže dozvolu rukovodstva kuće, ako pritom poštuju akte HRT-a.
Bačićev odgovor je na portalu HND-a objavljen 1. listopada, a 24. prosinca je HND-u stigla tužba HRT-a. U tužbi se proširuju teze koje je Bačić iznio u svom odgovoru. Navodi HND-ovaca o aferi s ulaznicama za Svjetsko prvenstvo, seriji “Je li moglo drugačije?”, zabrani govora novinarima HRT-a i političkoj pristranosti nazivaju se netočnim, uvredljivim i neutemeljenim, te se predlaže da tuženici na ime naknade štete HRT-u isplate spomenute svote.
Otkaz Hrvoju Zovku
Nedugo nakon tužbe protiv kućnog Ogranka HND-a, HRT je tužio i predsjednika HND-a, svog bivšeg novinara i urednika Hrvoja Zovka. HRT od njega traži 250 tisuća kuna zbog štete koju im je navodno prouzročio svojim javnim istupima. Jedan od tih istupa vjerojatno je i intervju koji nam je Zovko dao nedugo nakon što je otpušten s HRT-a, a možete ga pročitati ovdje. Podsjetimo, Zovko je dobio je izvanredni otkaz nakon svađa s urednicom Informativnog programa Katarinom Perišom Čakarun koja je izbila je zbog Zovkove ostavke na mjesto izvršnog urednika HRT-a 4.
Ostavku je Zovko objasnio pritiscima na neovisnost uređivačke politike, cenzurom, neprofesionalnim izborom tema, organizacijskim kaosom i tehničkim problemima u realizaciji programa HTV 4. HRT je, pak, otkaz Zovku objasnio prilično nemuštim priopćenjem u kojem su ga optužili za vrijeđanje, nedolično ponašanje i općenitu verbalnu agresivnost. Njegove optužbe za cenzuru su, naravno, negirali, a ostale nepravilnosti o kojima je Zovko govorio nisu ni spomenuli.
Vraćen na posao pa suspendiran
Samo dva mjeseca nakon što je dobio izvanredni otkaz Zovko je vraćen na HRT, na radno mjesto urednika-koordinatora. Tamo bi trebao ostati do okončanja sudskog spora koji je zbog otkaza pokrenuo na Općinskom radnom sudu u Zagrebu. Ono što je u tom dijelu priče neobično jest odluka, koju ju je potpisao Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, prema kojoj je Zovko suspendiran isti čas nakon što je vraćen na posao.
Mala utjeha može mu biti činjenica da će mu HRT do okončanja sudskog spora isplaćivati mjesečnu plaću u visini polovice plaće koju je imao prije otkaza. HRT je time usvojio Zovkov zahtjev da ga se vrati na rad sukladno odredbama Zakona o radu, ali ga je sukladno istom tom Zakonu odmah i udaljio s posla.