U Bruxellesu počinje ključni summit EU-a. Hoće li se konačno dogovoriti o novcu za oporavak?
Njemačka je predložila kompromisnu deklaraciju o vladavini prava koja bi mogla deblokirati financijski paket vrijedan 1,8 bilijuna eura
Čelnici 27 država članica Europske unije danas će u Bruxellesu pokušati finalizirati dogovor o 1,8 bilijuna eura vrijednom financijskom paketu koji uključuje sedmogodišnji europski proračun i fond za oporavak od korona-krize.
Premijer Andrej Plenković, kojemu su, zbog respiratornih problema, liječnici preporučili još nekoliko dana izolacije, neće sudjelovati na dvodnevnom sastanku, nego će Hrvatsku predstavljati slovenski premijer Janez Janša.
Očekuje se da bi na summitu, posljednjem pod njemačkim predsjedanjem, mogao biti usuglašen kompromis s Mađarskom i Poljskom o načinu na koji će se dodjela europskih sredstava uvjetovati poštivanjem vladavine prava. Zbog tog su pitanja vlade u Budimpešti i Varšavi dosad blokirale deal o cjelokupnom financijskom paketu.
Što je predloženo?
Uredba, kojom se uvjetuje isplata EU novca poštivanjem vladavine prava, sadržajno se ne bi mijenjala, ali bi se kroz posebnu izjavu, koju je pripremilo njemačko predsjedništvo, detaljiziralo kako će se taj mehanizam u praksi primjenjivati. Njome se, prema neslužbenim informacijama, jamči da će primjena biti objektivna i utemeljena na činjenicama i da će se sve države članice tretirati jednako, bez diskriminacije.
Uvjetovanje ne bi vrijedilo za isplate EU novca iz sadašnjeg europskog proračuna – iz kojeg se sredstva mogu koristiti još tri godine – nego tek za sljedeći proračun, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Uz to, Europska komisija, javljaju mediji, treba donijeti smjernice za primjenu novih pravila, ali tek nakon što Sud EU-a odluči je li mehanizam u skladu s europskim pravom, a Komisija onda elemente te presude ugradi u smjernice.
Što to ustvari znači?
Očekuje se da će Poljska i Mađarska pokušati osporiti legalnost novog mehanizma pred Sudom EU. U tom slučaju, mehanizam se ne bi mogao aktivirati sve dok najviša sudbena institucija Europske unije ne donese odluku, što znači potencijalnu odgodu primjene barem do 2022. godine, a možda i dulje.
Drugim riječima, još neko vrijeme Komisija ne bi mogla predložiti sankcije protiv neke države članice zbog kršenja vladavine prava koje je, kako je još ranije dogovoreno, povezano s financijskim interesima EU (primjerice, ako postoji sumnja u zloporabu fondova).
Je li to prihvatljivo?
Mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga na Twitteru je objavila pobjedu, ustvrdivši da su Mađarska i Poljska zajednički uspjele “spriječiti političku ucjenu”. Može se, dakle, zaključiti da je mađarskoj vladi ovakav kompromis prihvatljiv. Iz perspektive Viktora Orbana nije zanemarivo ni to što bi mehanizam zaživio tek nakon sljedećih izbora u Mađarskoj 2022. godine.
Kompromis, međutim, izaziva napetosti u Varšavi, gdje ministar pravosuđa i čelnik male stranke, koja je u savezu s vladajućim PiS-om, i dalje tvrdi da je dogovor neprihvatljiv. Za prihvaćanje kompromisnog teksta potrebna je suglasnost svih članica, pa je bitno hoće li biti prihvatljiv i državama koje su inzistirale na robustnom mehanizmu vladavine prava.
Što se očekuje?
“Bijeli dim”. Tako je očekivanja od EU summita sažeo visoki diplomatski izvor u neslužbenom razgovoru za Telegram. Kompromisni tekst ne zadire u sam financijski paket, niti se sadržajno mijenja uredba o uvjetovanju, što je, smatra se, vrlo bitno da bi se mogao postići finalni dogovor.
Iako EU čelnici tek trebaju raspraviti predloženi kompromis, izvor iz diplomatskih krugova procjenjuje da su svi svjesni da je svaka riječ u tekstu već dobro izvagana. Sastanak EU veleposlanika, kojima je u srijedu prezentiran njemački prijedlog, bio je pozitivan, bez političkih tonova, tvrdi naš sugovornik. Ovi kompromisom se, na neki način, i kupuje vrijeme jer će 2021. godina biti iskorištena da se ‘ispeglaju’ svi preostali detalji.
U slučaju da dogovor ipak izostane i ne dođe do deblokade, zadnjih su se dana razmatrale i alternativne opcije. Jedna od njih je da se fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, dogovori tzv. pojačanom suradnjom, bez Mađarske i Poljske.
Što je stav Hrvatske?
Hrvatskoj je, prema neslužbenim informacijama, prijedlog prihvatljiv. Za Vladu je ključno što se ni na koji način ne mijenja financijski dogovor, postignut na summitu u srpnju. Kao i za druge europske države, snažno pogođene korona-krizom, i za hrvatsku Vladu je ključno da se novac iz EU proračuna i fonda za oporavak što prije aktivira.