U Bruxellesu traje maratonski summit o EU novcu. Može li Hrvatska sačuvati deset milijardi eura?
Nije svejedno hoće li omjer bespovratnih sredstava i zajmova biti povoljan kao u ranijem prijedlogu Europske komisije
Dok Europu očekuje jedna od najgorih kriza, čelnici zemalja članica Europske unije već se četvrti dan u Bruxellesu natežu oko iznosa koji će državama biti na raspolaganju za suzbijanje ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih posljedica epidemije koronavirusa.
Očekivalo se da će pregovori o programu za oporavak, inicijalno vrijednom 750 milijardi eura, biti teški – luksemburški premijer Xavier Bettel, pisao je Reuters, ponio je rezervnu košulju, za svaki slučaj, ako se sastanak protegne i na nedjelju. Bettel je u međuvremenu morao skoknuti kući, zbog ranijeg planiranog sastanka o Covidu-19, a u Zagreb se vratio i premijer Andrej Plenković. Nakon što članovima središnjih tijela HDZ-a danas popodne predstavi svoju novu Vladu, Plenković ponovno ide u Bruxelles, na nastavak maratonskog summita.
Prigovori ‘štedljivih’ članica
Prema medijskim izvješćima, glavna točka prijepora briselskih pregovora je ukupan iznos novca u planu za oporavak od koronakrize i omjer bespovratnih sredstava i zajmova koji će biti na raspolaganju zemljama članicama. Inicijalni prijedlog od 750 milijardi eura, izgleda, više nije u igri, barem ne u obliku kako ga je prezentirala Europska komisija.
I prije summita, takozvane štedljive zemlje, Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska usprotivile su se da se veći dio tog novca daje u vidu bespovratnih grantova. Nije im bilo prihvatljivo da se na taj način dijeli 500 milijardi eura, a da preostalih 250 milijardi bude raspodijeljeno u obliku zajmova. Razlika je u tome tko vraća novac: bespovratna sredstva vraćala bi se kroz zajednički europski proračun, dok bi kredite izravno vraćale zemlje koje su ih zatražile.
Zašto je to ključno za nas?
To je pitanje, dakako, bitno i za Hrvatsku. Nije svejedno koliko će europskog novca ukupno biti na raspolaganju narednih godina domaćem gospodarstvu i drugim sektorima za oporavak od jedne od najtežih kriza zadnjih desetljeća i hoće li preživjeti onih deset milijardi, koje je u svibnju bila predložila Komisija.
Jednako tako, nije svejedno kako će tih deset milijardi biti raspodijeljeno, odnosno, hoće li omjer bespovratnih sredstava, čija otplata pada na teret zajedničkog EU proračuna, i s druge strane zajmova, za koje je odgovorna Hrvatska, na kraju biti manje povoljan od onoga koji je predlagala Komisija. Dakle, čak i ako svota ostane ista, i drugi detalji će odrediti kako je Hrvatska zapravo prošla u ovim pregovorima.
Novi kompromis na stolu
Četiri “štedljive” države, koje navodno podupire i Finska, htjele bi da se ukupan iznos sreže na 700 milijardi, jednako podijeljenih na bespovratna sredstva i zajmove, dakle po 350 milijardi za jednu i drugu stavku. Briselski dopisnici javljaju da je na stolu sada kompromisni prijedlog prema kojem bi za bespovratne potpore bilo na raspolaganju 390 milijardi eura, što je značajno manje od prvotno planiranih 500 milijardi eura.
Summary from day 3-4 of #euco (heading for all-time record summit)
– new draft today to offer €390bn in grants
– Frugals will make a push for higher rebates as their price
– governance likely to be solved between 🇳🇱&🇮🇹
– rule of law all to play for 🤷♀️https://t.co/w7L6Jk6Nhi— mehreenkhn (@MehreenKhn) July 20, 2020
Kako smo napomenuli, Hrvatska je, prema ranijem planu Komisije, iz EU fonda za oporavak računala na oko deset milijardi eura. Krajem svibnja, Plenković je objavio da bi od tog iznosa 7,3 milijarde eura bilo bespovratno, a 2,65 milijardi dostupno u obliku zajmova. Plenkovićeva Vlada bila je zadovoljna tom računicom. No, ako se ukupna svota za cijelu EU smanji, a pritom i promijeni njegova raspodjela, pitanje je kakav će točno biti izračun za Hrvatsku. Plenković je još uvijek vrlo optimističan i uvjeren da, u slučaju Hrvatske, neće biti velikih modifikacija.
Tko će kontrolirati novac?
O točnim iznosima premijer jutros nije govorio; poručio je tek da će popodne vidjeti najnoviji prijedlog i moći točno izračunati koliko bi novca Hrvatska imala za oporavak, a koliko u višegodišnjem europskom proračunu, o kojem se također, paralelno, pregovara. “Cilj je da ta sredstva budu na razini 20 milijardi eura plus”, kazao je jutros premijer, ne ulazeći niti u detalje buduće raspodjele novca, bespovratnih potpora i zajmova. Sredstva koja spominje, 20 milijardi, odnose se na iznose iz fonda za oporavak i višegodišnjeg EU proračuna do 2027. godine.
Uz iznose i njihovu raspodjelu, pregovori se vode i o načinu upravljanja fondom za oporavak; tko će i pod kojim uvjetima kontrolirati kako države troše novac koji su dobile za izvlačenje iz ponora krize izazvane koronavirusom. Jedno od ključnih pitanja je i povezivanje isplata iz EU fondova s vladavinom prava; mađarski premijer Viktor Orban već je ranije zaprijetio vetom na dogovor, ako se ta dva pitanja budu povezivala.