U Bruxellesu traje summit Europske unije. Ovo su ključne teme za Hrvatsku
Među EU liderima postoje duboka neslaganja oko uvjetovanja EU novca poštivanjem vladavine prava
U Bruxellesu je u tijeku sastanak čelnika zemalja članica Europske unije koji bi se, prema najavi predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, trebali prvenstveno baviti globalnim pitanjima. Summit, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, bit će prilika i da premijeri i predsjednici rasprave ključne teme vezane uz oporavak europskog gospodarstva od posljedica pandemije te uvjete pod kojima će se ubuduće isplaćivati novac iz zajedničkog proračuna i fonda za oporavak.
U prvi plan dvodnevnog sastanka mogla bi, međutim, izbiti duboka razilaženja zemalja članica EU-a oko aktualnih tema. Već uoči početka summita, iz izjava pojedinih premijera može se naslutiti da i dalje postoje ozbiljna neslaganja oko vanjske politike, ali i oko pitanja hoće li se i na koji način trošenje europskog novca uvjetovati poštivanjem temeljenih načela vladavine prava.
Ova je rasprava – koja traje nekoliko godina, a u fokus se vratila nakon srpanjskog EU summita – bitna i za Hrvatsku. Izdvojili smo nekoliko tema o kojima će danas i sutra razgovarati čelnici EU članica.
Krize u europskom susjedstvu
U europskom susjedstvu, ali i šire događaju se ozbiljne krize: eskalacija sukoba u regiji Nagorno-Karabah, prosvjedi u Bjelorusiji, trovanje ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, napetosti u istočnom Sredozemlju. Sve tu te teme, kao i odnosi s Kinom, na meniju današnjeg dijela summita, no veliko je pitanje hoće li sastanak završiti približavanjem stavova.
Cipar je nedavno blokirao dogovor EU-a oko uvođenja sankcija Bjelorusiji gdje se predsjednik Aleksandar Lukašenko obračunava s prosvjednicima koji osporavaju ishod kolovoških predsjedničkih izbora. Razlog za ciparski veto, međutim, nema veze s Bjelorusijom, nego – s Turskom.
U istočnom Sredozemlju već tjednima rastu napetosti zbog turskog istraživanja plina. Cipar, kojeg podupire i Grčka, želi da EU bude oštrija prema Turskoj, za koju tvrdi da krši njegova prava na moru. Pitanje sankcija Bjelorusiji, o čemu se odlučuje jednoglasno, stoga su povezali s ovim problemom.
Odnosi EU i Turske su, međutim, prilično osjetljivi. To se pokazalo i ovog proljeća, kada je Turska odlučila prestati primjenjivati sporazum iz 2016. godine i objavila da više neće zaustavljati migrante koji s njezinog teritorija kreću prema EU. Taj je potez Ankare izazvao šok u Bruxellesu i strahovanja od nove izbjegličke krize.
Fond za oporavak
Na maratonskom srpanjskom summitu, EU lideri postigli su politički dogovor o 750 milijardi eura vrijednom planu za oporavak europskog gospodarstva od posljedica pandemije. Na ovotjednom sastanku raspravljat će, pak, o tome kako, uz pomoć tog novca, učiniti EU otpornijom na buduće krize te osigurati zelenu i digitalnu tranziciju. “Bolest COVID-19 nesumnjivo je razotkrila neke slabosti EU-a”, upozorio je u pozivnom pismu Charles Michel.
Hrvatska iz tog izdašnog programa, oko čijih detalja još traju pregovori, očekuje ukupno oko 9,4 milijarde eura kroz naredne četiri godine, od čega bi veći dio trebala biti bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi eura dostupno u obliku povoljnih zajmova. Problem je, međutim, što oko fonda za oporavak i, konkretnije, uvjeta pod kojima će novac biti dostupan postoje ozbiljna neslaganja. A to nas dovodi do treće, za Hrvatsku također bitne teme koja bi se mogla pojaviti u razgovorima EU lidera.
Vladavina prava
U EU se godinama vodi, dosad samo načelna rasprava o uvjetovanju isplata iz europske blagajne s poštivanjem načela vladavine prava. Ta načelna rasprava tijekom maratonskog srpanjskog summita dobila je konkretnije obrise, ali i dalje nije usuglašeno kako će se konkretno definirati ta veza. Poljska i Mađarska, dvije države koje su često na meti kritika zbog vladavine prava, tijekom rujna su čak zaprijetile da će blokirati finalni dogovor o europskim milijardama za oporavak ako im mehanizam vladavine prava ne bude po volji.
Mađarski premijer Viktor Orban nastavio je u istom tonu i prije dolaska na summit. Mediji javljaju da je jutros izjavio da na sastanku očekuje raspravu o 750 milijardi eura vrijednom fondu, ali i upozorio da trošenje tog novca – koji državama hitno treba – ne bi trebalo usporiti raspravama o vladavini prava. No, i zemlje poput Nizozemske spreme su navodno odgoditi finalni dogovor ako način uvjetovanja, za koji se dugo vremena zalažu, bude previše razvodnjen. Stoga je ključno da se na summitu pokušaju približiti politički suprotstavljeni stavovi.