Hrvatska gospodarska komora po svemu sudeći neće ostati bez prihoda, s obzirom na to da je HDZ-ov koalicijski partner odbacio Mostov prijedlog zakona kojim bi se ukinula obvezna članarina. Vlada je, naravno, već ranije odbila ukidanje obvezne članarine, tako da u HGK mogu biti sigurni da će njihov model poslovanja do daljnjeg opstati.
Jednako tako, sigurni mogu biti i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, koja funkcionira po sličnom modelu kao i HGK. Ove dvije komore najprisutnije su u javnosti zbog brojnosti njihovog članstva. U HGK prisilno su učlanjene sve tvrtke upisane u sudski registar, dok su u HOK na jednak način učlanjeni svi obrtnici.
Cijeli niz strukovnih komora funkcionira kao HGK i HOK
Iako neki od članova možda i imaju koristi od članstva, dobar dio ih smatra da se radi o potpuno bespotrebnom parafiskalnom nametu. Ali problem nije samo financijski, već i u tome da se poduzetnike zakonom prisiljava na članstvo u organizacijama čiji članovi ne žele biti.
Osim ove dvije, postoji i cijeli niz strukovnih komora, koje, nerijetko funkcioniraju na vrlo sličan način. Građanska inicijativa Psihološko proljeće koju je pokrenulo nekoliko članova Hrvatske psihološke komore, nezadovoljnih njenim radom, bori se za reformu postojećeg monopolističkog sustava komora, odnosno ukidanje obveznog članstva, ili barem dopuštanje osnivanja paralelnih komora unutar jedne djelatnosti, kako bi se stvorila mogućnost izbora.
Komore su često kočničari promjena i štite interese uske skupine ljudi
Smatraju da su komore vrlo često kočničari promjena, bave se zaštitom interesa uske skupine ljudi povezane s čelništvom pojedine komore. Na primjerima HGK i HOK-a vidljivo je da ni oni sami ne vjeruju u svoju korisnost za članstvo, jer se protive ukidanju dobrovoljnog članstva, iako bi bilo sasvim logično da ljudi žele biti članovi udruženja od kojih imaju koristi.
Recimo, bez obzira ne probleme koje su imali ili imaju, Hrvatska udruga poslodavaca postoji već više od 25 godina, a funkcionira na dobrovoljnom članstvu. Članovi HUP-a dobrovoljno su se učlanili i plaćaju članarinu kojom se financira rad tog udruženja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto ne žele dobrovoljno članstvo, ako vjeruju da su korisni
Zbog čeka postoji toliki otpor ukidanju obveznog članstva u komorama, zaista nije teško ustanoviti. One nerijetko služe za zbrinjavanje političkih kadrova, a isto tako raspolažu milijunima, kojima se kroz honorare, naknade i slično mogu odužiti onima za koje smatraju da je potrebno.
Inicijativa Psihološko proljeće sredinom prošle godine predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja koja se sada pojavljuju u njihovom radu.
Tim zakonom, kako su predložili, bilo bi ukinuto obvezno članstvo i članarina u svim komorama, s time da bi resorna ministarstva preuzela i bez dodatnih troškova preuzela određene poslove koje su obavljale komore, a za koje se procijeni da su i dalje potrebni. Na primjer, Vlada je kao obrazloženje odbijanja ukidanja HGK i HOK-a navela da oni imaju određene javne ovlasti, poput javnopravnog nadzora nad članovima struke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odvjetnička komora naplaćuje upis u imenik 37.500 kuna
Jedina iznimka mogla bi biti odvjetnička profesija. Naime, odvjetnici u nekim slučajevima zastupaju stranke u sporovima protiv države, pa bi bilo neprikladno da im država izdaje licence – određuje tko se smije, a tko ne smije baviti odvjetništvom.
Monopolistički položaj koji trenutno ima Hrvatske odvjetnička komora, mogao bi se dokinuti omogućavanjem osnivanja i drugih odvjetničkih komora. Moglo bi se propisati da odvjetnik mora biti članom jedne od komora, ali bi imao mogućnost izbora. Mnogi su, na primjer, nezadovoljni činjenicom da Hrvatska odvjetnička komora naplaćuje upis u imenik odvjetnika 37.500 kuna.
Komore bi trebao nadzirati neovisni regulator
S obzirom na to da mnoge komore imaju problema s transparentnošću poslovanja i odlučivanja, Inicijativa je predložila i uvođenje obveze prijenosa sjednica skupština, upravnih odbora i drugih tijela komora, kao bi se javnosti osiguralo pravo na informacije o njihovom radu. naime, iz iskustva znaju da je do informacija u nekim komorama vrlo teško doći.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Smatraju i da bi zakonitost rada komora trebalo nadzirati neovisno regulatorno tijelo koje bi imalo mogućnost sankcioniranja odgovornih.
U čemu je suštinski problem sa svim komorama u Hrvatskoj? One su kočničari promjena
Inicijativa Psihološko proljeće predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja u njihovom radu
Hrvatska gospodarska komora po svemu sudeći neće ostati bez prihoda, s obzirom na to da je HDZ-ov koalicijski partner odbacio Mostov prijedlog zakona kojim bi se ukinula obvezna članarina. Vlada je, naravno, već ranije odbila ukidanje obvezne članarine, tako da u HGK mogu biti sigurni da će njihov model poslovanja do daljnjeg opstati.
Jednako tako, sigurni mogu biti i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, koja funkcionira po sličnom modelu kao i HGK. Ove dvije komore najprisutnije su u javnosti zbog brojnosti njihovog članstva. U HGK prisilno su učlanjene sve tvrtke upisane u sudski registar, dok su u HOK na jednak način učlanjeni svi obrtnici.
Cijeli niz strukovnih komora funkcionira kao HGK i HOK
Iako neki od članova možda i imaju koristi od članstva, dobar dio ih smatra da se radi o potpuno bespotrebnom parafiskalnom nametu. Ali problem nije samo financijski, već i u tome da se poduzetnike zakonom prisiljava na članstvo u organizacijama čiji članovi ne žele biti.
Osim ove dvije, postoji i cijeli niz strukovnih komora, koje, nerijetko funkcioniraju na vrlo sličan način. Građanska inicijativa Psihološko proljeće koju je pokrenulo nekoliko članova Hrvatske psihološke komore, nezadovoljnih njenim radom, bori se za reformu postojećeg monopolističkog sustava komora, odnosno ukidanje obveznog članstva, ili barem dopuštanje osnivanja paralelnih komora unutar jedne djelatnosti, kako bi se stvorila mogućnost izbora.
Komore su često kočničari promjena i štite interese uske skupine ljudi
Smatraju da su komore vrlo često kočničari promjena, bave se zaštitom interesa uske skupine ljudi povezane s čelništvom pojedine komore. Na primjerima HGK i HOK-a vidljivo je da ni oni sami ne vjeruju u svoju korisnost za članstvo, jer se protive ukidanju dobrovoljnog članstva, iako bi bilo sasvim logično da ljudi žele biti članovi udruženja od kojih imaju koristi.
Recimo, bez obzira ne probleme koje su imali ili imaju, Hrvatska udruga poslodavaca postoji već više od 25 godina, a funkcionira na dobrovoljnom članstvu. Članovi HUP-a dobrovoljno su se učlanili i plaćaju članarinu kojom se financira rad tog udruženja.
Zašto ne žele dobrovoljno članstvo, ako vjeruju da su korisni
Zbog čeka postoji toliki otpor ukidanju obveznog članstva u komorama, zaista nije teško ustanoviti. One nerijetko služe za zbrinjavanje političkih kadrova, a isto tako raspolažu milijunima, kojima se kroz honorare, naknade i slično mogu odužiti onima za koje smatraju da je potrebno.
Inicijativa Psihološko proljeće sredinom prošle godine predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja koja se sada pojavljuju u njihovom radu.
Tim zakonom, kako su predložili, bilo bi ukinuto obvezno članstvo i članarina u svim komorama, s time da bi resorna ministarstva preuzela i bez dodatnih troškova preuzela određene poslove koje su obavljale komore, a za koje se procijeni da su i dalje potrebni. Na primjer, Vlada je kao obrazloženje odbijanja ukidanja HGK i HOK-a navela da oni imaju određene javne ovlasti, poput javnopravnog nadzora nad članovima struke.
Odvjetnička komora naplaćuje upis u imenik 37.500 kuna
Jedina iznimka mogla bi biti odvjetnička profesija. Naime, odvjetnici u nekim slučajevima zastupaju stranke u sporovima protiv države, pa bi bilo neprikladno da im država izdaje licence – određuje tko se smije, a tko ne smije baviti odvjetništvom.
Monopolistički položaj koji trenutno ima Hrvatske odvjetnička komora, mogao bi se dokinuti omogućavanjem osnivanja i drugih odvjetničkih komora. Moglo bi se propisati da odvjetnik mora biti članom jedne od komora, ali bi imao mogućnost izbora. Mnogi su, na primjer, nezadovoljni činjenicom da Hrvatska odvjetnička komora naplaćuje upis u imenik odvjetnika 37.500 kuna.
Komore bi trebao nadzirati neovisni regulator
S obzirom na to da mnoge komore imaju problema s transparentnošću poslovanja i odlučivanja, Inicijativa je predložila i uvođenje obveze prijenosa sjednica skupština, upravnih odbora i drugih tijela komora, kao bi se javnosti osiguralo pravo na informacije o njihovom radu. naime, iz iskustva znaju da je do informacija u nekim komorama vrlo teško doći.
Smatraju i da bi zakonitost rada komora trebalo nadzirati neovisno regulatorno tijelo koje bi imalo mogućnost sankcioniranja odgovornih.