Politika & Kriminal

U EU se industrijska proizvodnja u studenom oporavila. U Hrvatskoj je imala najveći pad u 7 mjeseci

Objavljeno je novo izvješće Eurostata

05.08.2021., Knin - Svecani program i dolazak drzavnih duznosnika povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja na stadionu NK Dinara. Tomislav Coric. Photo: Milan Sabic/PIXSELL
FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni oporavila se u studenome nakon tromjesečnog razdoblja pada, a u Hrvatskoj je zabilježila najveći pad u sedam mjeseci, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenome 2,5 posto u odnosu na listopad kada je pala za 0,8 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U eurozoni uvećana je 2,3 posto u odnosu na listopad kada je potonula 1,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri posto u EU-u te za 3,2 posto u eurozoni, nakon blažeg rasta u prethodnom mjesecu.

U segmentu kapitalnih dobara proizvodnja je u EU porasla 2,3 posto, a u eurozoni 1,5 posto. Proizvodnja energije porasla je 0,9 posto u EU te 1,2 posto u eurozoni. U sektoru trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je u EU gotovo stagnirala, a u eurozoni je pala za blagih 0,2 posto.

Najveći skok bilježi Irska

Među zemljama EU-a najveći je skok industrijske proizvodnje u studenom na mjesečnoj razini zabilježila Irska, za 37,3 posto, navodi Eurostat, napominjući da irski statistički ured trenutno revidira metodologiju izračuna. Slijede Poljska i Češka s rastom proizvodnje za 5,9 odnosno 4,8 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome pala za 1,4 posto u odnosu na listopad, kada je porasla za 1,8 posto. Njezin je pad u pretposljednjem mjesecu prošle godine bio najsnažniji od travnja kada je smanjena 2,0 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je Belgija, od 4,4 posto. Slijede Malta i Luksemburg s padom proizvodnje za 3,7 odnosno 2,3 posto. U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Cipar.

Industrijska proizvodnja stagnirala u EU

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u studenome stagnirala, nakon 0,9-postotnog rasta u listopadu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni pala je 1,5 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta u listopadu. Kočnica je proizvodnji na oba područja bio sektor kapitalnih dobara sa smanjenom proizvodnjom za 8,2 posto u EU, te za 9,8 posto u eurozoni.

Svi su ostali sektori povećali proizvodnju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 7,3 posto u EU i za 6,1 posto u eurozoni. Izrazito je porasla i proizvodnja energije, za 6,7 posto u EU i za 3,7 posto u eurozoni.

Najveći godišnji rast imala je Litva

Najveći su rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježile istočnoeuropske zemlje predvođene Litvom gdje je poskočila 17 posto. Slijede Poljska i Bugarska s rastom proizvodnje za 15,3 odnosno 13,3 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u studenome porasla 3,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, nakon 2,6-postotnog povećanja u listopadu.

Irska je pak bilježila najveći pad proizvodnje, za čak 30,4 posto u odnosu na studeni 2020. godine. Slijede Malta s padom proizvodnje za 7,8 posto te Njemačka i Luksemburg gdje je smanjena 2,5 posto.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu