U eurozoni, pa i u Hrvatskoj, padaju cijene. Zašto je to loše?
Pad cijena odgađa odluke kupaca o potrošnji i firmi o investicijama. To dodatno usporava gospodarstvo i krug se zatvara
Koronavirus i najveći pad BDP-a u povijesti kao da nisu bili dovoljni – po danas objavljenom podatku Eurostata, zemlje eurozone su zaronile i u deflaciju, cijene su u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine bile niže za 0,2 posto.
U Hrvatskoj se, pak, deflacija polako udomaćuje – od travnja naovamo su svaki mjesec dosad cijene bile niže u usporedbi s istim mjesecom 2019. godine. U travnju su tako cijene bile niže za 0,2, svibnju 0,6, u lipnju za 0,2, a u srpnju za 0,3 posto (podatak za kolovoz će Državni zavod za statistiku objaviti 16. rujna).
Kako deflacija guši ekonomije
Pad cijena se na prvu možda može činiti dobrom vijesti za građane, ali radi se o upravo suprotnom – duža i strukturna deflacija vrlo je opasna za stanje ekonomije i, posljedično, standard života u zemlji zahvaćenoj ovim poremećajem. Naime, kad je pad cijena duži i očitiji, potrošači oklijevaju s kupnjom i, posebno, uzimanjem kredita. Poduzeća, pak, iz istog razloga odgađaju investicije. A kad nema potrošnje i ulaganja, smanjuje se i proizvodnja – njen obujam, ali i troškovi. Pa se reže broj radnih mjesta i(li) smanjuju plaće, što dalje smanjuje potrošnju i krug se zatvara.
Stoga se danas objavljeni podatak Eurostata uzima kao vrlo ozbiljno upozorenje Europskoj centralnoj banci (ECB), čije se Upravno vijeće sastaje idućeg tjedna kako bi odlučilo o daljnjoj monetarnoj politici. ECB već dugo i ne pretjerano uspješno pokušava stimulativnim mjerama držati inflaciju na oko dva posto, što procjenjuju idealnim za održavanje gospodarske aktivnosti.
Upumpavanje bilijuna
Poseban hitni fond za kupovinu obveznica u svrhu borbe protiv posljedica pandemije ECB je prvo u ožujku planirala na 750 milijardi eura, s rokom trajanja do kraja ove godine. U lipnju je, međutim, fond povećan na 1,35 bilijuna eura s rokom trajanja do lipnja 2021. godine. Analitičari očekuju da bi se, s obzirom na deflaciju, moglo očekivati novo povećanje iznosa novca koji će ECB upumpavati u europsku ekonomiju.
Podatak o padu cijena će, nadalje, značiti dodatan pritisak na političare u EU da dovrše dogovore koji bi omogućili da do početka iduće godine zažive predloženi krizni europski fondovi kojima bi se ubrzao oporavak od oštre recesije izazvane pandemijom koronavirusa. Recesije kojoj sad treba dodati i prijetnju deflacije.