U Hrvatskoj bez zdravstvenog osiguranja ostaje 300.000 ljudi? HZZO kreće u čistku svoje baze
Jedna od njih odnosi se na ljude koji žive u Hrvatskoj, a druga na iseljenike
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kreće u čišćenje evidencije osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na osiguranje. Kako piše Novi list, većinom je riječ o iseljenicima odnosno ljudima koji su otišli raditi u druge zemlje i samim time ondje dobili zdravstveno osiguranje, od kojih dvije trećine i dalje koristi zdravstveno u Hrvatskoj. Jednako tako, pišu, brisat će se i oni koji u Hrvatskoj rade na crno te ne uplaćuju u sustav.
Broj osoba koje će ostati bez osiguranja trebao bi biti poznat kroz mjesec dana, kada će se usporediti baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Svi oni koji nisu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja.
Brisanje domaćih ljudi
“U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika”, kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić te dodaje kako bi do gubitka statusa moglo doći već polovicom veljače.
Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu morali odjaviti s HZZO-a već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Bez prava na osiguranje bi tako sada mogli ostati i oni koji rade na crno, odnosno oni koje je Zavod za zapošljavanje skinuo s popisa nezaposlenih. Pravo na zdravstveno moći će ostvariti tek ako se ponovno prijave na burzu rada i pronađu legalan posao te počnu uplaćivati doprinose.
Problem utvrđivanja statusa iseljenika
Dio iseljenika sa Zavoda je brisan ljetos nakon što su svoje baze podataka usporedili MUP i HZZO, no u HZZO-u kažu kako je do podataka o ljudima koji rade vani, a koji u Hrvatskoj nastavljaju koristiti zdravstveno, teško doći jer unatoč činjenici da ne mogu imati dvostruko zdravstveno osiguranje ne postoji baza EU s kojom bi se mogli usporediti hrvatski podaci i utvrditi stanje. Potvrđuje to i ravnatelj HZZO-a, koji je pojasnio kako stvari trenutno stoje.
“Kako u većini država imate hrpu različitih osiguranja, nemoguće je doći do podataka. Morali biste po Europi za svakog osiguranika poimence tražiti podatke o tome je li osiguran u određenoj državi. Događa se tako da se u Hrvatskoj nitko ne odjavi sa zdravstvenog osiguranja, većina EU zemalja ima obvezu pri zapošljavanju automatski osigurati radnika, i tako imamo ogroman broj ljudi koji rade vani i imaju njemačko, austrijsko ili norveško osiguranje, a ovdje im zdravstveno osiguranje pokriva državni proračun”, rekao je Vukelić.
U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu oni koji nisu na birou. Prema “gruboj računici” Novog lista, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od 2,7 milijardi kuna.