U Hrvatskoj se svaki tjedan napeto iščekuje hoćemo li biti crveni na EU korona karti. To baš nema smisla

ECDC-ovu kartu zemlje članice koriste po vlastitoj volji, a pogotovo sada kada za cijepljene vrijede blaža pravila povratka u matične države

Vili Beroš je djelovao tronuto. “U crvenom smo. (…)”, napisao je ministar zdravstva prošlog četvrtka na Twitteru nakon što je Europski centar za prevenciju I kontrolu bolesti (ECDC) objavio novu korona-kartu Europe na kojoj je cijela Hrvatska prešla u crvenu boju.

Bilo je samo pitanje trenutka kada će se to dogoditi. Tjedan dana ranije sjever, obala i Zagreb još su bili u narančastom, ali s obzirom na svakodnevni broj novih slučajeva zaraze, ulazak cijele zemlje u crveno bio je neizbježan.

Naprasni kraj sezone

Svi se još živo sjećaju lanjskog ljeta i žurnog povratka dijela gostiju u matične države. Nismo se crvenijeli na ECDC-ovoj karti, jer ona tada još nije postojala, već su, zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj, pojedine države lani pozvale svoje građane da se vrate kući ili da riskiraju samoizolaciju.

Kada je, dakle, prošlog četvrtka EU centar objavio novu kartu, s cijelom Hrvatskom u crvenom, ponekom se vlasniku apartmana, koji se ovoga ljeta zahvaljujući dolasku gostiju malo financijski oporavio, možda oteo teški uzdah dok je zamišljao još jedan naprasni kraj sezone i kolone uzrujanih turista na graničnim prijelazima.

Ali, napetih turista koji u žurbi pakiraju svoje stvari i hitno se vraćaju kućama nije bilo. Ni utučenih gostiju koji preko volje iznenada moraju prekinuti odmor. “Nije bilo ni otkazivanja rezervacija”, tvrdi u neslužbenom razgovoru iskusni turistički djelatnik, pomalo u čudu što “ispada da cijela zemlja napeto čeka četvrtak u podne”.

Četvrtkom u podne

‘Četvrtak u podne’ slikovita je interpretacija približnog tajminga kada Europski centar objavljuje ažurirane podatke o epidemiološkoj situaciji na području Europske unije te Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Svakog četvrtka ECDC objavljuje novu kartu na kojoj, u skladu s dogovorom na razini Europske unije, različitim bojama, od zelene do tamnocrvene, označava regije ovisno o stupnju rizika. Tamnocrvena je, naravno, najgora.

Kretanje Hrvatske kroz ECDC-ovu kartu ne samo da se pažljivo prati, nego i redovito komentira. Ministrica turizma Nikolina Brnjac prelazak iz zelenog u narančasto sredinom srpnja nazivala je prekretnicom. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nadao se donedavno da ćemo ostati narančasti. Ministar zdravstva o karti učestalo tvita – nekad jer mu “pobuđuje oprezni optimizam”, a nekad jer smo “u crvenom” – a tu i tamo o njoj se oglasi i premijer Andrej Plenković (na primjer 2. rujna o narančastoj boji hrvatske obale i kako su strani turisti prepoznali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju).

Kartu se, dakle, kod nas redovito komentira, čak i s najviših političkih pozicija. Sve je to vjerojatno pridonijelo stvaranju dojma da nam “ta karta kroji sudbinu”, kako njezinu percepciju u javnosti zadnjih tjedana opisuje jedan naš sugovornik. A koliki je njezin stvarni utjecaj?

Promptna reakcija Češke

Karta je osmišljena kao alat koji treba pomoći članicama EU-a da koordinirano donose mjere za putovanja u vrijeme trajanja pandemije. Nakon što je Hrvatska prešla u crveno, Telegram je pitao nekoliko država što se događa s uvjetima ulaska u te zemlje kada se neka regija zacrveni kao prošlog tjedna Hrvatska – aktiviraju li se automatski neke restrikcije koje dosad nisu postojale?

Odgovori koje smo dobili sugeriraju da se neke države više oslanjaju na vlastite procjene i kriterije, nego što se čvrsto drže EU karte. U kojoj se mjeri koristi ECDC-ova karta ovisi o procjeni i odluci pojedinih država. Češka je, na primjer, reagirala promptno.

Čim je Hrvatska prošlog četvrtka prešla u crveno, češko ministarstvo zdravstva je ažuriralo svoje podatke pa od ovog ponedjeljka za putnike koji dolaze iz Hrvatske vrijede stroža pravila. Ipak, ne kao prošloga ljeta jednako rigorozna za sve: turisti koji su cijepljeni ili su preboljeli Covid-19 mogu se vratiti bez ograničenja, tumače mediji. Za ostale obavezan je PCR test, ali i karantena dok ne stignu rezultati. Ni crvena, dakle, nije jednako restriktivna za sve.

Umjesto karte vlastite procjene

Iz Ljubljane su nam, pak, objasnili da se u Sloveniju može bez obavezne karantene ako osoba ispunjava PCT uvjet (da je cijepljenja, preboljela Covid ili ima negativan test) “bez obzira na državu”. Iz Berlina spominju zajedničke analize i odluke triju saveznih ministarstava. A na aktualnom popisu visokorizičnih područja, ažuriranom nakon što smo na europskoj korona-karti prešli u crveno, Hrvatske zasad nema.

U crvenu zonu na karti ECDC-a Hrvatska je, kako smo napomenuli, prešla prošlog tjedna. Velik dio ljeta proveli smo najprije u zelenom, pa u narančastom, dok je, primjerice, gotovo cijela Španjolska, koju se smatra jednom od hrvatskih turističkih konkurenata na Mediteranu, praktički cijelo ljeto provela u crvenom. Ako je europska karta presudna, španjolski turizam morao bi biti na koljenima.

Kako Španjolska – nije propala

Ali izgleda da nije. Situacija u tom sektoru, bitnom na španjolsko gospodarstvo, nije sjajna, no sezona im ipak nije bila katastrofalna kako su na početku ljeta strahovali. Sezonu su velikim dijelom spasili sami Španjolci koji su putovali zemljom čak i više nego u pretpandemijskoj 2019. godini. No, unatoč epidemiološkoj situaciji, u Španjolskoj su ljetovali i drugi Europljani. Glavni je razlog, čini se, činjenica da je ove godine dio ljudi cijepljen ili je prebolio Covid, pa za njih često vrijede blaža pravila za povratak u matične zemlje bez obzira iz koje “boje” dolaze.

Njemačka je u srpnju cijelu Španjolsku proglasila rizičnom zonom, tražeći negativan test za putnike koji pri povratku kući žele izbjeći karantenu, a nisu cijepljeni. Pa ipak je, prema izvješćima, u Španjolskoj boravilo oko 700 tisuća Nijemaca, gotovo 65 posto više nego lani. Njemačka je u međuvremenu uklonila sve španjolske regije s liste visokorizičnih područja.

Presudan utjecaj Berlina

To se dogodilo krajem kolovoza, dok je Španjolska na ECDC-ovoj karti i dalje bila crvena. Reakcije iz turističkog sektora sugeriraju da je odluka iz Berlina imala konkretniji učinak nego europska korona karta: sektor je optimističan da će se broj stranih posjetitelja povećati u narednim mjesecima, pisao je nedavno El Pais, napominjući da je to “djelomično posljedica njemačke odluke” koja je dovela do “vala rezervacija za kraj kolovoza”.

I ovog ‘četvrtka u podne’ Europski centar objavit će ažuriranu korona-kartu Europe. S obzirom na trenutno stanje i brzi rast novootkrivenih slučajeva zaraze, jedino je očekivano da Hrvatska na njoj ostane u crvenom. To, sasvim sigurno, neće pobuditi baš nikakav optimizam. Prvenstveno kod nas samih: svatko bi valjda radije živio u zelenoj zoni. Ali, turisti, pogotovo cijepljeni, za ‘četvrtak u podne’ ipak manje mare.