U Hrvatskoj, zasad, nema engleskog soja korone koji se brzo širi. No pronađena je škotska mutacija
Škotska varijanta isto se brže širi, no nema težih simptoma, poručili su znanstvenici koji su proveli istraživanje
Interdisciplinarni tim znanstvenika i liječnika sekvencirao je šezdesetak uzoraka virusa SARS-CoV-2 prikupljenih u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske, a preliminarni rezultati nisu potvrdili pronalazak brzomutirajućeg soja iz Engleske, priopćeno je u utorak.
Uzorci virusa prikupljeni su u Zagrebu te u Varaždinu i Čakovcu, a izolirani su tijekom početka drugog vala pandemije koronavirusa, u razdoblju od kolovoza do studenoga, a posredstvom HZJZ-a pribavljeni su uzorci sa sjevera Hrvatske prikupljeni početkom prosinca, kada je na tom području uočeno brzo širenje virusa i znatno povećanje broja oboljelih.
Koji je uopće cilj ovog projekta?
Kako se ističe u priopćenju, riječ je o prvim rezultatima istraživanja u sklopu projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19”, koji je s 1,5 milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost (HrZZ) u sklopu natječaja IP-CORONA-2020-04.
Projekt vodi prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a cilj je ustanoviti povezanost genetičke podloge virusa i domaćina s razvojem težih oblika bolesti COVID-19. Zbog velike javnozdravstvene važnosti praćenja virusnih mutacija, resursi projekta mobilizirani su kako bi se u što kraćem vremenu provjerilo postoje li u Hrvatskoj sojevi virusa koji su povezani s bržim širenjem i većom zaraznošću.
Prva faza do kraja 2021. godine
Prva faza projekta trajat će do kraja 2021. godine, a za potrebe njezine realizacije istraživački tim prikupio je već više od 120 uparenih uzoraka virusa i krvi pacijenata, a do sada su završeni rezultati analize virusnih genoma izoliranih iz oko šezdeset pacijenata.
Uzorke su prikupljali dr. sc. Ana Livun iz KB Dubrava te dr. sc. Ivan Christian Kurolt i dr. sc. Lidija Cvetko Krajinović iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Doc. dr. sc. Vjekoslav Tomaić iz Laboratorija za molekularnu virologiju s Instituta Ruđer Bošković (IRB) sintetizirao je komplementarnu virusnu DNA, dr. sc. Robert Belužić iz Laboratorija za naprednu genomiku s IRB-a umnožio je uz pomoć PCR metode cjelokupne genome virusa u formi kraćih preklapajućih fragmenata, a sekvenciranje je radila dr. sc. Marina Korolija iz Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”.
Sklapanje i analizu virusnih genoma te odrađivanje prisutnih mutacija proveli su pod vodstvom prof. Vlahovičeka članovi Grupe za bioinformatiku sa zagrebačkog PMF-a doktorandice Dunja Glavaš i Paula Štancl, te dr. sc. Maja Kuzman, dr. sc. Lucija Markulin i dr. sc. Rosa Karlić.
Pronađene mutacije ‘škotske’ varijanti
”Dobra je vijest da u svih šezdesetak analiziranih uzoraka nismo pronašli niti jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju pronađenom u Engleskoj u studenome 2020. To, naravno, ne znači da ovaj soj nije prisutan u Hrvatskoj, ali je u ovome trenutku vjerojatnost da je dominantan razmjerno mala”, rekao je tim povodom Vlahoviček.
No, u oko 30 posto uzoraka, dodao je, pronađene su mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tijekom kolovoza i za koju je također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije. Ta je mutacija uočena u deset posto uzoraka s početka drugog vala i u 30 posto uzoraka iz studenog i prosinca. “Zastupljenija je u pacijentima sa sjevera naspram zagrebačkih. Za ovu mutaciju nisu utvrđene poveznice s razvojem težih simptoma, već isključivo bržem širenju virusne infekcije”, napominje Vlahoviček.
Brz odgovor za najzahtjevnije zadatke
Vlahoviček ističe da je ovaj projekt primjer kako je grupa izuzetno motiviranih znanstvenika i liječnika u stanju vrlo brzo odgovoriti na najzahtjevnije zadatke.
“Mnogi suradnici proveli su božićne i novogodišnje praznike u laboratorijima pripremajući uzorke i sekvencirajući virusne sojeve. Ovi rezultati su preliminarni, i nastavit ćemo s njihovom analizom, a usporedno prikupljamo i nove uzorke kroz koje ćemo osim primarnog cilja projekta, pratiti i dinamiku mutacija virusa na području Hrvatske”, zaključuje prof. Vlahoviček.