Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U jednom od sramotnijih poteza u mandatu, nitko iz Vlade nije došao Goldsteinu na pogreb

Delegaciju nisu poslali ni Sabor, ni Vlada ni Crkva

ZADNJA IZMJENA: ruj 15, 2017
Foto: PIXSELL

Istaknuti publicist, nakladnik i intelektualac Slavko Goldstein pokopan je u petak na zagrebačkom Mirogoju, gdje ga je, uz članove obitelji, ispratilo stotinjak građana, osoba iz javnog i političkog života, te predstavnika židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Hrvatskoj.

Slavko Goldstein (1928.-2017.) preminuo je u srijedu u Zagrebu u 90. godini, a pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju uz židovski vjerski obred koji je predvodio rabin Kotel Da-Don.

Iluzija o Goldsteinovoj moći i utjecaju

Posljednji pozdrav Goldsteinu uputio je novinar i književnik Miljenko Jergović istaknuvši njegov partizanski put, te kasniji angažman u izdavaštvu, novinarstvu i politici. “Na prvom mjestu bio je partizan jer je ta činjenica odredila njegov životni put i spasila ga od holokausta u Hrvatskoj”, istaknuo je Jergović. Osnivača i dugogodišnjeg direktora Sveučilišne naklade Liber nazvao je i jednim od “najhrabrijih izdavača u poslijeratnoj Hrvatskoj”.

U kratkom govoru osvrnuo se i na politički angažman Slavka Goldsteina, jednog od osnivača Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), ustvrdivši da mu je bavljenje politikom stvorilo neprijatelje “hipnotizirane iluzijom o njegovoj moći i utjecaju”. No riječ je, kaže Jergović, o fatamorgani jer je Goldstein nastupao sam i nije ga bilo strah da bude sam nasuprot tolikih njih.

Na Mirogoju se okupilo mnoštvo javnih osoba, većinom lijeve političke provenijencije, među kojima su bili članovi SDP-a, HSLS-a, bivši članovi HNS-a, predstavnici Pravoslavne crkve, antifašističkih udruga… Od Goldsteina su se, uz ostale, došli oprostiti Stipe Mesić, Zoran Milanović, Vesna Pusić, Dražen Budiša, Dorica Nikolić, Darinko Kosor, Anka Mrak Taritaš, Milorad Pupovac, Davor Bernardić, Predrag Matić, akademik Zvonko Kusić, izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman.

Nije došao nitko iz Vlade, Sabora i Katoličke crkve

Na Goldsteinov posljednji ispraćaj nisu došli predstavnici Vlade, Sabora ni Katoličke crkve, premda je, kako smo kontekstualizirali u nadavnom nekrologu, gospodin Goldstein stvarao slobodnu Hrvatsku.

U drugoj polovici osamdesetih, Goldstein je prilično uspješno radio na uspostavljanju višestranačkog sustava. Naime, baš je on bio okupio skupinu intelektualaca, studenata, poduzetnika i političkih disidenata, koji su u veljači 1989. godine u ondašnjem Klubu sveučilišnih nastavnika u današnjoj Hebrangovoj ulici, utemeljili Hrvatski socijalno liberalni savez.

Odmah do Slavka Goldsteina na osnivačkom je sastanku sjedio pjesnik i politički robijaš Vlado Gotovac, u ono doba još uvijek čovjek fizički zabranjen u hrvatskoj i jugoslavenskoj javnosti. Osnivanje HSLS-a (koji se morao zvati savez, jer u ono vrijeme nije bilo zakonskih uvjeta da se zove stranka) bio je vrhunac Goldsteinovih zaplotnjačkih akcija protiv komunističkog režima.

Naime, mjesecima prije utemeljenja HSLS-a, Slavko Goldstein pregovarao je s nizom drugih hrvatskih disidenata o osnivanju prve nacionalne nekomunističke stranke (ljudi poput Žarka Puhovskog ili Branka Horvata istodobno su stvarali projugoslavensku organizaciju UJDI).

Tuđman ga je želio u Inicijativnom odboru HDZ-a

Među ostalim, važno je naglasiti kako je dr. Franjo Tuđman želio da se Goldstein pridruži Inicijativnom odboru Hrvatske demokratske zajednice, što je Goldstein, razumljivo, vrlo brzo otklonio. Ivan Zvonimir Čičak također je tražio Goldsteinovu potporu pri osnivanju svoje političke organizacije. Zanimljivo je, naposljetku, dodati da je u svojim prvim dokumentima o novoj stranci, koja je kasnije postala HSLS, Goldstein zapravo pisao o Socijaldemokratskom savezu Hrvatske.

U svakom slučaju, poslije osnivanja HSLS-a, Slavko Goldstein i formalno je postao jedan od onih ljudi koji su izravno, svojim mozgom i svojom hrabrošću, stvorili demokraciju u Hrvatskoj. Samo četiri godine kasnije, Goldstein je kroz časopis Erasmus pokrenuo snažan opozicijski pokret protiv Franje Tuđmana, što je samo dodatno govorilo o njegovu patriotizmu: za svoju se zemlju zalažeš tako da braniš određene ideale i vrijednosti na kojima bi ona trebala počivati, i to osobito u vremenima kad to nije jednostavno, ni ugodno.

Više s weba