Čvrsti politički stisak nad medijima. Pritisak na neovisne institucije. Utjecaj na pravosuđe. Korupcija.
Tolerirali ga godinama
Kao, na primjer, Europska pučka stranka. Veteran europskih pučana Jean-Claude Juncker u šali je nazivao Orbana diktatorom, a bivši predsjednik EPP-a Joseph Daul smatrao ga je enfant terrible njihove političke obitelji. Ali Orban je donosio glasove, bitne glasove.
Pučani su godinama tolerirali njegove kontroverzne poteze. Sve dok nije pretjerao. Čak i tada nisu ga uspjeli izbaciti; otišao je sam.
Računao na Varšavu
Ili, recimo, Poljska. Kada je ostao bez političkog zaleđa u jednoj od najmoćnijih stranačkih grupacija unutar Europske unije, mogao je uvijek računati na saveznike unutar Višegradske skupine.
Poput Varšave: suočena sa sličnim kritikama Bruxellesa kao Mađarska, poljska konzervativna vlada nikada ne bi pristala da Orbanova vlada bude sankcionirana, sve dok se ta odluka na razini EU-a mora donijeti jednoglasno. Orban je uvijek mogao računati na poljski veto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nikad kontra Orbana
Ili, primjerice, HDZ. Mađarski premijer nerijetko provocira susjedne države raznim oblicima karata tzv. velike Mađarske. Jednom je to golema karta na zidu službenih prostorija. Drugi put globus s neprimjerenim zemljovidom. Treći put navijački šal. HDZ-ova Vlada često je na te provokacije reagirala mlako. Premijer naprosto nema vremena baviti se tuđim šalovima.
To je bilo još izraženije u Europskom parlamentu gdje su, iz jednog u drugo glasanje o rezolucijama i izvješćima kritičnima prema Mađarskoj, HDZ-ovi zastupnici – uz različita objašnjenja, uglavnom proceduralne naravi – bili ili protiv ili suzdržani. Kada je parlament prije dva mjeseca donio rezoluciju u kojoj kaže da Mađarska više nije prava demokracija, HDZ-ovi zastupnici nisu uopće glasali.
Sve veća izolacija
Ali Viktor Orban, koji je godinama vješto manevrirao političkim vodama Europske unije, djeluje sve izoliranije. Stav Budimpešte prema ratu u Ukrajini, protivljenje sankcijama protiv Rusije, prozivanje Bruxellesa zbog ekonomskih reperkusija sukoba koji je pokrenuo Vladimir Putin, veto na neke ključne europske odluke… Zahladili su čak i odnosi Budimpešte i Varšave, tradicionalnih saveznika u borbama s Bruxellesom oko vladavine prava.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čelnici Poljske i Češke ovog su tjedna kritizirali Orbana, spočitavajući Budimpešti, među ostalim, to što još nije ratificirala ulazak Švedske i Finske u NATO. Unutar Višegradske skupine, koju čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, vidljive su podjele. Zbog rata u Ukrajini i to je političko savezništvo na kušnji, primijetio je Reuters.
I HDZ se okreće?
U Europskom parlamentu se, pak, ovog četvrtka glasalo o još jednoj kritički intoniranoj rezoluciji o Mađarskoj. Zastupnici su, ukratko, pozvali Europsku komisiju i Vijeće da ne popuste pod pritiscima i da Mađarskoj zamrznu dio EU sredstava sve dok ne provede dogovorene reforme u području vladavine prava. Rezoluciju je, javila je Hina, podržala većina zastupnika iz Hrvatske – uključujući i HDZ-ove.
Rezolucije Europskog parlamenta su neobvezujući dokumenti, iskazi političke volje koji nemaju direktne i konkretne posljedice. Ali u ovom slučaju politička volja mogla bi biti presudna: očekuje se da će Europska komisija već sljedećeg tjedna formalno preporučiti zamrzavanje više milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku, nakon što su u Bruxellesu procijenili da Orbanova vlada nije ispunila ono što je bilo dogovoreno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nema tko priskočiti
To je novac na koji vlasti u Budimpešti računaju, jer ekonomska situacija, kao ni u ostatku Europe, nije obećavajuća. Inflacija je najviša u zadnjih 25 godina, životni standard u padu, državni proračun pod pritiskom… No, finalnu riječ o (ne)isplati europskog novca nema Komisija, nego države članice koje do sredine prosinca moraju odlučiti hoće li potvrditi prijedlog Komisije.
Za to nije potrebna jednoglasna odluka, već kvalificirana većina u Vijeću. Nijedna članica, dakle, nema mogućnost veta. Orbanu stoga nije dovoljno da mu u pomoć priskoči jedna država, jedna vlada. Na primjer, poljska – ako odnosi nisu do te mjere narušeni. Ili nova talijanska, pod vodstvom tvrde desnice.
Što će s Orbanom?
Ovo je ipak drugačiji, za Orbana potencijalno neugodniji scenarij, nego što je bio slučaj s člankom 7., odredbom iz temeljnih ugovora EU-a čije aktiviranje može dovesti i do suspenzije prava glasa pojedine zemlje članice. No, zbog jednoglasnog odlučivanja, famozni članak u praksi se pokazao neprimjenjivim.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Andrej Plenković ne stigne se naprosto baviti tuđim šalovima. Ali ne bude li nekog iznenađujućeg preokreta u 5 do 12, hrvatski premijer morat će vrlo brzo odlučiti što s Orbanom. Ako je suditi po glasovima u Europskom parlamentu, mađarski premijer bi u Vijeću doista mogao ostati u uvjerljivoj manjini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U kakvom je stanju Orban? U takvom da ga ni HDZ više ne želi spašavati
HDZ-ovi zastupnici glasali su za rezoluciju Europskog parlamenta kritički intoniranu prema Mađarskoj
Hrvatski premijer nije naprosto imao vremena baviti se Orbanovim provokativnim šalom s kartom tzv. velike Mađarske. Ali morat će naći vremena da odluči što s njim kada na stol dođe odluka o zamrzavanju milijardi iz EU fondova na koje Orban računa
Čvrsti politički stisak nad medijima. Pritisak na neovisne institucije. Utjecaj na pravosuđe. Korupcija.
Viktor Orban, tvrde kritičari, uporno demontira demokraciju u Mađarskoj, potkopavajući demokratske norme radi izgradnje tzv. neliberalne demokracije. Ali se sve ove godine izvlačio bez težih udaraca. Lojalno biračko tijelo osigurava(lo) mu je uvjerljive izborne pobjede u Mađarskoj. Odani saveznici unutar EU-a mogli su ga zaštititi od neželjenih političkih posljedica u Bruxellesu.
Tolerirali ga godinama
Kao, na primjer, Europska pučka stranka. Veteran europskih pučana Jean-Claude Juncker u šali je nazivao Orbana diktatorom, a bivši predsjednik EPP-a Joseph Daul smatrao ga je enfant terrible njihove političke obitelji. Ali Orban je donosio glasove, bitne glasove.
Pučani su godinama tolerirali njegove kontroverzne poteze. Sve dok nije pretjerao. Čak i tada nisu ga uspjeli izbaciti; otišao je sam.
Računao na Varšavu
Ili, recimo, Poljska. Kada je ostao bez političkog zaleđa u jednoj od najmoćnijih stranačkih grupacija unutar Europske unije, mogao je uvijek računati na saveznike unutar Višegradske skupine.
Poput Varšave: suočena sa sličnim kritikama Bruxellesa kao Mađarska, poljska konzervativna vlada nikada ne bi pristala da Orbanova vlada bude sankcionirana, sve dok se ta odluka na razini EU-a mora donijeti jednoglasno. Orban je uvijek mogao računati na poljski veto.
Nikad kontra Orbana
Ili, primjerice, HDZ. Mađarski premijer nerijetko provocira susjedne države raznim oblicima karata tzv. velike Mađarske. Jednom je to golema karta na zidu službenih prostorija. Drugi put globus s neprimjerenim zemljovidom. Treći put navijački šal. HDZ-ova Vlada često je na te provokacije reagirala mlako. Premijer naprosto nema vremena baviti se tuđim šalovima.
To je bilo još izraženije u Europskom parlamentu gdje su, iz jednog u drugo glasanje o rezolucijama i izvješćima kritičnima prema Mađarskoj, HDZ-ovi zastupnici – uz različita objašnjenja, uglavnom proceduralne naravi – bili ili protiv ili suzdržani. Kada je parlament prije dva mjeseca donio rezoluciju u kojoj kaže da Mađarska više nije prava demokracija, HDZ-ovi zastupnici nisu uopće glasali.
Sve veća izolacija
Ali Viktor Orban, koji je godinama vješto manevrirao političkim vodama Europske unije, djeluje sve izoliranije. Stav Budimpešte prema ratu u Ukrajini, protivljenje sankcijama protiv Rusije, prozivanje Bruxellesa zbog ekonomskih reperkusija sukoba koji je pokrenuo Vladimir Putin, veto na neke ključne europske odluke… Zahladili su čak i odnosi Budimpešte i Varšave, tradicionalnih saveznika u borbama s Bruxellesom oko vladavine prava.
Čelnici Poljske i Češke ovog su tjedna kritizirali Orbana, spočitavajući Budimpešti, među ostalim, to što još nije ratificirala ulazak Švedske i Finske u NATO. Unutar Višegradske skupine, koju čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, vidljive su podjele. Zbog rata u Ukrajini i to je političko savezništvo na kušnji, primijetio je Reuters.
I HDZ se okreće?
U Europskom parlamentu se, pak, ovog četvrtka glasalo o još jednoj kritički intoniranoj rezoluciji o Mađarskoj. Zastupnici su, ukratko, pozvali Europsku komisiju i Vijeće da ne popuste pod pritiscima i da Mađarskoj zamrznu dio EU sredstava sve dok ne provede dogovorene reforme u području vladavine prava. Rezoluciju je, javila je Hina, podržala većina zastupnika iz Hrvatske – uključujući i HDZ-ove.
Rezolucije Europskog parlamenta su neobvezujući dokumenti, iskazi političke volje koji nemaju direktne i konkretne posljedice. Ali u ovom slučaju politička volja mogla bi biti presudna: očekuje se da će Europska komisija već sljedećeg tjedna formalno preporučiti zamrzavanje više milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku, nakon što su u Bruxellesu procijenili da Orbanova vlada nije ispunila ono što je bilo dogovoreno.
Nema tko priskočiti
To je novac na koji vlasti u Budimpešti računaju, jer ekonomska situacija, kao ni u ostatku Europe, nije obećavajuća. Inflacija je najviša u zadnjih 25 godina, životni standard u padu, državni proračun pod pritiskom… No, finalnu riječ o (ne)isplati europskog novca nema Komisija, nego države članice koje do sredine prosinca moraju odlučiti hoće li potvrditi prijedlog Komisije.
Za to nije potrebna jednoglasna odluka, već kvalificirana većina u Vijeću. Nijedna članica, dakle, nema mogućnost veta. Orbanu stoga nije dovoljno da mu u pomoć priskoči jedna država, jedna vlada. Na primjer, poljska – ako odnosi nisu do te mjere narušeni. Ili nova talijanska, pod vodstvom tvrde desnice.
Što će s Orbanom?
Ovo je ipak drugačiji, za Orbana potencijalno neugodniji scenarij, nego što je bio slučaj s člankom 7., odredbom iz temeljnih ugovora EU-a čije aktiviranje može dovesti i do suspenzije prava glasa pojedine zemlje članice. No, zbog jednoglasnog odlučivanja, famozni članak u praksi se pokazao neprimjenjivim.
Andrej Plenković ne stigne se naprosto baviti tuđim šalovima. Ali ne bude li nekog iznenađujućeg preokreta u 5 do 12, hrvatski premijer morat će vrlo brzo odlučiti što s Orbanom. Ako je suditi po glasovima u Europskom parlamentu, mađarski premijer bi u Vijeću doista mogao ostati u uvjerljivoj manjini.