U Kini, nakon tragičnog požara, prosvjedi zbog rigoroznih korona mjera

Građani vjeruju da su mnogi poginuli u požaru zgrade u pokrajini Xinjiang zbog rigoroznih korona mjera

FOTO: Twitter

Snimke na društvenim mrežama pokazuju nove, inače vrlo rijetke prosvjede u Kini, do kojih je sinoć došlo u zapadnoj kineskoj pokrajini Xinjiang. Prosvjedi dolaze nakon požara koji je izbio u četvrtak, u stambenoj zgradi u kojoj je poginulo deset osoba. Vatra je krenula na 15. katu nešto prije 20 sati, a zatim se proširila na dva kata iznad. Ugašena je tri sata kasnije.

Prosvjednici su sinoć snimljeni kako se sukobljavaju s dužnosnicima, ruše barijere i viču da se ukine lockdown koji je ponovno uveden zbog koronavirusa, a koji je u Kini rigorozan. Peking, naime, i dalje provodi politiku nulte stope koronavirusa unatoč sve većem bijesu javnosti.

Stanovnici mjesta Urumqi u regiji Xinjiang, u kojemu je došlo do požara, juti su jer smatraju da su ljudi djelomično stradali zbog lockdown mjera. No, dužnosnici poriču te tvrdnje. Online objave sugeriraju da su covid mjere odmogle vatrogascima u spašavanju ljudi. Gradski dužnosnici za to krive parkirana vozila koja su, kažu, smetala vatrogascima na putu do zgrade.

Prosvjednici vikali, probijali barijere

Gad Urumqi pod lockdownom je od početka kolovoza. BBC-ju je jedan od građana rekao kako ljudi iz zgrade zahvaćene požarom nisu mogli pobjeći upravo zbog covid mjera. Snimke sinoćnjih prosvjeda pokazuju stanovnike koji se okupljaju na ulicama, a mnogi od njih nose maske.

Vikali su, dizali ruke u zrak i pozivali na kraj karantene. Snimke pokazuju ljude na trgu kako pjevaju kinesku nacionalnu himnu čiji je tekst “Ustanite, oni koji odbijaju biti robovi!” Reuters je potvrdio da je do prosvjeda došlo u Urumqiju.

Jedan od prosvjednika viče u megafon na jednoj od snimaka, a na drugoj masa probija barijere koje su postavili gradski dužnosnici. BBC je promatrao prijenos prosvjeda uživo i njihovi novinari su vidjeli prosvjednike kako se skupljaju na stepenicama zgrade gradske vlade.

Vlasti jutros održale konferenciju

Dužnosnici Urumqija iznenada su održali konferenciju za novinare u subotu rano ujutro, zanijekavši da su mjere zbog covida otežale bijeg i spašavanje i rekli da će se incident dodatno istražiti. Dali Yang, politolog sa Sveučilišta u Chicagu, rekao je da će njihov stav “okrivi žrtvu” još više razljutiti ljude i da će se “povjerenje javnosti samo srozati”.

Korisnici kineske platforme Weibo incident su opisali kao tragediju koja je proizašla iz inzistiranja Kine na politici nulte stope zaraze covidom te da se to može drugima dogoditi. “Ne postoji li nešto o čemu možemo razmisliti kako bismo napravili neke promjene”, stoji u eseju koji je u petak postao viralan na WeChatu, dovodeći u pitanje službenu priču o požaru u stanu u Urumqiju.

Lokalni mediji javljaju da je požar izazvan kvarom na električnim instalacijama. Priopćili su da su stanari zgrade uspjeli sići u prizemlje, ali snimke napora ekipe hitne pomoći su mnoge korisnike interneta navele da pretpostave da stanari nisu mogli pobjeći na vrijeme jer je zgrada bila djelomično zaključana.

Raniji prosvjedi zbog korona mjera

Prosvjedi su rijetki u Kini ali je bijes ljudi zbog politike nulte stope covida sve veći. Kina je zadnja od velikih svjetskih ekonomija koja vodi ovakvu politiku, a to je uvelike i zbog relativno male stope cijepljenih i pokušaja da se zaštite stariji stanovnici. Iako su prosvjedi rijetki nedavno su zabilježeni i u gradovima Zhengzhou i Guangzhou. Bili su nasilni, više nego ovi sinoć.

Unatoč svim naporima da se isprati politika nulte stope covida, Kina je ovog tjedna imala najviše slučajeva od početka pandemije. Šangaj, najmnogoljudniji kineski grad i financijsko središte, u subotu je postrožio zahtjeve testiranja za ulazak u ustanove poput muzeja i knjižnica, zahtijevajući da ljudi pokažu negativan test na covid u roku od 48 sati, što je pad u odnosu na 72 sata ranije.

U Xinjiangu živi 10 milijuna Ujgura. Skupine za ljudska prava i zapadne vlade dugo su optuživale Peking za zlostavljanje većinom muslimanske etničke manjine, uključujući prisilni rad u logorima za interniranje. Kina oštro odbacuje takve tvrdnje.