Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U Londonu su se okupili čelnici NATO-a, slave 70. obljetnicu; što se očekuje i zašto atmosfera baš i nije slavljenička?

Atmosferu je podgrijao francuski predsjednik svojom tvrdnjom o moždanoj smrti NATO-a

ZADNJA IZMJENA: pro 3, 2019
Foto: AFP

Čelnici 29 zemalja članica NATO-a, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, danas i sutra okupljaju se na sastanku u Londonu gdje će obilježiti 70. obljetnicu osnivanja tog vojno-političkog saveza. Nakon što u utorak odrade kraljevski prijem u Buckinghamskoj palači, a potom i susret s domaćinom skupa, britanskim premijerom Borisom Johnsonom, u srijedu će se baviti manje ceremonijalnim temama – jednom strateškom: kakva je budućnost NATO-a; i jednom nešto praktičnijom: kako raspodijeliti obrambene troškove unutar saveza. Uoči 70. rođendana, čini se, međutim, da raspoloženje baš i nije slavljeničko.

Zašto se raspravlja o budućnosti NATO-a

Atmosferu uoči jubilarne, 70. obljetnice saveza ovoga puta nije podgrijao (samo) predsjednik SAD-a Donald Trump, nego i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Macron je početkom studenog dao eksplozivni intervju za britanski „Economist” u kojem je NATO proglasio klinički mrtvim. „Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a”, izjavio je tada Macron, izazvavši nevjericu saveznika.

Iako je od njegovih komentara prošlo gotovo mjesec dana, reakcije i dalje traju. Njemačka kancelarka Angela Merkel je prošle srijede, pišu njemački mediji, u Bundestagu održala strastven govor u obranu saveza: „Više nego tijekom Hladnog rata, očuvanje NATO-a je danas u našem interesu – ili barem jednako bitno kao za vrijeme Hladnog rata”, citiraju mediji njemačku kancelarku. Njezine riječi protumačene su kao manje-više još jedna otvorena kritika Macronovih komentara.

Neizbježno je da će čelnici država članica NATO-a na sutrašnjem sastanku, koji bi trebao trajati tri sata, raspravljati i o tome je li savez doista u stanju „moždane smrti”, odnosno jesu li Macronovi komentari bili samo poziv na buđenje – pokušaj da se otvori rasprava i o tome da Europa treba preuzeti veću odgovornost za svoju obranu – i kakva je uopće budućnost saveza, osnovanog 1949. godine.

Što očekivati od Donalda Trumpa

Uloga onoga koji svojim komentarima šokira saveznike dosad je uglavnom pripadala američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Trump je u više navrata davao kontroverzne izjave o NATO-u, od toga da je taj vojno-politički savez postao suvišan i nepotreban, preko toga da se, uobičajeno putem Twittera, razračunavao s Njemačkom zbog navodnih ogromnih dugovanja (jer njemačka izdvajanja za obranu nisu na dva posto BDP-a, što je proklamirani cilj saveza) pa do toga da je, prema pisanju portala Politico, prijetio saveznicima da će se povući iz NATO-a ako ne povećavaju izdvajanja za vojsku.

Trump ni ovoga puta nije omanuo, ali prva meta njegovih komentara danas nije bio NATO, nego francuski predsjednik Macron. Njegove je izjave o NATO-u Trump ocijenio uvredljivim i zločestim. „To je vrlo, vrlo zločesta izjava”, kazao je, kako izvještava BBC, Trump. „Ne može se samo tako davati takve izjave o NATO-u. To je vrlo omalovažavajuće”, nastavio je američki predsjednik, koji se, ponovimo, u prošlosti nije libio sličnih komentara na račun savez(nik)a.

Obračun s Macronom, međutim, treba gledati i u širem kontekstu. Trump je izrazito nezadovoljan francuskom politikom oporezivanja velikih tehnoloških kompanija, koje su uglavnom američke. Digitalni porez američka administracija smatra diskriminatornim. Baš su ovaj tjedan najavili da razmatraju povećanje carina na uvoz 2,4 milijarde dolara vrijedne robe iz Francuske, uključujući poznate francuske sireve i šampanjac.

Što s troškovima za obranu

Troškovi za obranu – koliko koja država članica izdvaja u proračunu – već su dulje vrijeme predmet žestokih rasprava koje je, također, potaknuo američki predsjednik. Proklamirani cilj je da se za obrambene troškove izdvaja dva posto BDP-a, mada još uvijek velika većina članica ne ispunjava taj cilj. Među njima je i Hrvatska.

Krajem listopada, ministar obrane Damir Krstičević je, nakon sastanka ministara članica NATO-a u Bruxellesu, objavio da NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u opremanje i modernizaciju vojske i da na sastanak čelnika u Londonu treba doći s konkretnim planom kako ostvariti izdvajanja od dva posto BDP-a.

Prema medijskim izvješćima, uoči summita Krstičevićevo ministarstvo poslalo je glavnom tajniku saveza okvirni plan koji predviđa da Hrvatska do 2024. godine postupno povećava izdvajanja za obranu kako bi za pet godina dosegnula spomenutih dva posto. Večernji list je izvijestio da se procjenjuje da će se te, 2024. godine na obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje. Petina tog proračuna trebala bi biti usmjerena na opremanje i modernizaciju.

Tko predstavlja Hrvatsku

U mandatu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović bilo je uobičajeno da upravo ona sudjeluje na sastancima na vrhu NATO-a, dok su premijeru Andreju Plenkoviću pripali summiti Europske unije. No, ovoga puta došlo je do promjene.

Iako je prije nekog vremena izgledalo da predsjednica ima namjeru otputovati u Londonu, u međuvremenu se očito predomislila, a razloge za to treba tražiti prije svega u izbornoj kampanji koja uskoro i službeno počinje. Zato na londonskom summitu sudjeluje premijer Plenković. Prema najavi iz Vlade, s njim su ministri Krstičević i Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
201 članak Više o autoru
Više s weba