U medijima se pojavio plan EU za Zapadni Balkan; do 2025. planiraju proširenje, ali kaos ovdje bi ih mogao usporiti
Najizgledniji kandidati za proširenje su Srbija i Crna Gora
Europska unija se priprema za novo proširenje koje bi se trebao dogoditi 2025, doznaje EUobserver. No, sporovi na Balkanu mogli bi znatno usporiti planirani razvoj događaja.
U novom strateškom dokumentu koji bi trebao biti usvojen 14. veljače, između ostaloga, piše kako “partneri na Zapadnom Balkanu sada imaju povijesnu šansu. Ovo je prvi put da su njihova nastojanja za ulazak u EU dobila neki vremenski okvir.”
Značajan pomak obzirom na Junckerove najave
Uz jaku političku volju, ostvarivanje stvarnih reformi i pronalaženje trajnih rješenja za sporove sa susjedima, Crna Gora i Srbija bile bi spremne za članstvo u Europskoj uniji do 2025. godine, stoji u nacrtu dokumenta do kojeg su došli novinari portala EUobserver.
U kontekstu onih zemalja koje bi u sljedećih sedam godina trebale znatno napredovati u svom europskom putu, u dokumentu se spominju i Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo. Ovaj dokument je znatan pomak obzirom na riječi šefa Europske komisije Jean-Claudea Junckera s početka njegova mandata 2014. Tada je rekao kako u doglednoj budućnosti neće biti proširenja na Balkan.
Lokalni sporovi bi mogli sve usporiti
Srbija i Crna Gora su već otvorile pristupne pregovore, dok se Albanija i Makedonija nadaju da će to ostvariti tijekom ove godine, ukoliko Makedonija riješi svoj spor oko imena s Grčkom. BiH se također nada statusu “kandidatkinje” za ulazak u Europsku uniju, dok je Kosovo najdalje. Oni tek moraju poslati formalni zahtjev kako bi postali kandidata.
Međutim, u dokumentu se upozorava kako bi lokalni sporovi mogli prolongirati rok koji se spominje za proširenje Unije. “EU ne može i neće poticati bilateralne sporove, zbog čega svi partneri s područja Zapadnog Balkana moraju pod hitno riješiti takve sporove”, stoji u nacrtu dokumenta.
Arbitražne odluke bi trebale biti obvezujuće
Predlaže se i da izvanredne granične sporove rješavaju arbitražni sudovi, primjerice onaj u Haagu, kao i da svaka odluka mora biti “obvezujuća, konačna i u potpunosti ispoštovana”. Kao najoštriji spor spominje se nepriznavanje neovisnosti Kosova od strane Srbije.
Piše kako je “sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova u obliku pravno obvezujućeg sporazuma” krucijalna stvar za perspektive dviju država unutar Europske unije. Međutim, Kosovo nema problema samo sa srpskim priznanjem. Još pet država članica EU ne priznaje njihovu neovisnost.
Spor između Makedonije i Grčke pred rješenjem?
Još jedan golemi problem, spor oko imena Makedonije koji ta država vodi s Grčkom, mogao bi se riješiti u narednih nekoliko mjeseci. Grčka je gotovo deset godina blokirala pristupne pregovore Makedonije s Europskom unijom i NATO-om tvrdeći kako ime Makedonije podrazumijeva i teritorijalni zahtjev za graničnom grčkom regijom koja se isto tako zove.
Ipak, po tom su pitanju u posljednje vrijeme postignuti pomaci. Politički vrh obiju zemalja potvrdio je kako su bliže rješenju. Makedonski premijer Zoran Zaev potvrdio je to nakon razgovora s grčkim kolegom Alexisom Ciprasom u ponedjeljak. “Vjerujem da postoji mogućnost da do kraja sredine 2018. pronađemo rješenje”.
Spominju se i granični problemi Hrvatske
Tu je i novi problemi oko granice dviju članice EU, Hrvatske i Slovenije, koje se ne mogu složiti oko svoje morske granice, a Hrvatska ima i neriješene granične odnose s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. Sve bi to moglo usporiti val širenja EU, stoji u dokumentu.
Europska unija suočava se i s problemima ruskih uplitanja u regiju te oštrom propagandom protiv Euorpske unije. Tako se sumnja da su prošle godine ruski špijuni pokušali provesti državni udar u Crnoj Gori kako bi spriječili njen ulazak u NATO. Ovakve se stvari mogu i ponoviti, barem prema mišljenju albanskog minsitra vanjskih poslova Ditmira Bushatija. Nedavno je za EUobserver kazao kako očekuje slične ‘prljave trikove’ u Makedoniji ove godine. “To je mogući scenarij”, kazao je Albanac.