U Mjanmaru su uhićeni Reutersovi novinari; izvještavali su o etničkom čišćenju

Na zapadu zemlje vojska je optužena za etničko čišćenje muslimanske manjine

Reuters journalist Kyaw Soe Oo (C) talks to the media as he leaves after a court appearance in Yangon on January 10, 2018.
Myanmar police formally filed charges on January 10 against two Reuters reporters accused of breaching the Official Secrets Act, a judge said, an offence that carries up to 14 years in prison. / AFP PHOTO / YE AUNG THU
FOTO: AFP

Državno odvjetništvo Mjanmara optužilo je u srijedu dvojicu Reutersovih novinara za odavanje državne tajne za što im prijeti kazna od 14 godina zatvora jer su izvještavali o krizi na zapadu zemlje gdje je vojska optužena za etničko čišćenje muslimanske manjine. Wa Lone (31) i Kyaw Soe Oo (27), privedeni su 12. prosinca pošto su ih policajci pozvali na večeru, a zatim ih uhitili.

Podizanje tako sročene optužnice raspršilo je nade međunarodne zajednice u brzo oslobađanje dvojice novinara koji su izvještavali za Reuters o krizi u zapadnoj državi Rahin u kojoj je, prema podacima Ujedinjenih naroda, 655.000 pripadnika muslimanske manjine Rohingya izbjeglo zbog terora.

UN, Sjedinjene Države i Europska unija u nekoliko su navrata zatražili bezuvjetno puštanje uhićenih novinara te su izrazili zabrinutost za slobodu medija unatoč tomu što je u Mjanmaru vojnu huntu zamijenila civilna vlada koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi.

‘Pokušali smo otkriti istinu’

Policija je optužila novinare za posjedovanje dokumenata o operacijama koje provode sigurnosne snage u Rahinu. “Uhitili su nas i poduzeli akciju protiv nas jer smo pokušali otkriti istinu”, rekao je novinarima Wa Lone dok su ga izvodili iz dvorane nakon polusatnog ročišta.

Odvjetnik Khin Maung Saw, koji zastupa dvojicu novinara, rekao je da su optuženi prema zakonu iz britanskog kolonijalnog razdoblja (Official Secrets Act). Taj zakon iz 1923., u doba kada je Mjanmar, nekada zvan Burma bio u sastavu Britanske Indije, brani pristup tajnim mjestima, snimanje ili služenje tajnim dokumentima “koji bi mogli izravno ili neizravno, koristiti neprijatelju”.

Prosvjedi novinara

Ministarstvo za informiranje objavilo je da su novinari “nezakonito prikupljali informacije s nakanom da je podijele stranim medijima”. Novo ročište zakazano je za 23. siječnja. Pred sudnicom su bili promatrači UN-a i nekoliko stranih veleposlanstava, među njima Nizozemske, Australije i Velike Britanije, a mnogi okupljeni novinari bili su odjeveni u crno u znak prosvjeda.

“Nadamo se da će ovi novinari dobiti pravedno i brzo suđenje prema međunarodnoj praksi”, rekao je prvi tajnik misije Europske unije Andreas Magnusson. Bivši američki predsjednik Bill Clinton također je zatražio hitno oslobađanje uhićenih Reutersovih novinara.

“Sloboda medija ključna je za slobodno društvo – zatvaranje novinara je neprihvatljivo. Dvojica Reutersovih novinara, koji su zatočeni u Mjanmaru, trebaju biti odmah oslobođeni”, objavio je Clinton na Twitteru u noći na utorak.

Vlada tvrdi da nema pritiska

Clinton je bio američki predsjednik 90-ih kada su Sjedinjene Države pozivale vojnu huntu da pusti iz kućnog pritvora tadašnju disidenticu Aung San Suu Kyi. Nakon demokratizacije zemlje pod pritiskom međunarodne zajednice Suu Kyi je pobijedila na izborima 2015., te formirala vladu 2016. Javno nije komentirala uhićenje dvojice Reutersovih novinara.

Vlada niječe da je njihovo uhićenje pritisak na slobodu medija, a glasnogovornik Suu Kyi kazao je da će biti suđeni prema zakonu. Mjanmar je 2012. ukinuo medijsku cenzuru, no novinari ocjenjuju da je autocenzura još vrlo snažna kad se radi o vojsci ili vjeri. Mjanmar je većinska budistička zemlja u kojoj muslimanska manjina Rohingya nema građanska prava. Zbog sukoba u državi Rahin izbjeglo je od jeseni 650.000 Rohingya, a UN je tu operaciju vojske opisao kao “etničko čišćenje”.