U Njemačkoj se premijer znoji dok ga ispituje istražno povjerenstvo. Plenković zastupnike koji ga žele saslušati šalje doktoru
Da stvar bude gora, Scholza je saslušavao pokrajinski parlament. Plenković pregled preporučuje saborskim zastupnicima
Stvar se, dakle, razvija gore od loših prognoza. Još prije skoro tjedan dana se moglo predvidjeti da će aktualni članovi Vlade ignorirati pozive na saslušanja jednog saborskog tijela, iako bi to, kako smo napisali “predstavljalo ciničan akt nepoštivanja najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji”. No, premijer Andrej Plenković je otišao i mnogo dalje.
Ne samo da je ritualno odbio poziv na svjedočenje o upravljanju Inom pred Antikorupcijskim vijećem ovog četvrtka “Kakvo saslušanje? (…) Njima da se odazovem!?”, nego je sve zastupnike Mosta proglasio – bolesnima. Okej, moguće bolesnima – “Oni su svi za pregled”.
Plenkovićevo riganje vatre, osim što je milanovićevski nedostojno javnog političkog diskursa, ukazuje na to koliko je tema oko Ine bolna točka sadašnjoj vlasti i kako je očajnički pokušavaju što prije javno zakrpati, začepiti i baciti na samo dno oceana javnog interesa i pažnje. Pokazuje, međutim, i nešto što je dugoročno još gore – krajnji prezir izvršne vlasti prema parlamentu kao takvom.
Scholzova kalvarija u Hamburgu
Ovako to, recimo, izgleda u stvarnoj parlamentarnoj demokraciji, štoviše, u sustavu koji je i formalno kancelarski. U kolovozu ove godine Olaf Scholz pojavio se pred istražnim odborom pokrajinskog parlamenta u Hamburgu. Njemački kancelar odazvao se pozivu na saslušanje pred istražnim povjerenstvom koje se već dvije godine bavi pitanjem jednog poreznog skandala otkrivenog 2017. Slučaj datira iz vremena kada je Scholz bio gradonačelnik Hamburga, prije nego što je postao savezni ministar financija u vladi Angele Merkel.
Bio je, kako smo spomenuli, kolovoz, a na dnevnom redu vlade u Berlinu, koju sada vodi Olaf Scholz, globalna kriza – rat u Ukrajini – koja je izazvala lančanu reakciju problema, od poremećaja u opskrbi energentima do rekordne inflacije. No, njemački kancelar morao je, očito, naći vremena da se pojavi pred istražnim odborom i tri sata odgovara na neugodna pitanja.
Treba napomenuti da je Scholz pozvan da svjedoči o vlastitoj ulozi u toj neugodnoj priči koja ga prati iz vremena dok je bio prvi čovjek Hamburga (kancelar, pritom, negira da je bilo političkog uplitanja i da je intervenirao u korist banke uključene u slučaj).
Hamburg ima veće ovlasti
Može li se zamisliti Andreja Plenkovića kako tri sata odgovara na pitanja o Ini, recimo, Nikoli Grmoji, Mireli Ahmetović i Daliji Orešković (svo troje su oporbeni članovi Anitkorupcijskog vijeća)? Ali da doista odgovara, a ne da tek vrijeđa one koji mu postavljaju pitanja i govori kako je njegova Vlada prekrasna – kako mu to na Aktualnom prijepodnevu Sabora omogućava Gordan Jandroković?
Postoji, naravno, stanovita razlika između istražnog povjerenstva pokrajinskog parlamenta u Njemačkoj i Antikorupcijskog vijeća Hrvatskog sabora. Prvo, naime, ima veće ovlasti. Kad iz Hamburga pozovu Scholza, on više nema izbora – po zakonu se mora odazvati. Antikorupcijsko vijeće takvu ovlast nema i ovisi o dobroj volji pozvanih.
HDZ je blokirao sva istražna povjerenstva
Hrvatski sabor, međutim, barem teoretski ima sličan adut u rukavu. Saborsko istražno povjerenstvo pred kojim su se svjedoci dužni pojaviti, jer odbor ima ovlasti koje „obični“ parlamentarni odbori nemaju i koje proizlaze iz zakona. I ta ovlast je dosta gadna – tko se ne odazove na saslušanje, odazvat će se pozivu na odsluženje zatvorske kazne i to u trajanju od najmanje šest mjeseci (maksimum je pet godina). Druga opcija, koja ne uključuje rešetke, je novčana kazna od 50 tisuća do milijun kuna.
Gadno. Zbog toga je HDZ u Plenkovićevom mandatu blokirao sva istražna povjerenstva. Niti jednom nije dozvoljen rad – tek je nekoliko sjednica održalo povjerenstvo o Agrokoru prije pet godina da bi bilo naprasno ukinuto voljom saborske većine nakon što je pokrenuta službena istraga protiv Todorića i ostalih.
Druga su blokirana ili pod izgovorom istrage ili pod objašnjenjem da je spektar djelovanja predloženog povjerenstva postavljen “preširoko”. Okvir je, dakle, jasan – ili je stvar “preširoka”, pa je glasačka mašinerija skine s dnevnog reda ili je “preuska”, pa se miješa s istragom pravosudnih institucija i, uz veliko žaljenje, skine s dnevnog reda.
Bundesliga, a amateri
U Njemačkoj, očito, nema takvih problema – oni svoj posao odrađuju u isto vrijeme kad i istražitelji, a najmoćniji političar u zemlji se mora znojiti dok ga rešetaju zastupnici. I to ne Bundestaga, već pokrajinskog parlamenta u Hamburgu.
U Hrvatskoj se, pak, istražna povjerenstva zabranjuju, Antikorupcijskom vijeću se, kad je krenulo na Inu, prijeti da je višegodišnja praksa saslušavanja, zapravo, protuzakonita, a one koji bi nešto ipak pitali premijera šalje se – liječniku. Ha, tko je kriv Scholzu i Nijemcima kad su takvi amateri…