U NSK, doznajemo, uredno koriste plin 9 godina zabranjen u EU. Sad ga miču jer dolaze visoki europski političari
Iz NSK kažu da od 2008. pokušavaju pronaći novac kako bi u protupožarnom sustavu zamijenili zabranjeni Halon
Nakon što je odabrana za središnje mjesto hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici krenulo je na bolje: osim uređenja kongresnog centra, NSK će konačno moći u svom protupožarnom sustavu zamijeniti plin Halon 1301, koji je, zbog štetnosti za ozon, već godinama zabranjen u EU.
Ta je zabrana stupila na snagu 1. siječnja 2010. godine što Vlada, u odluci s prošlotjedne sjednice, sasvim otvoreno priznaje. “U protupožarnom sustavu u zgradi NSK nalazi se plin Halon 1301 čija je uporaba od 1. siječnja 2010. godine zabranjena u državama EU te temeljem zakonske regulative (…), ovaj plin mora biti zamijenjen drugim adekvatnim plinom, a što je zakonska obveza kao protupožarna mjera u zaštiti knjižne građe, trezorskih spremišta i drugih segmenata zgrade NSK”, piše u obrazloženju odluke kojom je omogućeno da knjižnica sklopi ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji će financirati zamjenu spomenutog plina.
Sada je, eto, nađen novac
Devet godina nakon što je halon zabranjen u EU, bit će, dakle, konačno izbačen iz NSK, zgrade koja će biti jedno od centralnih mjesta tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici 2020. godine. U pravo vrijeme, moglo bi se zaključiti. Radi li se doista samo o pukoj podudarnosti, dalo bi se raspravljati.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja tajming ne dovode u vezu s predsjedanjem i imaju drugo objašnjenje zašto se baš sad kreće u izmjenu plina. Sada je, kažu, nađen novac za taj projekt. Priznaju da su na svim relevantnim adresama – MZO, NSK, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond – bili svjesni da bi plin trebalo zamijeniti drugim, okolišno prikladnijim. Tvrde i da na rješavanju tog pitanja “aktivno surađuju” od 2013. godine. Otkad je, dakle, Hrvatska postala članica EU-a. Ali “temeljni izazov je predstavljalo osiguranje potrebnih financijskih sredstava koja su sada u ukupnom iznosu do najviše 16.951.326,25 kuna osigurana u Financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”.
U NSK, pak, tvrde da već deset godina pokušavaju osigurati novac za zamjenu plina. “Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2008. godine aktivno nastoji osigurati financijska sredstva za provedbu projekta zamjene Halona”, odgovorili su na naše pitanje jesu li proteklih godina upozoravali Vladu da je nužno izmijeniti spomenuti plin radi usklađivanja s propisima EU-a.
Bilo bi malo nezgodno…
Halon u podrumu NSK dospio je prije tri godine u medije jer je došlo do njegovog curenja. No, veće drame nije bilo jer halon, kako se pisalo tada, nije opasan za zdravlje. U NSK-u tvrde da je njihov sustav protupožarne zaštite funkcionalan jer je, među ostalim, zgrada pokrivena s dva sustava gašenja, od kojih jedan koristi vodu, a drugi plin halon.
Radovi na novom sustavu dojave požara i zamjeni sredstava za gašenje, napominju u NSK, krenut će nakon što se provede natječaj i sklopi ugovor s izvršiteljima radova. Veći dio radova predviđen je u 2019. godini, iako je krajnji rok za realizaciju projekta 2021. godina. Za vjerovati je da će se s radovima požuriti. Bilo bi, naime, malčice nezgodno da se francuski predsjednik, njemačka kancelarka i ostali europski lideri sastaju u zgradi kojoj se dio protupožarnog sustava temelji na plinu koji u EU uopće nije dozvoljen.