Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U petak je prva presuda Milanu Bandiću; evo zašto su velike šanse da će biti oslobođen

Telegram je analizirao dokaze protiv gradonačelnika Zagreba i dilemu koja stoji pred sudskim vijećem

ZADNJA IZMJENA: lis. 17, 2018
Foto: PIXSELL

Zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću u petak će biti izrečena prva presuda, četiri godine nakon što je uhićen. Bit će to epilog afere štandovi u kojoj je Bandić optužen da je udruzi U ime obitelji Željke Markić besplatno ustupio štandove za prikupljanje potpisa i tako grad oštetio za 308 tisuća kuna. Sve se, dakle, događalo neposredno prije Bandićeva uhićenja 2014. godine pa je gradonačelnik uspio potpisati tek odobrenje za pokroviteljstvo nad Markićkinom akcijom prikupljanja potpisa za referendum o izboru zastupnika imenom i prezimenom. No, nikada nije potpisao konačno odobrenje za isplatu financijskih sredstava kojima bi se kampanja pokrila.

Presuda koja se očekuje u petak bit će tek prva sudska odluka o optužbama protiv zagrebačkog gradonačelnika, ali i njegovih brojnih suradnika protiv kojih su u međuvremenu pokrenuti procesi. Malverzacije teške 23 milijuna kuna s kojima je Bandić povezan u aferi Agram počele su se tek nedavno rasplitati. Još uvijek traju procesi protiv njegovih suradnika zbog sumnjivih dodjela lokacija na gradskim sajmovima, dvojbenih zamjena gradskih zemljišta, preplaćene gradnje nadstrešnica, pogodovanja pri zbrinjavanju otpada, fiktivnih radova na čišćenju klimatizacije, izvlačenja novca iz gradskog proračuna, nezakonitog financiranja sportskog transfera…

Eklatantan primjer političke korupcije

USKOK tvrdi da je Bandićevo postupanje u aferi štandovi eklatantan primjer političke korupcije. Evo i zašto. Bandić je u svojoj obrani u nekoliko navrata istaknuo kako je biranje zastupnika imenom i prezimenom bio i njegov politički cilj, zbog čega je pristao podržati inicijativu Željke Markić. Kako bi ostvario te svoje osobne i političke interese na teret poreznih obveznika Grada Zagreba, Bandić je inzistirao da upravo on odlučuje o vizualnom izgledu materijala kojima će se propagirati akcija Željke Markić. Inzistirao je i da se materijali distribuiraju po cijeloj Hrvatskoj jer, u protivnom, Grad Zagreb neće dati financijsku potporu. Pravih razloga da Grad Zagreb to plati, naravno, nije bilo.

Uz sve to, kada je saznao da prikupljanje potpisa ne ide prema očekivanjima, odnosno da građani ne daju dovoljnu podršku referendumu, pobojao se da bi cijela referendumska inicijativna mogla propasti. Zato je 1. listopada 2014., bez konzultacija sa Željkom Markić, tražio od svog najbližeg suradnika Ivice Lovrića, koji je koordinirao cijelu akciju, da dogovori snimanje radijskog spota putem kojeg bi se inicijativa dodatno reklamirala. To je i učinjeno a grad je, prema optužnici što ju je USKOK izmijenio na kraju procesa, dodatno oštećen.

Detalji tajno snimljenih razgovora

Da je sve bilo nezakonito, odnosno da je gradonačelnik Bandić doista želio pomoći Željki Markić iz vlastitih pobuda i to novcem iz gradskog proračuna, USKOK argumentira i dijelovima tajno snimljene komunikacije između Bandića, Lovrića i Zdenke Palac, tadašnje šefice Tržnica koje su udruzi ‘U ime obitelji’ osigurale štandove za prikupljanje potpisa.

Naime, nakon što su se krajem rujna 2014. policijski istražitelji zainteresirali za ovu potporu grada Željki Markić, Bandić, Lovrić i Zdenka Palac užurbano dogovaraju kako dalje moraju postupati ako krene dublja istraga. Bandić od Lovrića traži da poduzme sve kako se ne bi saznalo da Grad Zagreb stoji iza tiskanja letaka za inicijativu.

Zato USKOK zaključuje da Bandić nikada nije imao namjeru donijeti službeni zaključak o financiranju prikupljanja potpisa, već je planirao na netransparentan način potrošiti gradski novac zbog vlastitih interesa. Zamjenik ravnateljice USKOK-a Sven Mišković postavio je pitanje zašto Bandić taj zaključak nije donio nakon što je izašao iz istražnog zatvora. Bandićev odgovor na to bio je kako nije želio ometati kazneni postupak.

Zašto bi, zapravo, Bandić mogao biti oslobođen?

Dakle, jasno je da je pred sudskim vijećem Županijskog suda u Zagrebu ozbiljna dilema, jer se na više bitnih detalja u procesu može gledati dvojako. Prije svega tu je uloga samog Milana Bandića kao političara i kao gradonačelnika. Njih je USKOK objedinio u optužnici, ali ih se u presudi za zlouporabu položaja i ovlasti mora jasno razdvojiti. Osim toga, ne može se zaobići činjenica da je i prije i nakon potpore Željki Markić bilo identičnih dodjela gradskih pokroviteljstva.

Dubiozan je i sam status inicijative U ime obitelji, te akcije prikupljanja potpisa. Postavlja se pitanje je li to bila politička kampanja kakvu gradovi ne smiju financirati ili pak prikupljanje potpisa za određeni cilj, što lokalna samouprava smije i financijski podržati. U konačnici, odluku o dodjeli štandova udruzi U ime obitelji donijelo je povjerenstvo Tržnica, a nitko od članova tog povjerenstva nije optužen. Telegram je analizirao ove ključne detalje iz procesa koji bi, vrlo je izgledno, mogao završiti i oslobađajućom presudom za Bandića i njegove suradnike.

1. Financiranje političke promidžbe?

Prva sporna stvar mogao bi biti razlog zbog kojeg troškove Željki Markić kasnije nije platila ni Bandićeva zamjenica Sandra Švaljek, a koja ga je zamjenjivala dok je bio u Remetincu. Švaljek je na sudu rekla kako nije željela platiti račune što ih je gradu ispostavila udruga ‘U ime obitelji’ jer joj je šef gradskih financija Slavko Kojić objasnio kako bi podmirivanje bilo kakvih troškova bilo suprotno propisima koji jedinicama lokalne samouprave brane financiranje političkih aktivnosti.

Ako se sagleda detaljnije, u jesen 2014. inicijativa Željke Markić nije provodila političku aktivnost u smislu Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe čije financiranje lokalnoj samoupravi ne bi bilo dozvoljeno. Udruga U ime obitelji, jednostavno rečeno, nije u to vrijeme bila politička stranka. Tek godinu kasnije izašli su na izbore. Njihova akcija prikupljanja potpisa za referendum zato se može svrstati u rang sličnih sindikalnih akcija.

Tako je mislio i sam Bandić. Naime, Sandra Švaljek je to priznala tijekom svog svjedočenja. Prisjetila se da ju je gradonačelnik nakon izlaska iz istražnog zatvora pitao zašto nije platila račune prema odobrenom pokroviteljstvu te se nije složio s njom kada mu je rekla kako je Kojić smatrao da je u pitanju nedopušteno financiranje političke promidžbe. Izvjesniji je zato zaključak da se poslije Bandićevog uhićenja nitko nije usudio potpisivati ništa u njegovo ime, pogotovo u slučaju koji je bio u fokusu interesa istražitelja.

2. Tako se radilo i prije i kasnije

Među dokazima koji Bandiću idu u prilog je i činjenica da ovakvo potpisivanje pokroviteljstva – koje prvotno nije obuhvaćalo financijsku podršku, pa se kasnije donosi zaključak kojim se troškovi određene manifestacije plaćaju – nije bila neuobičajena praksa u Gradu Zagrebu.

U sudski spis je tako priložen i Zaključak o prihvaćanju pokroviteljstva nad održavanjem međunarodnog simpozija o moždanom udaru “Highlights in stroke” od 6. studenog 2014. Iz njega proizlazi da se Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara Bandiću obratilo dopisom sadržajno sličnim onom inicijative Željke Markić, te su njime također tražili financijsku pomoć. Sandra Švaljek, dakle Bandićeva zamjenica, donijela je Zaključak o prihvaćanju pokroviteljstva. Mjesec i pol dana kasnije odobrila je financiranje troškova što ih je specificiralo Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara. Računi tada nisu još bili priloženi.

Građanska inicijativa “U ime obitelji” je račune s molbom za plaćanje podnijela Gradu Zagrebu u 12. siječnja 2015.

3. Tko je u stvari donio odluku o štandovima?

Dokazivanje USKOK-ovih tvrdnji iz optužnice moglo bi zapeti i na odluci što ju je o ustupanju štandova udruzi ‘U ime obitelji’ donijelo Povjerenstvo Tržnica Zagreb. O tome je tijekom postupka ispitano nekoliko svjedoka. Iz njihovih svjedočenja, ali i računa te e-mail korespondencije proizlazi da je Željki Markić fakturirano korištenje štandova kao i svim drugim udrugama. U računima su istaknuti samo troškovi dopreme, montaže, demontaže i otpreme po Cjeniku. Odluku o tome donijelo je Povjerenstvo Podružnice Tržnice Zagreb, a ne Zdenka Palac, koja je optužena s Bandićem i Lovrićem.

Osim toga, iz iskaza svjedoka Zdravka Krpana i odluke Povjerenstva da se Hrvatskoj udruzi bolesnika s poremećajima pokreta štand ustupa besplatno, proizlazi da je Povjerenstvo imalo ovlast donijeti odluku da se štandovi uopće ne naplaćuju. Zato se jednostavno nameće zaključak da ni ustup štandova ne bi bio protuzakonit. Ipak, ključno je pitanje zašto nitko od članova Povjerenstva nije optužen.

4. Bandić kao gradonačelnik ili kao političar?

Sud će biti u ozbiljnoj dilemi i zbog obrata koji se dogodio u samom finišu procesa. USKOK je tada Bandiću na teret stavio trgovinu utjecajem te ga optužio da je Željki Markić pogodovao zbog svog osobnog i političkog interesa. E sad, tu je gradonačelnik osim u svoju službenu ulogu stavljen i u poziciju političara o čemu je stav već iznio i Ustavni sud RH kada je rušio pravomoćnu presudu protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera u aferama Ina-MOL i Hypo. Sanader je tada osuđen i kao predsjednik stranke i kao prvi čovjek Vlade Republike Hrvatske. Najviši sud u državi zbog toga je presudu srušio.

“S ustavnopravnog aspekta, poistovjećivanje državnih i stranačko-političkih funkcija nije dopušteno u višestranačkom demokratskom sustavu, jer briše razliku između državne i stranačke politike”, primijetio je u Sanaderovom slučaju Ustavni sud RH dodajući kako je potpuno irelevantno što se u biti radi o istoj osobi, dakle tada Sanaderu, a sada Bandiću.

Tu odluku, sasvim izvjesno, neće moći zanemariti ni vijeće Županijskog suda u Zagrebu koje bi u petak, kako je najavljeno, trebalo objaviti presudu Milanu Bandiću i suokrivljenima. Ako gradonačelnik Zagreba bude i osuđen to za njegovu političku karijeru u ovom trenutku formalno neće značiti ništa. Naime, posljedice može snositi tek ako osuđujuća presuda postane pravomoćna.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
195 članaka Više o autoru